Početna Blog Stranica 3422

Kino: Prorok

Prorok (Un Prophete), Kino Europa, 20 sati, dobitnik devet Cesara 2010., nagrade BAFTA-e za najbolji film na stranom jeziku, velike nagradu žirija u Cannesu…

Redatelj: Jacques Audiard; Uloge: Tahar Rahim, Niels Arestrup, Adel Bencherif

Kino Europa, Varšavska 3, tel. 4829 045, www.kinoeuropa.hr

Na programu kina Europa do 15. travnja je brutalna i briljantno režirana zatvorska drama ‘Prorok’, ‘pravi umjetnički film s mišićima’ (Guardian) i ‘klasičnu priču o odrastanju prerušenu u realistično ruho’ (Hollywood Reporter).

Osim recentne nominacije za stranog Oscara i iznenađujuće visokog plasmana na svjetskim box office listama, zadnji film tihog francuskog majstora Jacquesa Audiarda (‘Čitaj mi s usana’, ‘Otkucaj kojeg je moje srce preskočilo’) dosad je požnjeo tridesetak važnih svjetskih nagrada – devet Cesara 2010. (za najbolji film, režiju, montažu, scenarij, fotografiju, produkcijski dizajn, glavnog i sporednog glumca te najboljeg debitanta), nagradu BAFTA-e za najbolji film na stranom jeziku, veliku nagradu žirija u Cannesu te mnoge druge.

Naslovni junak ‘Proroka’ je 19-godišnji Malik El Djebena (fantastični debitant Tahar Rahim) koji upravo započinje služiti šestogodišnju kaznu u francuskom zatvoru Brécourt. Premda je cijeli život proboravio po popravnim domovima, ovo mu je prvi boravak u ‘pravom’ zatvoru pa nastoji ostati po strani, izvan dvije vladajuće struje – korzikanske i muslimanske mafije, nadajući se da će što prije izaći. S druge strane, vani ga ne čeka bolji život – nepismen je, bez perspektive i nema nikog tko bi mu pomogao da se snađe. Nakon što ga sadistički šef korzikanske mafije, César Luciani, regrutira u svoju bandu, ostali Korzikanci počnu na mladića gledati kao na ‘prljavog Arapa’, a muslimani u njemu vide izdajicu. S vremenom, Malik se počinje sve bolje snalaziti u zatvorskom sustavu, a i život s druge strane ograde počinje dobivati novu perspektivu.

KINO: Prorok

Prorok (Un Prophete), Kino Europa, 19.15 sati, dobitnik devet Cesara 2010., nagrade BAFTA-e za najbolji film na stranom jeziku, velike nagradu žirija u Cannesu…

Redatelj: Jacques Audiard; Uloge: Tahar Rahim, Niels Arestrup, Adel Bencherif

Kino Europa, Varšavska 3, tel. 4829 045, www.kinoeuropa.hr

Na programu kina Europa do 15. travnja je brutalna i briljantno režirana zatvorska drama ‘Prorok’, ‘pravi umjetnički film s mišićima’ (Guardian) i ‘klasičnu priču o odrastanju prerušenu u realistično ruho’ (Hollywood Reporter).

Osim recentne nominacije za stranog Oscara i iznenađujuće visokog plasmana na svjetskim box office listama, zadnji film tihog francuskog majstora Jacquesa Audiarda (‘Čitaj mi s usana’, ‘Otkucaj kojeg je moje srce preskočilo’) dosad je požnjeo tridesetak važnih svjetskih nagrada – devet Cesara 2010. (za najbolji film, režiju, montažu, scenarij, fotografiju, produkcijski dizajn, glavnog i sporednog glumca te najboljeg debitanta), nagradu BAFTA-e za najbolji film na stranom jeziku, veliku nagradu žirija u Cannesu te mnoge druge.

Naslovni junak ‘Proroka’ je 19-godišnji Malik El Djebena (fantastični debitant Tahar Rahim) koji upravo započinje služiti šestogodišnju kaznu u francuskom zatvoru Brécourt. Premda je cijeli život proboravio po popravnim domovima, ovo mu je prvi boravak u ‘pravom’ zatvoru pa nastoji ostati po strani, izvan dvije vladajuće struje – korzikanske i muslimanske mafije, nadajući se da će što prije izaći. S druge strane, vani ga ne čeka bolji život – nepismen je, bez perspektive i nema nikog tko bi mu pomogao da se snađe. Nakon što ga sadistički šef korzikanske mafije, César Luciani, regrutira u svoju bandu, ostali Korzikanci počnu na mladića gledati kao na ‘prljavog Arapa’, a muslimani u njemu vide izdajicu. S vremenom, Malik se počinje sve bolje snalaziti u zatvorskom sustavu, a i život s druge strane ograde počinje dobivati novu perspektivu.

brutalnu i briljantno režiranu zatvorsku dramu Prorok, ‘pravi umjetnički film s mišićima’ (Guardian) i ‘klasičnu priču o odrastanju prerušenu u realistično ruho’ (Hollywood Reporter).

