Program Tri dokumentarca, kino Europa
Kino Europa, Varšavska 3, tel. 4829-045, http://www.kinoeuropa.hr/
Knjigu Freddie Mercury, Život ispričan vlastitim riječima koju su priredili Greg Brooks i Simon Lipton dobila je Anita Baćurin. Čestitamo! Zbirka objavljenih i neobjavljenih intervjua slavnog pjevača grupe Queen s obiljem fotografija tako će joj uvijek biti na dohvat ruke, u kućnoj biblioteci. Informaciju o preuzimanju knjige primit će na e-mail.
Inače, da biste u nekome od naših darivanja dobili knjigu, ulaznice ili nešto slično molimo vas da nam pošaljete e-mail na adresu koja je uvijek navedena u okviru plave boje (ispod teksta gdje ukratko opisujemo što darujemo). Ako to ne učinite, nećete biti uzeti u obzir iako ste registrirani korisnik. Na taj način izdvajamo one koji naš dar uistinu žele i koje će obradovati.
Osim knjiga, narednih dana bit će i ulaznica za razna zanimljiva događanja pa vas pozivamo da nam se i dalje javljate, tim prije ako do sada niste imali previše sreće s primanjem darova.
Autor:
Čistoća
Podružnica Čistoća započinje s postupnim uvođenjem novog sustava odvoza glomaznog otpada putem mobilnih reciklažnih dvorišta. U 2010. godini, novim sustavom bit će obuhvaćene gradske četvrti Novi Zagreb-Istok, Novi Zagreb-Zapad i Brezovica, dok će se u svim ostalim gradskim četvrtima provoditi postojeći sustav odvoza glomaznog otpada.
Ciljevi su:
– uklanjanje ružne slike na ulicama Grada Zagreba tijekom postojećeg načina skupljanja i odvoza glomaznog otpada;
– poboljšanje sustava skupljanja i odvoza glomaznog otpada njegovim odvojenim prikupljanjem na mjestu nastanka (odvojeno skupljanje drvenog, metalnog, elektroničkog i elektrotehničkog otpada te guma) i nadziranjem skupljanja (nije dozvoljeno prebiranje i izuzimanje otpada od strane neovlaštenih osoba);
– smanjenje nastajanja otpada po količini, obujmu i štetnim sastojcima.
Tijekom 2010. godine novi sustav odvoza glomaznog otpada odvijat će se na 40 lokacija u dva ciklusa i to:
U gradskoj četvrti Brezovica (15 lokacija)
Prvi ciklus: od 05.07.2010. do 16.07.2010.
Drugi ciklus: od 03.12.2010. do 07.12.2010.
U gradskoj četvrti Novi Zagreb-Zapad (15 lokacija)
Prvi ciklus: od 08.07.2010. do 16.07.2010.; od 22.07.2010. do 24.07.2010.
Drugi ciklus: od 07.12.2010. do 14.12.2010.; od 20.12.2010. do 22.12.2010.
U gradskoj četvrti Novi Zagreb-Istok (10 lokacija)
Prvi ciklus: od 17.07.2010. do 21.07.2010.; 24.07.2010.
Drugi ciklus: od 15.12.2010. do 18.12.2010.; 22.12.2010.
Skupljanje i odvoz glomaznog otpada na svakoj lokaciji trajat će jedan dan i to od 8 do 19 sati, s time da će se svaka lokacija obilježiti stupićima i trakama dan ranije. Na lokacijama će biti postavljeni veliki spremnici u koje će građani moći odložiti svoj krupni otpad. Pomagat će im radnici “Čistoće” i drugih koncesionara te neće biti dozvoljeno prebiranje i izuzimanje odloženog otpada od strane neovlaštenih osoba.
Ukoliko građani žele odložiti svoj krupni otpad tijekom godine (osim u ranije navedene termine), mogu to besplatno učiniti u bilo kojem od sedam reciklažnih dvorišta (najbliža su RD Kajzerica i RD Jakuševec) i/ili naručiti odvoz na tel. 6146 477 uz naknadu.
Građani koji imaju problema s dovozom električnih i elektroničkih uređaja na lokaciju mogu nazvati tvrtke koje su dobile ovlaštenje (koncesiju) za preuzimanje kućanskih uređaja te vrste i one će im bez naknade odvesti otpad (dužne su to učiniti tijekom cijele godine neovisno o odvozu glomaznog otpada). U tom smislu mogu nazvati besplatni telefon 0800-444-110 te naručiti odvoz.
Dobra vijest za sve koji s nestrpljenjem iščekuju mirovine stigla je iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Isplata preko računa poslovnih banaka bit će 10 lipnja, u četvrtak.
Sve dodatne informacije o ostvarivanju prava mogu dobiti radnim danom od 8 do 16 sati, na INFO telefonima Zavoda 0800 – 63 63 63 (besplatni), 4891-666, kao i na web stranici Zavoda www.mirovinsko.hr. Osnovne informacije dostupne su i preko mobilnih uređaja na adresi: http://www.mirovinsko.hr/mobile.
Autor:
Dr. sc. Petar Kurečić
Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije iz Zagreba
Hrvatska je izrazito polarizirana država, po razini razvijenosti regija, županija, gradova i općina. Polarizacija je vidljiva i u podjeli na razvijenije urbane i manje razvijene ruralne sredine. Teritorijalno-politička podjela na čak 556 gradova i općina te 20 županija (plus Grad Zagreb) usitnila je teritorijalno-politički ustroj Hrvatske, omogućivši i jaču centralizaciju.
Izvori podataka: publikacije Državnog zavoda za statistiku, www.dzs.hr
Po niskoj razini BDP-a po stanovniku, pet slavonskih županija su nažalost postale kontinuitet. Slavonija i Baranja je postala naša najmanje razvijena i najmanje propulzivna regija.
