Početna Blog Stranica 3333

Terase donose prihod, ali…

Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]

Po građevinsku i lokacijsku dozvolu građani se moraju uputiti u Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, izgradnju, komunalne poslove i promet. Taj ured odlučuje i o postavljanju terasa ugostiteljskih objekta na javnim površinama, a postavljanje nadstrešnica za javni gradski prijevoz, održavanje javne rasvjete, postavljanje reklama i klima-uređaja, ali i plaćanje komunalne naknade te kazni za nepravilno vođenje kućnih ljubimaca također su u nadležnosti tog megaureda.

Davor Jelavić (foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)– Zadovoljni smo suradnjom s građanima. Zahtjeve za građevinske i lokacijske dozvole, primjerice, rješavamo u najkraćem mogućem roku, sad je to uhodana procedura i nema čekanja – ističe pročelnik Davor Jelavić.

Ako želite da sve teče glatko pri izdavanju građevinske dozvole za gradnju kuće, morate predati dokaz da imate pravo graditi na određenoj nekretnini, glavni projekt u četiri primjerka, s potvrdama kad je to određeno, potvrdu o nostrifikaciji i popis stranaka.

Ovih dana Ured najviše posla ima s izdavanjem dozvola za terase kafića. Zbog krizne godine i zakona o pušenju, gradski su oci donijeli Pravilnik o izmjenama Pravilnika koji određuje kriterije za zakup i naknadu javnih površina. Naknada je 2009. smanjena u odnosu na 2008. godinu 30 posto. To znači da će i ove godine smanjena naknada privući više novca u gradsku blagajnu. Lani je Grad od te stavke uprihodovao oko 7,4 milijuna kuna. Koliko će tko za terasu morati platiti, ovisi o zoni u kojoj je terasa, površini koju zauzima i vremenu u kojem se koristi. Ove godine dopušteno je zauzimanje parkirališnih mjesta, ali i postavljanje ograda oko tih terasa. Iako se tako s jedne strane gradska blagajna puni, građani se žale da su im sad u centru grada zatvoreni mnogi nogostupi.

[nggallery id=85]

[poll id=”21″]

Čopor lavova na stjenovitom brdu

Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]

kornjače (foto: Siniša Kosić / Medijska mreža)Žirafe, pingvini, a možda jednog dana i slonovi samo su neke od vrsta koje bi Zagrepčani trebali vidjeti u Zoološkom vrtu. Dovršava se gradnja nove nastambe za afričke lavove, jer su bili skučeni u rešetkastim kavezima.

– Sad kad smo im proširili čopor s još dvije lavice iz Amsterdama gradimo nastambu omeđenu prirodnim preprekama kao suhi jarak. Veličina joj je čak 1500 kvadrata, a unutarnji dio zamišljen je u obliku stjenovitog brda – kopje. Kopje su “otoci” granitnih stijena usred afričkih savana. Čopori lavova često koriste kopje kao mjesto za odmor ili promatranje okolice. U planu je i nova nastamba za medvjede, a bit će na postojećoj lokaciji, no potpuno će se osuvremeniti – govori ravnateljica Zoološkog vrta Davorka Maljković.

majmuni (foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Nove nastambe moraju se graditi i za žirafe i pingvine. Paviljon za majmune mora se isprazniti i pretvoriti u restoran ili izložbeno-edukacijski prostor. U daljoj budućnosti u planu je i nova nastamba za morske lavove te čimpanze. Kad bi se proširio prostor vrta, dobila bi se lokacija i za slonove. Oni žive u krdu, pa je nekadašnja koncepcija bila neprihvatljiva.

– Pri kraju je izrada Razvojnog plana vrta, koji bi trebao pratiti suvremene standarde, koji podrazumijevaju bolje i veće nastambe, bolje uzgojne programe, više edukacije za posjetitelje – dodaje Davorka Maljković.

Bolna točka ZOO-a su gabariti u strogo zaštićenoj maksimirskoj zoni.
– Površina ZOO-a ostaje ista, ali neovisno o njoj planiramo otvoriti bio-park. To bi bila druga pozicija za razvoj, a o lokaciji će odlučiti Grad.

[poll id=”20″]

Lijepe nam etikete jer ne shvaćaju neovisnost

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

Mirko Herak (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Jedan je od najmlađih gradskih ureda – prvi su revizijski timovi počeli raditi u veljači 2006. godine. Cijelo ga vrijeme prate etikete vezane uz neovisnost rada. Sad je ponovno u središtu zanimanja jer njegove aktivnosti pred uključenim kamerama i mikrofonima proučavaju članovi lani osnovanog skupštinskog Odbora za kontrolu. Riječ je o Gradskom kontrolnom uredu, čiji je pročelnik od prvoga dana mr. sc. Mirko Herak.

