Autor:
dr. sc. Petar Kurečić
Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije
[email protected]

petar Kurečić (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)O čemu će biti riječi u ovoj kolumni?

U okviru ove kolumne opisivat će svakodnevni problemi Zagreba i Zagrepčana, te nuditi prijedlozi mogućih rješenja. Fokus će najviše biti na svakodnevni život u gradu, a posebno na promet, koji umnogome predstavlja „rak-ranu“ Zagreba. Uz promet, usko su vezani problemi zagađenja zraka, o kojima će također biti riječi, kao i zagađenja u Zagrebu općenito i problema zbrinjavanja velikih količina otpada koje ovako velik i dinamičan grad proizvodi.

Osim ovih, „glavnih“ tema, bit će riječi i o mnogim drugim temama koje zanimaju stanovnike Zagreba, poput urbane prenaseljenosti, prevelike izgrađenosti ili drugim riječima, urbanog „kaosa“, zaštite tradicionalne zagrebačke arhitekture i kulturno-povijesne baštine, mogućnosti odmora i rekreacije, mogućnosti zabave, ali i problema manje-više novijeg datuma, kao što su primjerice nasilje među mladima i prometne nezgode uzrokovane prebrzom vožnjom po gradskim ulicama, vrlo često pod utjecajem alkohola.

Sve u svemu, naglasak će biti na problemima grada Zagreba i njegovih stanovnika, koji ponajviše proizlaze iz urbane prenaseljenosti i zagušenosti, te nedostatnosti infrastrukture i gradskog prostora u cjelini, da apsorbiraju sve veće količine automobila i sve veći broj ljudi. Ključ mogućih rješenja je u decentralizaciji gradskih funkcija te rješavanju problema javnog prijevoza. No ni jedan ni drugi proces nisu ni približno u fazi u kojoj su odavno trebali biti, a autor smatra da se ni ne odvijaju poželjnim smjerom. No o tome će biti više riječi u nadolazećim tekstovima.

Zagrebačke prometne gužve

ulica Pantovčak (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Velika većina stanovnika Zagreba osjeća svakodnevni pritisak koji stvaraju prometne gužve,  koje pogubno utječu na vrijeme, živce i sredstva koja treba uložiti kako bi se obavljale stvari koje su same po sebi normalne, poput odlaska na posao, odlaska u kupovinu, odlaska liječniku ili bilo koje druge stvari zbog koje treba negdje otići, a da se ne radi o susjednoj ulici ili vlastitom dijelu nekog kvarta. Neke gradske četvrti, uglavnom one koje su bliže centru Zagreba, posebno su pogođene prometnim gužvama, iako vjerojatno nema nijedne gradske četvrti koja ne pati od gužvi u nekom svom dijelu.

Ponajviše zbog ovih prometnih gužvi, čiji se kraj ne nazire, jer automobila je sve više, a rješenja koja bi utjecala na njihovo smanjivanje nisu ponuđena, Zagreb možemo ocijeniti „urbanom džunglom“. Drugi razlog, koji je zapravo i uzrok prvom, jest prenaseljenost Zagreba čija neadekvatna infrastruktura nije sposobna podnijeti sadašnji populacijski i prometni pritisak, nažalost još uvijek previše usmjeren prema gradskom središtu.

Proces suburbanizacije je zahvatio Zagreb i njegovu okolicu, ali funkcija rada i druge općekorisne (npr. bolnice, fakulteti) i privlačne (kazališta, kina itd.) društvene funkcije nisu se dovoljno odmaknule od gradskog središta, te se nalaze na lokacijama koje su potpuno neprilagođene kako bi bile lako dostupne automobilima. Kad se tome pribroje uvriježene navike stanovnika Zagreba, koji se javnim prijevozom koriste samo kad stvarno moraju, jasno je zbog čega je Zagreb toliko prometno zagušen. Potrebna su hitna i dubinska rješenja koja bi pozitivno utjecala na smanjivanje prometnih gužvi u Zagrebu, ponajprije kroz unapređenje javnog prijevoza i destimuliranje prometa automobila u zoni gradskog središta.

U idućem nastavku:

Koja rješenja sada postoje, a što bi trebalo napraviti kako bi se stvarno utjecalo na smanjenje prometnog zagušenja Zagreba.