Velika razina polarizacije, prisutna je i između Grada Zagreba i ostatka Hrvatske. Zagreb je 2007. g. ostvario 31 posto hrvatskog BDP-a, s 18 posto stanovništva, dok su pet slavonskih županija) imale 19 posto stanovništva i ostvarile samo 13 posto BDP-a Hrvatske! Razlika u BDP-u po stanovniku između Zagreba (16.766 eura) i Brodsko-posavske županije (5.345 eura) bila je čak 314 posto!
Uzroci razlika u razvijenosti: Domovinski rat, centralizacija i odsustvo politike regionalnog razvoja
Velike razlike u razvijenosti hrvatskih prostora posljedica su diferenciranog razvoja u posljednja dva desetljeća, utjecaja Domovinskog rata te centralizacije upravljanja državom, pri čemu su u Zagrebu, ponajviše zbog propadanja gospodarstva velikih dijelova Hrvatske, bili iznad prosječno koncentrirani preostali razvojni potencijali. Hrvatsku periferiju stoga danas ne predstavljaju samo dijelovi teritorija koje je pogodio Domovinski rat, nego ju čini najveći dio teritorija Hrvatske.
Centralizacija, favoriziranje monocentričnog razvoja i proces periferizacije najvećeg dijela teritorija Hrvatske, doveli su do izuzetno velikih razlika između sjeverozapada (prvenstveno Zagreb) i zapada (Istra, Rijeka, Hrvatsko primorje), te istoka (Slavonija i Baranja) i većeg dijela juga (Dalmatinska zagora) naše domovine. Politikom centralizacije te razvoja samo manjih dijelova problemskih regija (zapadni dio Like, manji dijelovi dalmatinske obale) državna vlast je istodobno potpuno ignorirala razvojne potrebe Slavonije i Baranje, Korduna, Banovine i Dalmatinske zagore koje osim gospodarske predstavljaju i demografsku “crnu rupu”. Nastale su velike i teško pogođene problemske regije, koje hitno trebaju sustavnu, s državne razine vođenu politiku poticanja regionalnog razvoja.
Autor:
Katarina Butković
[email protected]
Gradnju naselja Sopnica-Jelkovec pratili smo od početka. Rječju i slikom zabilježili smo prve prosvjede zbog probijanja rokova, prva useljenja, prva rođenja, polnoćku u skloništu, rođendane i upise u školu. Njih stotinjak koji su prvi otključali vrata vlastitog doma žalili su se na pustoš.
– Nema ljudi, govorili su, nema dućana, ljekarne… samo goli beton.
Od ljetos je nekako krenulo. Unošenje namještaja i gužva na stubama bila je neizbježna slika sve do adventskih dana. A onda Božić! Zazelenila pšenica na stolu, prve lampice zablistale na boru, ali ne u podstanarskoj, već u vlastitoj sobi. Nedugo zatim otvorio se prvi kafić pod šatorom, a onda prvi dućan, pekarnica, ljekarna pa onda Lidl , Bauhaus itd…
Danas, kada je već drugo ljeto pred njima, u Sopnici se živi punim plućima. Radi se, ide u školu, a onda u shopping, na rolanje ili u šetnju. Ljudi se razmile kao mravi ulicama i uličicama i nitko više ne govori da će umrijeti od tišine. Na igralištima se čaka red za ljuljačke, tobogane, klackalice…
– Bilo je problema s Romima, ali i s našima, sada je sve u redu, govori nam Sanja koja je u park dovela malu Ninu. Oni koji su pravili probleme su iseljeni i sada živimo kao i svugdje.
– Kako funkcionira prijevoz?
– Autobus za Sesvete ide svakih 20 minuta i to je u redu. Navikli smo se, kao da smo sto godina tu.
Ono što svakog žitelja, ali i posjetitelja naselja iznenadi je velik broj automobila, i to ne svakakvih. Obitelj Pavković nam govori da još uvijek većinu useljenih čine obitelji sa socijalne liste grada i dodaju da upravo oni voze najbolje automobile.
– Po kojem kriteriju su došli na listu ne znam, kaže Iva, ali da je čudno, jest. Isti ti ljudi iz Lidla nose najviše vrećica, djeca su im najbolje obučena.
– Mi koji smo stan kupili i plaćamo ratu oko 500 eura živimo najlošije i pazimo na svaku kunu, dodaje njezin muž.
Ova činjenica nas je malo zatekla pa smo jednim banalnim pitanjem, oko odlaska na more, željeli provjeriti situaciju.
Zaustavljamo mladu obitelj.
– Kako se živi ovdje?
– Super je! Još kad bi ovoga ljeta bio gotov bazen bilo bi i bolje.
– Nećete na more?
– Ne možemo, rata je visoka. Za stan od 70 kvadrata plaćamo više od 500 eura.
Prilazimo i drugoj obitelji.
– Kako ste, je li lijepo u Sopnici?
– Baš nam je lijepo, evo konačno je i zatoplilo.
– Hoćete li na more ili ćete čekati da vam otvore bazen?
– Mi idemo na more.
– A prije toga ćete platiti ratu za stan?
– Pa, mi smo stan dobili, bili smo tri godine na listi…
Što reći? Među obiteljima sa socijalne liste ima zasigurno i onih koji jedva spajaju kraj s krajem, ima ih sa jednom i sa dvije plaće, ima ih koji neće na more. Ista situacija je i sa ovim drugima, koji su stan kupili, a prvi ih nazivaju bogatašima. Tko je socijala, a tko bogataši, prosudite sami. Možda su konačno izjednačeni?