Osim recentne nominacije za stranog Oscara i iznenađujuće visokog plasmana na svjetskim box office listama, zadnji film tihog francuskog majstora Jacquesa Audiarda (‘Čitaj mi s usana’, ‘Otkucaj kojeg je moje srce preskočilo’) dosad je pomeo tridesetak važnih svjetskih nagrada – devet Cesara 2010. (za najbolji film, režiju, montažu, scenarij, fotografiju, produkcijski dizajn, glavnog i sporednog glumca te najboljeg debitanta), nagradu BAFTA-e za najbolji film na stranom jeziku, veliku nagradu žirija u Cannesu te mnoge druge.

Naslovni junak ‘Proroka’ je 19-godišnji Malik El Djebena (fantastični debitant Tahar Rahim) koji upravo započinje služiti šestogodišnju kaznu u francuskom zatvoru Brécourt. Premda je cijeli život proboravio po popravnim domovima, ovo mu je prvi boravak u ‘pravom’ zatvoru pa nastoji ostati po strani, izvan dvije vladajuće struje – korzikanske i muslimanske mafije, nadajući se da će što prije izaći. S druge strane, vani ga ne čeka bolji život – nepismen je, bez perspektive i nema nikog tko bi mu pomogao da se snađe. Nakon što ga sadistički šef korzikanske mafije, César Luciani, regrutira u svoju bandu, ostali Korzikanci počnu na mladića gledati kao na ‘prljavog Arapa’, a muslimani u njemu vide izdajicu. S vremenom, Malik se počinje sve bolje snalaziti u zatvorskom sustavu, a i život s druge strane ograde počinje dobivati novu perspektivu.

Diplomacija? Tko voli, nek΄ izvoli

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

Jeste li znali da godine nisu važne kad je u pitanju mogućnost školovanja za zanimanje diplomata?! Čak i u šestom desetljeću možete sjesti u klupe zagrebačke Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije. Najvažniji uvjet – prolazak na testu motivacije koji daje ključan odgovor na pitanje zašto se želite obrazovati baš za to zanimanje.

Razgovaramo s nekima od prvih sto polaznika. Kako točno upisati tu školu, gdje kasnije tražiti posao te koje vještine svladavaju polaznici – prezentira nam dr. sc. Goran Bandov.

Edukacija na preddiplomskoj razini
Cilj je educirati kadrove na preddiplomskoj razini za rad u javno-političkim institucijama, poduzećima i ustanovama, ministarstvima, diplomatskim predstavništvima, međunarodnim institucijama, organizacijama i zakladama u Hrvatskoj i u svijetu. Na diplomskoj, specijalističkoj razini usvajaju se znanja za rad u svim znanstvenim institutima društveno-humanističkog usmjerenja, za analitički rad praćenja međunarodnih odnosa i diplomacije, analizu pojedinih vanjskih politika.

– Prijave na razredbeni postupak mogu podnijeti osobe koje su završile srednju školu i položile državnu maturu te kandidati završnog razreda srednje škole koji još nisu maturirali. Naši polaznici dobivaju široku paletu znanja, od diplomatskih vještina preko međunarodnih odnosa, politologije, povijesti, međunarodne ekonomije, prava, komunikologije, geopolitike do diplomatskog protokola i bontona. Poseban je naglasak na stranom jeziku. Svi koji završe našu školu mogu tražiti posao u međunarodnim institucijama, diplomatskim predstavništvima, PR agencijama, i krenuti sa znanjima koja su im prenijeli predavači – bivši diplomati i stručnjaci međunarodnih odnosa.

Visoka je škola međunarodnih odnosa i diplomacije na adresi Ilica 242, a više o njoj možete saznati i na web-stranici www.diplomacija.hr.

[nggallery id=23]

Gradi se replika Penkalina zrakoplova

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

[singlepic id=135 w=320 h=212 float=left]U prizemnici na Trešnjevci, na stolovima u omanjoj radnoj sobi, proizvodi se zrakoplov. Vidimo stotine drvenih letvica, milimetarski precizno ispiljenih, koje će se spajati jakim ljepilom i potom umotati u platno. Ne, nije riječ o maketi. Modelar Marijan Ivanček ovih dana dijelove će prevesti u hangar u Lučkom i ondje će složiti zrakoplov kojim će se letjeti na visini od tri kilometra!

[singlepic id=137 w=270 h=203 float=right]- Mi zrakoplovni veterani odlučili smo napraviti repliku aeroplana Slavoljuba Penkale, koji je prije sto godina konstruirao prvi hrvatski zrakoplov. No, nismo imali nikakvih nacrta, ništa osim nekoliko starih fotografija. Uzeli smo jednu verziju koja nama odgovara da se aerodinamički može riješiti problem, da letjelica može normalno letjeti – kaže Ivanček, umirovljenik, po struci drvomodelar, a amaterski se bavi jedriličarstvom i gradnjom ultralakih letjelica. – Složila se ekipa, voditelj je Goran Ilić, glavni inženjer Anton Cvjetković i ja kao graditelj. Uz nas su još i umirovljeni general Anton Tus, pa zrakoplovni veterani Čedo Čurčić i Mišo Doležal. Iza projekta stoji i hrvatski inženjer iz NASA-e Mike Vucelić.

