Početna Blog Stranica 3269

Šah-mat za Brunu i Magdalenu?

Autor:
Jasminka Kovačević
[email protected]

ilustracijaPrije desetak dana na adrese više redakcija je stiglo pismo Nenada Froutha, tajnika Šahovskog kluba Zagreb u kojemu je od medija zatražena pomoć u prikupljanju novca za potrebe natjecanja mladih šahista na svjetskom prvenstvu u Grčkoj. Ne radi se o bilo kakvim talentima već o djeci koja su državni prvaci u svojim kategorijama, 12-godišnjem Bruni Pavčeviću i 8-godišnjoj Magdaleni Muha.

– U deset dana sakupljeno je oko 1.500 kuna što nije dovoljno za podmirenje osnovnih troškova osoba koje bi bile u pratnji djece. Zatečeni smo reagiranjem velikih kompanija većina kojima smo se obratili za pomoć nas je odbila, a neke nam nisu čak niti odgovorile,- priča Zoran Pavčević, Brunin tata.

Pojedinačno prvenstvo svijeta za mlade u Grčkoj održava se u Halkidiki od 19. do 31. listopada, ali za nekoliko dana istječe rok za prijave. Šahovski savez Hrvatske pokriva troškove smještaja natjecatelja na prvenstvu svijeta pa i troškove Brune i Magdalene. Međutim, s obzirom da je riječ o djeci roditelji ih neće pustiti bez pratnje.

– Bez mene ili supruge u pratnji Bruno ne bi ni htio ići. Sam ili s nepoznatim osobama osjećao bi se loše, nesigurno, a to bi se odrazilo na rezultat. U ovom sportu, za razliku od nekih drugih, emocionalna stabilnost je jako važna.

Za sada Pavčevićima su stigla samo obećanja, od gradskih vlasti, ministarstva, kluba… Nada još nije posve nestala. Spremni su ponešto platiti i iz vlastita džepa, no svaka kalkulacija osobito u vrijeme kada ih očekuju veći izdaci zbog školskih knjiga, opreme dvoje đaka za školu ne daje puno razloga za zadovoljstvo. Kažu, Magdaleninim roditeljima je još teže jer imaju manje prihode.

Kako se primiče rok za odgovor na pitanje putovati ili ne, raste i pesimizam roditelja. Prisjećaju se turnira na kojima su do sada pratili Brunu. Na njih su drugi dolazili u posebnim trenirkama, u pratnji liječnika, psihologa, vođe puta. A naši predstavnici su uvijek bili nekako kao grupa građana koja je stigla na izlet, sami, prepušteni sebi i onome što su ponijeli. Može li se to promijeniti?

Žiro-račun za uplate novčanih donacija:
Šahovski klub “Zagreb”, Zagreb, MB 1246801, OIB 68524800514,
žiro-račun broj : 2360000-1101553665, s naznakom “Pomoć za kadete”

Filmski časopis “Filmonaut” samo na internetu

Autor:
Hina /Online-Zagreb.hr

filmonautNovopokrenuti filmski časopis “Filmonaut” dostupan je isključivo preko interneta. Riječ je o projektu udruge Blank filmski inkubator, koja se bavi filmskom produkcijom, filmskim i medijskim radionicama te multimedijalnim projektima.

Urednik Dario Juričan rekao je, predstavljajući “Filmonaut”, kako je časopis pokrenut da bi pokrio i one teme koje ne pokriva jedini preostali filmski časopis u Hrvatskoj, Hrvatski filmski ljetopis.

Časopis će izlaziti dvaput godišnje, 20-tak novinara i suradnika rade besplatno, a njegov elektronski oblik izabran je jer za tiskano izdanje Hrvatska ima premalo tržište, rekao je Juričan.

Naglasio je kako to nije samo statični filmski magazin, već i platforma s koje će se razvijati projekti poput aktualnog “Tko to tamo snima”, posvećenog međunarodnoj razmjeni mladih filmaša. Cilj projekta je razmjena iskustva, podupiranje koprodukcijskih nastojanja te stvaranje zajedničkog filmskog proizvoda.

Prvi broj časopisa “Filmonaut” donosi tekstove o glumcima Lani Barić i Filipu Križanu, animatorima Simonu Bogojeviću Narathu i Marku Meštroviću, producentima Ankici J. Tilić, Siniši Juričiću i Borisu T. Matiću te o eksperimentalnom filmu u Hrvatskoj, Akademiji dramske umjetnosti (ADU), statistima, Kino klubu Split.

Na tom projektu sudjeluju Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatski filmski savez, Kinorama, Fade In, Propeler film, Factum, Restart i Maxima film.