Zavisan, Bandićev kontrolni ured – samo su neki od komentara kad se spomene vaš ured. Zašto takva percepcija?

– Mi ovisimo jedino o Zakonu. Potpuno smo neovisni o procesu koje revidiramo. Bilo bi donekle shvatljivo kad bi nam takve etikete prišio netko tko nema informacija o našem ustrojstvu, načelima… No, takve ocjene dolaze ponajviše od onih koji sudjeluju u gradskoj vlasti ili bi to htjeli. Zato smo, primjerice, za članove skupštinskog Odbora za kontrolu pripremili materijale i tablice iz kojih jasno mogu iščitati koja je naša uloga i koje su nam ovlasti. Da bi članovi Odbora podrobnije upoznali način rada Gradskog kontrolnog ureda, kontinuirano im dostavljamo dokumente, propise temeljem kojih je ustrojena unutarnja revizija u gradskoj upravi i svim tijelima državne uprave – ministarstvima, akte kojih se službenici Gradskog kontrolnog ureda moraju pridržavati u svom radu – Povelju unutarnjih revizora Grada Zagreba, Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora u javnom sektoru, metodologiju rada. Inače, naš je zadatak sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, po nalogu gradonačelnika, obaviti unutarnju financijsku kontrolu ili unutarnju reviziju gradskih upravnih tijela, mjesne samouprave, ustanova čiji je Grad osnivač. Naglašavam da kolege u državnoj upravi također rade isključivo po nalogu čelnika proračunskog korisnika, a to su ministri, ravnatelji… Ne znam zašto je svima trn u oku što radimo po nalogu gradonačelnika – pa gradonačelnik ima pravo i obavezu pratiti trag proračunskog novca.

Mogu li se i građani javiti na vašu adresu?

– Dapače, mi djelujemo i po zahtjevima građana. U 2009. i 2010. postupano je po 11 predstavki građana. Lani je obavljena je 51 kontrola, od kojih osam prema predstavkama, a u 2010. do svibnja obavljeno je 18 kontrola, od kojih su tri predstavke građana upućene izravno Gradskom kontrolnom uredu ili gradonačelniku, koji ih nama prosljeđuje.

Mirko Herak (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Što se događa nakon što vaš ured ustanovi nepravilnosti? Svima su poznate priče o “zlatnim WC-ima”, afere oko prodaje gradskih stanova, problema s javnom nabavom, događanja u Zagrebačkim cestama, Pučkom otvorenom učilištu, Zagrebačkom športskom savezu…

– Svi službenici Gradskog kontrolnog ureda završili su edukaciju u Ministarstvu financija i stekli ovlaštenje za obavljanje unutarnjih revizija u javnom sektoru. Nakon što naši timovi ustanove da se, recimo, nije poštivala procedura, pišemo preporuke za otklanjanje nepravilnosti. Preporuke pročelnici redovito prihvaćaju, a sami određuju službenike i rokove njihove provedbe. Rezultat su naših aktivnosti i neke kadrovske i organizacijske promjene. U novinama ovih dana možemo čitati da se uhićuju akteri u aferi prodaje gradskih stanova.

Jeste li zadovoljni dosad obavljenim poslom? Nekako nam se čini da je vrlo malo prijava s obzirom na broj afera o kojima svakodnevno slušamo.

– Da imamo razloga biti zadovoljni, potvrdili su nam i kolege iz Beča, s kojima izvrsno surađujemo i koji imaju bogata iskustva u tom poslu. U stvari, od njih smo na neki način preslikali ured, pa kad upravo oni koji su nam uzor tako ocjenjuju naš rad, zadovoljni smo. U četiri godine obavili smo 45 unutarnjih revizija u kojima su revizori dali ukupno 189 preporuka za unapređenje poslovnih procesa. Nismo imali ni jednu pritužbu građana na rad našeg ureda. Ni na jedno izvješće nismo dobili primjedbu.

Zašto ste tako zavotreni prema javnosti? Ako gradonačelnik ima pravo pratiti trag proračunskog novca, onda to imamo i mi, koji ga punimo!?

– Naš kodeks propisuje kako se trebamo ponašati. Ponosan sam što nikad iz našeg ureda nije otišla neka informacija u medije o slučaju koji je predmet naše kontrole. Naše je najvažnije načelo – načelo povjerljivosti. Mislim da nikako ne bi bilo u redu putem medija suditi o nekom slučaju proslijeđenom MUP-u ili DORH-u. Istog načela pridržavaju se i kolege u svim državnim upravnim tijelima te tijelima lokalne i regionalne samouprave.

