Razmjeri razlika u razvijenosti regija Hrvatske

Autor:
Dr. sc. Petar Kurečić
Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije iz Zagreba

Hrvatska je izrazito polarizirana država, po razini razvijenosti regija, županija, gradova i općina. Polarizacija je vidljiva i u podjeli na razvijenije urbane i manje razvijene ruralne sredine. Teritorijalno-politička podjela na čak 556 gradova i općina te 20 županija (plus Grad Zagreb) usitnila je teritorijalno-politički ustroj Hrvatske, omogućivši i jaču centralizaciju.

Izvori podataka: publikacije Državnog zavoda za statistiku, www.dzs.hr

Po niskoj razini BDP-a po stanovniku, pet slavonskih županija su nažalost postale kontinuitet. Slavonija i Baranja je postala naša najmanje razvijena i najmanje propulzivna regija.

Velika razina polarizacije, prisutna je i između Grada Zagreba i ostatka Hrvatske. Zagreb je 2007. g. ostvario 31 posto hrvatskog BDP-a, s 18 posto stanovništva, dok su pet slavonskih županija) imale 19 posto stanovništva i ostvarile samo 13 posto BDP-a Hrvatske! Razlika u BDP-u po stanovniku između Zagreba (16.766 eura) i Brodsko-posavske županije (5.345 eura) bila je čak 314 posto!

Uzroci razlika u razvijenosti: Domovinski rat, centralizacija i odsustvo politike regionalnog razvoja

Velike razlike u razvijenosti hrvatskih prostora posljedica su diferenciranog razvoja u posljednja dva desetljeća, utjecaja Domovinskog rata te centralizacije upravljanja državom, pri čemu su u Zagrebu, ponajviše zbog propadanja gospodarstva velikih dijelova Hrvatske, bili iznad prosječno koncentrirani preostali razvojni potencijali. Hrvatsku periferiju stoga danas ne predstavljaju samo dijelovi teritorija koje je pogodio Domovinski rat, nego ju čini najveći dio teritorija Hrvatske.

Centralizacija, favoriziranje monocentričnog razvoja i proces periferizacije najvećeg dijela teritorija Hrvatske, doveli su do izuzetno velikih razlika između sjeverozapada (prvenstveno Zagreb) i zapada (Istra, Rijeka, Hrvatsko primorje), te istoka (Slavonija i Baranja) i većeg dijela juga (Dalmatinska zagora) naše domovine. Politikom centralizacije te razvoja samo manjih dijelova problemskih regija (zapadni dio Like, manji dijelovi dalmatinske obale) državna vlast je istodobno potpuno ignorirala razvojne potrebe Slavonije i Baranje, Korduna, Banovine i Dalmatinske zagore koje osim gospodarske predstavljaju i demografsku “crnu rupu”. Nastale su velike i teško pogođene problemske regije, koje hitno trebaju sustavnu, s državne razine vođenu politiku poticanja regionalnog razvoja.