FILMONAUT_no1.pdf

FOTO: U domu Miroslava i Bele Krleža

u domu Miroslava i Bele Krleža (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Rođendan Miroslava Krleže Muzej grada Zagreba obilježava danas otvarajući prostor na Gvozdu 23 za posjetitelje. Tako se nastavlja običaj uveden prethodnih godina da svake godine 7. srpnja građani besplatno razgledaju dom istaknutog hrvatskog književnika i njegove supruge Bele.

Zgradu na Gvozdu 23 po narudžbi bankara Adolfa Reina 1928/29. godine projektirao je arhitekt Rudolfa Lubynskog (1873–1935). Dom Krležinih kuća je postala 1952. godine kada su se zbog prevelike buke preselili iz Hebrangove 23 (tadašnje Kukovićeve).

Ipak, za zbirku je najzaslužniji Krležin nasljednik dr. Krešimir Vranešić. Ostavštinu je darovao gradu Zagrebu 23. prosinca 1986. godine, a uz 4.300 knjiga, časopisa i separata dio su činile umjetnine, namještaj, razni predmeti uporabnog obrta, zapravo sav inventar stana u kojemu su Krležini živjeli gotovo 30 godina.

Miroslav Krleža razmišljao je o budućnosti svoje ostavštine pa kada ga je književnik i njegov biograf Enes Čengić upitao što će biti sa stanom poslije njegove smrti Krleža je rekao:

“A što se ovog stana tiče, tolika je masa stanova u historiji koji su razoreni i koji su bili neizmjerno važniji nego moj i Belin dom. U čudnim našim prilikama, održavanje ovog stana znači veliku investiciju, a takvog faktora tko bi to financijski izveo, u mom slučaju teško da ima. Ali ako je nekome stalo da sačuva uspomenu na jednog pjesnika i jednu glumicu koji su tu živjeli tri decenije, neka to načini.”

[nggallery id=131]

Darovali smo ulaznice za Ljetne noći Teatra Exit

U ljetnim noćima Teatra Exit uživat će pet naših čitateljica koje su točno odgovorile na nagradno pitanje: Koje su ovo ljetne noći Teatra Exit. Odgovor je: prve.  Čestitamo dobitnicama i vjerujemo da će se odlično provesti i nekoga također obradovati s drugom ulaznicom. Evo imena i predstava koje će besplatno pogledati.

Balon 8.05. – 1X2 ulaznice MAJA ŠIMUDVARAC

Zapadni kolodvor 10.05. – 1X2 ulaznice KRISTINA BRANKOVIĆ

Preko Trnja do Zvijezde  17.05.  – 1X2 ulaznice ANITA MARIĆ

Stones in His Pockets 22.05 . – 1×2 ulaznice GORDANA LICITAR

Kontrabas 30.07. – 1×2 ulaznice SANDRA ROŠČIĆ

Informaciju o preuzimanju nagrade dobitnice će primit e-mailom. Podsjećamo, predstave se održavaju na otvorenoj sceni Muzeja za umjetnost i obrt, a u slučaju kiše izvedbe će biti u predvorju Muzeja ili u Teatru Exit, Ilica 208.

Ljetne noći Teatra ExitOni koji nisu imali sreće mogu ulaznice potražiti u slobodnoj prodaji. Cijena je 60 kuna, a studenti i umirovljenici imaju popust od 10 kuna što znači da uz predočenje dokumenta kojim će potvrditi status njihova karta stoji 50 kuna. Popusti se ostvaruju jedino na blagajni Muzeja za umjetnost i obrt, dakle, ne na ostalim prodajnim mjestima. za predstavu Zapadni kolodvor djeci od 5 do 10 godina koja su u pratnji roditelja ulaz je besplatan.

Tijekom trajanja kazališnih predstava roditelji mogu za djecu rezervirati termin za pohađanje kreativnih radionica. Radionice su u besplatne, samo se dolazak treba prethodno najaviti.

Raspored predstava možete potražiti i u našem kalendaru, a prvim Ljetnim noćima Teatra Exit na portalu možete još pročitati:

Darujemo ulaznice za Ljetne noći Teatra Exit

Džungla u Agramu

Autor:
dr. sc. Petar Kurečić
Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije
[email protected]

petar Kurečić (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)O čemu će biti riječi u ovoj kolumni?

U okviru ove kolumne opisivat će svakodnevni problemi Zagreba i Zagrepčana, te nuditi prijedlozi mogućih rješenja. Fokus će najviše biti na svakodnevni život u gradu, a posebno na promet, koji umnogome predstavlja „rak-ranu“ Zagreba. Uz promet, usko su vezani problemi zagađenja zraka, o kojima će također biti riječi, kao i zagađenja u Zagrebu općenito i problema zbrinjavanja velikih količina otpada koje ovako velik i dinamičan grad proizvodi.