Etički kodeks – pošten, neovisan, stručan, objektivan
Etički kodeks propisuje osnovna načela strukovne etike kojih se u obavljanju poslova moraju pridržavati unutarnji i državni revizori te inspektori. Za unutarnje revizore to je integritet/poštenje, neovisnost, stručnost, objektivnost, povjerljivost – čuvanje tajnosti podataka, nepristranost – izbjegavanje sukoba interesa te ponašanje i odnos s drugima. Od državnih se revizora traže odgovornost, javni interes, poštenje, neovisnost, objektivnost, nepristranost i kompetentnost. Inspektori državnog inspektorata dužni su kao službenu tajnu čuvati dokumentaciju, činjenice i podatke utvrđene u inspekcijskom postupku. Može ih se dati samo sudovima i tijelima koja vode prekršajni postupak te drugim državnim tijelima na njihov obrazloženi pisani zahtjev te za sudske i upravne postupke.

Procurilo je u medije da se razilazite s gradonačelnikom i da vas iseljava iz ureda u Šubićevoj?

– Nasmijali su me tekstovi o tome, jer je bila riječ samo o najobičnijem nesporazumu. Ideja je da se privremeno na prvom katu smjesti Ured za energetiku. Nigdje ne selimo.

Donedavno je u opsegu poslova vašeg ureda bio i Zagrebački holding, više nije – zašto?

– U Holdinga je ustrojena Služba za internu reviziju i kontrolu koju vodi Ivan Mihić. Dvoje naših službenika prešlo je u Službu, a pomogli smo i u edukaciji. Logično je da vodstvo tvrtke želi i ima reviziju i kontrolu u tako velikom sustavu. Ustrojavanjem Službe umanjena je potreba za kontrolama Gradskog kontrolnog ureda u Zagrebačkom holdingu.

Pitanja za vas:

Imate li dovoljno informacija o radu Gradskog kontrolnog ureda? Što biste promijenili u radu ovoga ureda?

Varšavska: Prosvjednici ne odustaju

prosvjed u Varšavskoj (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Neiscrpna je energija prosvjednika u Varšavskoj ulici. Odlučni da ovoga puta izdrže do kraja čuvaju Varšavsku danonoćno i traže da se obustave radovi na izgradnji rampe za garaže u projektu Cvjetni polaz Hoto grupe. Poznata zagrebačka glumica Urša Raukara koja je jučer slavila i rođendan pozvala je gradonačelnika Bandića da odmah reagira, jer kako je rekla “Varšavska nije samo Varšavska, ona je metafora za ovaj grad i cijelu državu”.

Mnogi ugledni Zagrepčani do sada su podržali aktivnosti udruge Pravo na grad i Zelene akcije koje već dvije godine bezuspješno pokušavaju riješiti urbanistički problem središta grada.

– Ovo je pokret građana Zagreba, spontani nastavak procesa u kojem se dvije godine traži poštena odluka o urbanizmu i ljepoti središta Zagreba. Kad nije išlo nikako drukčije građani su ustali i došli. Oni traže odgovornost, traže čiste račune,- rekao je Josip Kregar, potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.

Prosvjednici su najavili novi skup za dva dana, u četvrtak, a tada će zatražiti gradonačelnikovu ostavku jer ga smatraju najodgovornijim za zanemarivanje interesa građana u Varšavskoj ulici. U 18 sati krenut će s koferima prema zgradi gradske uprave i usput navratiti do DORH-a pred kojim će izvesti prerađenu pjesmu “Zagreb te zove”.

Urša Raukar pozvala na prekid radova

[local /wp-content/uploads/2010/05/raukar.flv nolink]

Josip Kregar o nezadovoljstvu građana

[local /wp-content/uploads/2010/05/kregar.flv nolink]

FOTOGALERIJA: Prosvjed u Varšavskoj 18. svibnja

[nggallery id=84]

Ivo Jelušić na čelu Skupštine Holdinga

Autor:
Hina / Online-Zagreb.hr

Skupština Grada Zagreba smijenila je gradonačelnika Milana Bandića s čelnog mjesta Skupštine Zagrebačkog holdinga. Za predsjednika Skupštine trgovačkih društava imenovan je Ivo Jelušić koji u Gradu obnaša funkciju zamjenika gradonačelnika. Suzdržani oko smjene bili su HDZ i HSS dok su ostali gradski zastupnici smatrali takvo rješenje prihvatljivim s obzirom da se gradonačelnik “ne odaziva sjednicama Skupštine pa se nepotrebno odugovlači potpisivanje skupštinskih akata i otežava njezin rad”.

