Autor:
Jozo Renić
[email protected]

MIvo Čović (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)oguće je da već početkom iduće godine Zagrebački holding krene prema novom ustroju, a njegove 23 podružnice dobiju pravnu osobnost, veću autonomiju i vlastiti žiro-račun. Predsjednik Uprave Ivo Čović već je najavio korake u tom smjeru, jer, kako je nedavno rekao, zadaća je Uprave da ujednači obavljanje pojedinih poslovnih i korporativnih funkcija, kao što su na primjer financije ili upravljanje ljudskim resursima, uz niže troškove od sadašnjih. Istodobno će se podružnicama omogućiti da budu samostalnije i neće ih se kočiti dugotrajnom procedurom za najobičnije odluke koje su se dosad morale donositi na višim razinama.

Podrška za takav Holdingov preustroj vjerojatno neće izostati ni na političkoj razini u gradu, premda su trenutačno u prvom planu sastav Skupštine Holdinga, financije, dugovi Holdingu radi subvencija ZET-u, rebalans proračuna… No, baš radi boljeg budućeg funkcioniranja u pogledu financija i učinkovitijeg poslovanja, potpredsjednica Gradske skupštine Tatjana Holjevac drži da bi bilo bolje da je Holding dioničko društvo, dakle holding u pravom smislu te riječi, a ne samo po nazivu. Po njezinu mišljenju, nije primjereno da imamo d.o.o, kao kakve male firme, a pritom voditelji podružnica moraju odgovarati za svoj rad, iako nemaju gotovo nikakve ovlasti.

Beč je razdvojio društvene djelatnosti i komunalce

Zagrebački holding osnovan je 2006. godine, po uzoru na Bečki holding, ali samo djelomično, jer su Austrijanci svoje gradske tvrtke nešto drukčije posložili. Naime, osim tamošnjeg Holdinga za društvene djelatnosti, u posebnom koncernu su komunalije, energetika i promet, pa čak i gradska groblja, dok Zagreb u Holdingu ima podružnice, među kojima je i gradski prijevoznik, te trgovačka društva i ustanove.

Novim preustrojem Holdinga mogle bi se dogoditi i neke promjene glede profila pojedinih dijelova tvrtke. Sada su djelatnosti grupirane u tri područja – komunalne, na primjer Čistoća, ZGOS, Plinara itd., prometne, gdje su ZET i Zagrebparking, te tržišne djelatnosti, kamo su okrenuti AGM, Velesajam, Robni terminali itd. U budućnosti bi se mogli steći uvjeti da se još neki dio Holdinga usmjeri na tržišno poslovanje, pa bi čak i neke ustanove mogle proširiti djelatnost u svrhu stvaranja prihoda. Mogla bi na primjer Plinara zarađivati na poslovima u nekom drugom gradu i sl.

Zagrebački holding (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)U Holdingu će se trebati poraditi i na promjeni percepcije o gradskoj tvrtki, koju javnost sada doživljava kao produženu ruku gradske vlasti, pogotovo izvršne, i to ne samo zbog toga što je gradonačelnik bio jedini član Skupštine trgovačkog društva.

Još među građanstvom vlada pogrešno mišljenje da su gradska uprava i Holding jedno te isto, odnosno spojene posude, iako je jedno gradska vlada, a drugo gradska tvrtka. Dosadašnja netransparentna sprega Holdinga s gradskom politikom, koje su svjesni i vlast i oporbenjaci, mogla bi postati prošlost kada se napravi novi ugovorni odnos s izvršnom vlašću, za što se predsjednik Uprave, kako kaže, zalaže otkako je došao na tu dužnost.

U Sisku holding po uzoru na Zagreb

Grad Sisak ide po uzoru na Zagreb u osnivanje svoga holdinga, koji bi pod istim krovom obuhvatio sva gradska trgovačka društva s više od 630 zaposlenika. Preustrojem komunalnih tvrtki želi se postići racionalnije poslovanje, ali i izbjeći Grad za njihovo poslovanje izdvaja velike subvencije, jer se svake godine milijunima kuna pomaže nekim poduzećima. Očekuje se poslovanje preko jednog računa, s jedinstvenom upravom, objedinjenom javnom nabavom i racionalnijim korištenjem kadrova.

Zbog navodno loših konotacija vezanih uz ime “Zagrebački holding” odustalo se od takvog naziva za Sisak.

Dragocjenih 36 godina bečkog iskustva

BečBečki holding utemeljen je 1974., i to u cijelosti u vlasništvu grada Beča. Danas se sastoji od pet segmenata: uprava za gradske nekretnine, za kulturu i gradsku scenu, za logistiku i promet, za medije i obrazovanje te za okoliš.

No, Bečki holding ima drukčiji odnos prema komunalnim uslugama nego što je to u Zagrebu, gdje je na primjer Plinara jedna od podružnica Zagrebačkog holdinga. U Beču postoji koncern Wiener Stadtwerke – Gradske komunalije, koje obuhvaćaju energetski dio, tj. tvrtke s toplanama i plinovodima, a posebno je tu javni prijevoz s oko 8000 zaposlenih, koji preveze 735 milijuna putnika. U koncernu su i gradska groblja.