Osim ovih, „glavnih“ tema, bit će riječi i o mnogim drugim temama koje zanimaju stanovnike Zagreba, poput urbane prenaseljenosti, prevelike izgrađenosti ili drugim riječima, urbanog „kaosa“, zaštite tradicionalne zagrebačke arhitekture i kulturno-povijesne baštine, mogućnosti odmora i rekreacije, mogućnosti zabave, ali i problema manje-više novijeg datuma, kao što su primjerice nasilje među mladima i prometne nezgode uzrokovane prebrzom vožnjom po gradskim ulicama, vrlo često pod utjecajem alkohola.

Sve u svemu, naglasak će biti na problemima grada Zagreba i njegovih stanovnika, koji ponajviše proizlaze iz urbane prenaseljenosti i zagušenosti, te nedostatnosti infrastrukture i gradskog prostora u cjelini, da apsorbiraju sve veće količine automobila i sve veći broj ljudi. Ključ mogućih rješenja je u decentralizaciji gradskih funkcija te rješavanju problema javnog prijevoza. No ni jedan ni drugi proces nisu ni približno u fazi u kojoj su odavno trebali biti, a autor smatra da se ni ne odvijaju poželjnim smjerom. No o tome će biti više riječi u nadolazećim tekstovima.

Zagrebačke prometne gužve

ulica Pantovčak (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Velika većina stanovnika Zagreba osjeća svakodnevni pritisak koji stvaraju prometne gužve,  koje pogubno utječu na vrijeme, živce i sredstva koja treba uložiti kako bi se obavljale stvari koje su same po sebi normalne, poput odlaska na posao, odlaska u kupovinu, odlaska liječniku ili bilo koje druge stvari zbog koje treba negdje otići, a da se ne radi o susjednoj ulici ili vlastitom dijelu nekog kvarta. Neke gradske četvrti, uglavnom one koje su bliže centru Zagreba, posebno su pogođene prometnim gužvama, iako vjerojatno nema nijedne gradske četvrti koja ne pati od gužvi u nekom svom dijelu.

Ponajviše zbog ovih prometnih gužvi, čiji se kraj ne nazire, jer automobila je sve više, a rješenja koja bi utjecala na njihovo smanjivanje nisu ponuđena, Zagreb možemo ocijeniti „urbanom džunglom“. Drugi razlog, koji je zapravo i uzrok prvom, jest prenaseljenost Zagreba čija neadekvatna infrastruktura nije sposobna podnijeti sadašnji populacijski i prometni pritisak, nažalost još uvijek previše usmjeren prema gradskom središtu.

Proces suburbanizacije je zahvatio Zagreb i njegovu okolicu, ali funkcija rada i druge općekorisne (npr. bolnice, fakulteti) i privlačne (kazališta, kina itd.) društvene funkcije nisu se dovoljno odmaknule od gradskog središta, te se nalaze na lokacijama koje su potpuno neprilagođene kako bi bile lako dostupne automobilima. Kad se tome pribroje uvriježene navike stanovnika Zagreba, koji se javnim prijevozom koriste samo kad stvarno moraju, jasno je zbog čega je Zagreb toliko prometno zagušen. Potrebna su hitna i dubinska rješenja koja bi pozitivno utjecala na smanjivanje prometnih gužvi u Zagrebu, ponajprije kroz unapređenje javnog prijevoza i destimuliranje prometa automobila u zoni gradskog središta.

U idućem nastavku:

Koja rješenja sada postoje, a što bi trebalo napraviti kako bi se stvarno utjecalo na smanjenje prometnog zagušenja Zagreba.

Uhićen lažni kontrolor ZET- a

lažni kontrolor ZET-aLažni kontrolor iz ZET-ovih tramvaja je uhićen! Prepoznala ga je gospođa kojoj je pokušao naplatiti kaznu nakon što su ZET  i više medijskih kuća objavili njegove fotografije.

Riječ je o 41-godišnjem S. R. koji je u tramvajima glumio kontrolora u posljednje tri godine. Rabljenu košulju s oznakom ZET-a kupio je na Jakuševcu. Nakon ulaska u tramvaj putnicima bi na brzinu bi pokazao crni novčanik, a one koji nisu imali voznu karta zamolio bi da s njim izađu na prvoj stanici, gdje im je pokušavao naplatiti kaznu. Većina njih nudila mu je određeni iznos novca kako bi ih pustio bez pisane kazne što je on prihvaćao, a dobiveni novac je trošio na konzumaciju alkoholnih pića, kažu u policiji.

Policija je pozvala građane koji su bili njegove žrtve da se jave u najbližu policijsku postaju i prijave ga. Hoće li to i učiniti teško je prognozirati, a prema sadašnjim saznanjima bit će kažnjen tek prekršajno zbog remećenja javnog reda i mira. Naime, s obzirom da nema oštećenih osoba, za sada nema ni elemenata kaznenog djela.