U vrijeme kada materinski jezik trpi pod naletima provincijalizma i neznanja dobro je znati da još postoji netko tko se brine da dio jezične kulture zauvijek ne padne u zaborav. U povodu Međunarodnog dana materinskog jezika, 21. veljače svoja nova izdanja predstavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Riječ je o tri naslova: “Na ishodištu hrvatske leksikografije” Darije Gabrić Bagarić, “Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo” Amira Kapetanovića, Dragice Malić i Kristine Štrkalj Despot te “Germanizmi u kajkavskome književnom jeziku” Barbare Štebih Golub.
Iz Instituta također podsjećaju da je opća skupština UNESCO-a na 1999. godine upravo današnji dan proglasila Međunarodnim danom materinskoga jezika s ciljem promicanja uporabe materinskih jezika, želeći time naglasiti važnost jezične raznolikosti u svijetu, kao i izobrazbe na materinskome jeziku.
Koliko smo dio ovakvih globalnih trendova, a koliko zarobljenici različitih kompleksa još kod nas nije predmet rasprave. Upravo danas u Parizu je tema kako uz pomoć informatičkih i komunikacijskih tehnologija očuvati i promovirati jezičnu raznolikost, dakle kako učiniti upravo suprotno od onoga čemu smo svakodnevno, nažalost, svjedoci.
Na ishodištu hrvatske leksikografije
Darija Gabrić Bagarić u knjizi “Na ishodištu hrvatske leksikografije” otkriva nam važnost rada isusovca Jakova Mikalja (1601. – 1654.) koji nije dobio odgovarajuće mjesto u djelima starijih historiografa, a u novijim istraživanjima nerijetko su iznošeni oprečni podaci i o njegovu životu i o rječniku. U domaćoj jezičnoj tradiciji nije imao uzora pa je već sama pojava njegova trojezičnoga rječnika veliki je datum u povijesti hrvatskoga jezikoslovlja i povijesti hrvatskoga književnog jezika.
Knjiga je objavljena prošle godine u biblioteci Prinosi hrvatskomu jezikoslovlju.
Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo
Autori knjige “Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo” Amir Kapetanović, Dragica Malić i Kristina Štrkalj Despot prikupili su korpus najstarijih zapisanih hrvatskih srednjovjekovnih stihova i ponudili izvorne tekstove na kojima se mogu temeljiti filološka istraživanja.
Religiozne i svjetovne pjesme, plačevi i prikazanja na starohrvatskom jeziku prva je potpuna hrestomatija i monografija starohrvatskih pjesničkih tekstova iz razdoblja od druge polovice 14. do druge polovice 16. stoljeća. Tekstovi su pisani starohrvatskim jezikom (čakavske i štokavske osnovice) i trima hrvatskim pismima (starom latinicom, glagoljicom i ćirilicom).
Germanizmi u kajkavskome književnom jeziku
Barbara Štebih Golub bavi se posljedicama dugog razdoblja zajedničke povijesti austrijskih i hrvatskih zemalja na hrvatski jezik. Postoji nerazmjer između velikog broja germanizama u organskim govorima i u standardu jer su političke okolnosti s početka 19. st. kada se formirao suvremeni hrvatski standardni jezik štokavske osnovice bilo ujedno i vrijeme minimaliziranja austrijskog političkog, kulturnog i jezičnog utjecaja.
Germanizmi u hrvatskom jeziku još su uvijek nedovoljno istraženi i u svima trima hrvatskim narječjima i u hrvatskome standardu, a ne postoji ni rječnik hrvatskih germanizama.