Na Črnomercu je bilo prvo uzletište
Penkala je 10. prosinca 1909. u Kraljevskom patentnom uredu u Budimpešti prijavio patentni spis svojeg zrakoplova, koji dovršava 1910. U vrijeme gradnje zrakoplova sagradio je i hangar na vojnom vježbalištu na Črnomercu i tako je nastalo prvo uzletište u Zagrebu i Hrvatskoj. Nakon jednog neuspjelog leta, kad je zrakoplov razbijen, Penkala odustaje od daljnjeg rada i posvećuje se drugim aktivnostima. No, u povijest je ušao kao konstruktor prvog hrvatskog zrakoplova.

Ovih dana Ivanček se seli u hangar u Lučkom, a na slaganju letjelice radit će uglavnom sam. Sve dijelove presvući će u platno, što je i Penkala radio, a na koncu se ugrađuju komande i četverotaktni motor od 80 konjskih snaga. Planira se krajem proljeća i pokusni let. – Ja ću letjelicu najprije iskušati na visini do 300 metara. Iako je stota godišnjica bila 12. srpnja, kada je poletio prvi hrvatski pilot Dragutin Novak, dogovoreno je da aeromiting u Lučkom bude koncem kolovoza. Letjet će tada oni ljudi koji budu određeni – kaže Ivanček, graditelj Penkalina zrakoplova.

Neplatiše Čistoći pokrivaju gubitke!

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

[singlepic id=148 w=320 h=213 float=left]Prema Zakonu o otpadu, odvoz komunalnog otpada se od 1. veljače naplaćuje prema jedinici mase ili volumena. Dopuštena je i privremena mogućnost naplate prema broju stanara, dok se ne steknu uvjeti za novi način naplate, koju koristi i zagrebačka Čistoća.

– Od veljače građani će, umjesto kvadrata, na uplatnici imati iskazan broj stanara, ali neće dobiti povećane račune, premda bi 75 posto kućanstava s brojnijim članovima trebalo platiti više. Bez obzira na to, mi ćemo se držati obećanja i nećemo dizati cijene. Ne želimo uzimati siromašnijima da bismo dali bogatima. Gubitke od oko 50.000 kuna mjesečno namirit ćemo utuživanjem neplatiša – govori direktor Čistoće Marko Melčić.

Smatra da će novi način naplate donijeti velike manipulativne troškove, koje će opet platiti građani, jer zahtijeva skupu opremu, više rada i više informatičke tehnologije:

Pilot-projekt naplate u 8000 kućanstava
Idućih mjeseci trajat će pripreme da se obračun prema broju stanara zamijeni obračunom po volumenu odvezenog otpada, dakle zbroju volumena svih ispražnjenih posuda od 80, 120 i 240 litara te kontejnera od 1100 litara.
Uskoro počinje pilot-projekt koji obuhvaća 8000 kućanstava u gradu, a ciljevi su višestruki: testiranje novog načina naplate po količini, i to po odvezenom volumenu otpada i po stanaru, odvojeno prikupljanje biootpada, satelitsko navođenje kamiona smećara itd. Nakon provedenog pilot-projekta počet će naplata po količini, i to po odvezenom volumenu otpada. To zahtijeva ugradnju dodatne elektroničke opreme u svaki kamion smećar, a u Zagrebu ih ima više od 300.
– Broj stanara je samo posredni pokazatelj proizvodnje otpada, a ne i stvarno izmjereni. U Zagrebu za oko 40 posto stambenih jedinica taj broj nije utvrđen, a uz to grad ima oko 300 tisuća neprijavljenih podstanara – ističe Marko Melčić.
Novi način naplate već su uveli Krk, Crikvenica i Samobor, jer je u manjim gradovima prilagodba jednostavnija.

– Novom načinu naplate usprotivila se i Grupacija komunalnih poduzeća, ali je Ministarstvo zaštite okoliša odbilo sve apele. Čak putem tiska prijete kaznom od 500.000 kuna svima koji ubrzo ne prijeđu na novi način naplate. Nama je to ubod komarca jer je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u zadnjih šest godina od Grada Zagreba izvukao više od milijardu kuna. Da bi se bolje razumjelo o kojoj se svoti radi, Fond godišnje otima svotu dovoljnu da se pokrije nepokriveni dio troškova ZET-a, odnosno godišnji trošak otplate novih niskopodnih tramvaja.

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, od 30. lipnja 2009. godine, od 106 hrvatskih gradova njih 47 obračunava odvoz komunalnog otpada prema propisanim kriterijima, a u gospodarstvu njih 37 obračunava prema kriteriju mase i volumena.

KINO: Što je novo s Morganima?

Što je novo s Morganima? (Did you hear about the Morgans?), komedija (103), Kino Grič, 18 sati, ulaznica 20 kuna

Redatelj: Mark Lawrence; Glume: Hugh Grant, Sarah-Jessica Parker

Kino Grič, Jurišićeva 6, 4834-900