Zagrebačka gradska uprava priprema mjere uravnoteženja ovogodišnjeg proračuna kroz pojačanu naplatu potraživanja i smanjenja potrošnje, te prodaju imovine ako prve dvije mjere na urode plodom, kazao je pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić na današnjoj sjednici Gradske skupštine podnoseći izvješće o stanju gradskog proračuna.

Naveo je kako se od 2000. do 2008. godine proračun Grada Zagreba godišnje povećavao za 550 milijuna kuna, a da je 2009. godine “pretrpljen šok” kad je planirano 7,6 milijardi kuna, a proračun je “pao” na 6,9 milijardi.

“Prvi kvartal 2010. godine sada je na razini dva zadnja lanjska kvartala, ali ne mogu reći da je to pokazatelj oporavka, jer – “koga su zmije grizle i gliste se boji”, kazao je Kojić.

Ustvrdio je kako neće biti zadiranja u socijalna prava zaposlenika, niti smanjenja plaća, ali da gradska uprava i gradski proračun moraju dijeliti sudbinu građana.

arhiva (foto: Siniša Kosić)U ime SDP-a gradski zastupnik Igor Rađenović je apelirao na gradonačelnika Bandića da što prije “izađe” s rebalansom proračuna, kako bi se uravnotežili prihodi i rashodi.

“Bandić je najavio da će ‘zatvoriti pipu zločestom Holdingu’, no to bi bilo još gore”, ocijenio je.

HNS-ov gradski zastupnik Dragan Kovačević je naveo da je u prvom tromjesečju ove godine 156 milijuna kuna manje prihoda u proračunu nego u isto vrijeme lani, što bi moglo značiti da će do kraja godine proračun biti “kraći” za 700 do 800 milijuna kuna. Pribroji li se tome manjak od lani, proračunska rupa mogla bi narasti na 1,5 milijardi kuna, upozorio je Kovačević.

HDZ-ovi zastupnici od Bandića očekuju mjere štednje, a nezavisni Josip Kregar upitao je do kada će Bandić “obećavati, a ne ispunjavati obećanja”.

SDP-ov gradski zastupnik Jurica Meić kazao je da pozdravlja što je “Milan Bandić konačno priznao u kakvoj se situaciji Grad nalazi” te je izrazio nadu da će uz to Bandićevo priznanje i Kojićevu stručnost, Grad svesti rashode u okvire prihoda najkasnije do srpnja.

Na sjednici je, na prijedlog HNS-a, bilo govora i o malim komunalnim akcijama, budući da dosad nije dovršena ni jedna, dok je lani, navela je Alenka Košiša Čičin-Šain bilo u toku njih 260.

FOTO: Maturanti nisu ponorili

norijada zagrebačkih maturana nastavljena na Bundeku (foto: Saša Zinaja)Norijada protječe bez većih izgreda, s manje novca, ali s jednako pa ako ne i veselijim maturantima nego prijašnjih godina. Slavlje je započelo na Trgu bana Jelačića nastavilo se je na Bundeku, a i ovoga puta s maturantima je bio gradonačelnik Milan Bandić. Pozdravio ih je na središnjem gradskom trgu, a potom se njih 6500 uputilo prema mjestu gdje će norijada potrajati do kasnih večernjih sati.

Ove godine izostalo je čašćenje s pivom, čak je i unošenje vlastitog alkohola na Bundek zabranjeno. Tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima  evidentirano je tek troje alkoholiziranih, izvijestila je policija. Ako su redari na Bundeku savjesno odradili posao svi bi se trebali vratiti kući trjezniji možda nego što su otišli na slavlje.

Građani koji su godina bili nezadovoljni slavljem koje se znalo pretvoriti u divljanje ovoga puta bili su puno zadovoljniji. Ipak oštećena su tri tramvaja i jedan autobus. S obzirom na brojnost pa i hrabrost koju daje masa možda šteta koju ćemo platiti i nije prevelika, naravno, ako to bude i konačna bilanca slavlja na ulicama. Naime, lani je na Dan maturanata bilo privedeno 19 osoba zbog pijanstva i remećenja javnog reda i mira, dvije su osobe lakše ozlijeđene u tučnjavi, a oštećeno je nekoliko vozila, jedna trgovina i semafor.

Iako zvuči nevjerojatno jedan je maturant ozlijeđen u prometu. U Aveniji Dubrava dok je hodao tramvajskom prugom udarilo ga je vozilo hitne pomoći. Težina ozljeda za sada nije poznata.

Veselje zbog završene srednje škole pratio je naš fotoreporter Saša Zinaja. Što je zabilježio pogledajte u fotogaleriji.

FOTOGALERIJA: Norijada zagrebačkih maturanata

[nggallery id=83]