Rođendan Miroslava Krleže Muzej grada Zagreba obilježava danas otvarajući prostor na Gvozdu 23 za posjetitelje. Tako se nastavlja običaj uveden prethodnih godina da svake godine 7. srpnja građani besplatno razgledaju dom istaknutog hrvatskog književnika i njegove supruge Bele.
Zgradu na Gvozdu 23 po narudžbi bankara Adolfa Reina 1928/29. godine projektirao je arhitekt Rudolfa Lubynskog (1873–1935). Dom Krležinih kuća je postala 1952. godine kada su se zbog prevelike buke preselili iz Hebrangove 23 (tadašnje Kukovićeve).
Ipak, za zbirku je najzaslužniji Krležin nasljednik dr. Krešimir Vranešić. Ostavštinu je darovao gradu Zagrebu 23. prosinca 1986. godine, a uz 4.300 knjiga, časopisa i separata dio su činile umjetnine, namještaj, razni predmeti uporabnog obrta, zapravo sav inventar stana u kojemu su Krležini živjeli gotovo 30 godina.
Miroslav Krleža razmišljao je o budućnosti svoje ostavštine pa kada ga je književnik i njegov biograf Enes Čengić upitao što će biti sa stanom poslije njegove smrti Krleža je rekao:
“A što se ovog stana tiče, tolika je masa stanova u historiji koji su razoreni i koji su bili neizmjerno važniji nego moj i Belin dom. U čudnim našim prilikama, održavanje ovog stana znači veliku investiciju, a takvog faktora tko bi to financijski izveo, u mom slučaju teško da ima. Ali ako je nekome stalo da sačuva uspomenu na jednog pjesnika i jednu glumicu koji su tu živjeli tri decenije, neka to načini.”
[nggallery id=131]
