Autor:
Jozo Renić
[email protected]
U centru grada stanovima će cijena morati padati, ali što je još važnije – gradnja mora napokon živnuti. Grad Zagreb tu će pripomoći novim tarifama u plaćanju komunalnih doprinosa. Prva zona, dakle samo središte grada, bit će građevinarima jeftinije – za prostorni metar građevine umjesto 160 plaćat će se 138 kuna. Riječ je otprilike o gradskom području omeđenom Svetim Duhom, Šestinskim dolom, Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku, pa kroz Šestine, Mihaljevac, okolicu Mirogoja, Kozjak, dio Bukovačke ceste i Bukovca te na jugu Svetice, Heinzelova, uz Vukovarsku pa Zagrebačkom avenijom do Selske…
To rezanje doprinosa u prvoj zoni došlo je nakon odluke Ministarstva graditeljstva da najviša cijena po kubiku bude 138 kuna. Gradska blagajna, kako se drži, ne bi time trebala trpjeti, jer se očekuje oživljavanje gradnje, a znamo da se u središnjem dijelu grada ostvaruje najviše kvadrata te da se za jednu zgradu od dvadesetak stanova komunalni doprinosi mjere milijunima kuna. No, za svaki slučaj novac će se djelomice nadomjestiti i poskupljenjem doprinosa u četvrtoj zoni. Naime, tu će se umjesto dosadašnje 63 kuna plaćati 80 kuna. Ako kanite graditi na potezu od Slavonske avenije prema Velikoj Gorici, ali i istočnom, sjevernom i sjeverozapadnom granicom Grada Zagreba do rijeke Krapine te od zapadne granice grada prema općini Stupnik – možda ste trebali dozvolu isposlovati prije. Kada je riječ o drugoj i trećoj zoni, cijena je ostala ista.
– To je dobar znak – kazao je Bernard Jakelić, v. d. glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, pozdravljajući snižavanje cijene maksimalnog komunalnog doprinosa.
Razni parafiskalni nameti već su dugo na meti poduzetnika, a kako su nam izjavili neki mali građevinski poduzetnici, njihovi stanovi, čija sama gradnja stoji između 600 i 800 eura, ne bi bila dvostruko skuplja da nije toliko raznih davanja. Kažu da je u krizi to bio nužan korak, ali i dalje ističu vodnu i druge naknade, kao i općenito pojeftinjenje i ubrzavanje papirologije prije gradnje.
| Jelavić: Prihod će zadovoljiti Vrijednost građevinskih radova u prva tri mjeseca ove godine, kako je bilo predviđeno s obzirom na broj građevinskih dozvola, bila je 434,6 milijuna kuna, što je 38 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Uglavnom je riječ o zgradama, s ukupno 285 stanova. – Od 2007. više smo puta smanjivali komunalni doprinos i ciljano išli da pomognemo investitorima – rekao je pročelnik Davor Jelavić. – Sada povećavamo cijenu u četvrtoj zoni jer tu nema velike infrastrukture i nismo mogli od komunalnog doprinosa dovoljno prihodovati u odnosu na troškove. Inače, ove godine prihod će od komunalnih doprinosa biti zadovoljavajući. |
U prva tri mjeseca ove godine u Zagrebu je, ako je suditi prema dozvolama za građenje, predviđena gradnja samo 285 stanova, dakle 58 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Lani je Zagreb zbog manje komunalnih doprinosa izgubio oko 100 milijuna kuna, slično je i drugdje u Hrvatskoj, a Ministarstvo se pak rukovodilo time da se olakša život i građevinarima, pa je odlučilo povući prvi potez i gradovima i županijama ograničiti maksimalni visinu cijene komunalnih doprinosa upravo do 138 kuna. Prije je maksimalni iznos bio 180 kuna, a od gradova su to do kraja iskoristili Dubrovnik i Split. Do 2007. i u našem je gradu bila takva cijena u prvoj zoni, da bi je gradonačelnik spustio desetak posto.
Inače, godišnje je Grad Zagreb znao ubirati između 400 i 500 milijuna kuna od komunalnih doprinosa. Taj je novac namijenjen izgradnji javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javne rasvjete.
To rezanje doprinosa u prvoj zoni došlo je nakon odluke Ministarstva graditeljstva da najviša cijena po kubiku bude 138 kuna. Gradska blagajna, kako se drži, ne bi time trebala trpjeti, jer se očekuje oživljavanje gradnje, a znamo da se u središnjem dijelu grada ostvaruje najviše kvadrata te da se za jednu zgradu od dvadesetak stanova komunalni doprinosi mjere milijunima kuna. No, za svaki slučaj novac će se djelomice nadomjestiti i poskupljenjem doprinosa u četvrtoj zoni. Naime, tu će se umjesto dosadašnje 63 kuna plaćati 80 kuna. Ako kanite graditi na potezu od Slavonske avenije prema Velikoj Gorici, ali i istočnom, sjevernom i sjeverozapadnom granicom Grada Zagreba do rijeke Krapine te od zapadne granice grada prema općini Stupnik – možda ste trebali dozvolu isposlovati prije. Kada je riječ o drugoj i trećoj zoni, cijena je ostala ista.
– To je dobar znak – kazao je Bernard Jakelić, v. d. glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, pozdravljajući snižavanje cijene maksimalnog komunalnog doprinosa.
Razni parafiskalni nameti već su dugo na meti poduzetnika, a kako su nam izjavili neki mali građevinski poduzetnici, njihovi stanovi, čija sama gradnja stoji između 600 i 800 eura, ne bi bila dvostruko skuplja da nije toliko raznih davanja. Kažu da je u krizi to bio nužan korak, ali i dalje ističu vodnu i druge naknade, kao i općenito pojeftinjenje i ubrzavanje papirologije prije gradnje.
U prva tri mjeseca ove godine u Zagrebu je, ako je suditi prema dozvolama za građenje, predviđena gradnja samo 285 stanova, dakle 58 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Lani je Zagreb zbog manje komunalnih doprinosa izgubio oko 100 milijuna kuna, slično je i drugdje u Hrvatskoj, a Ministarstvo se pak rukovodilo time da se olakša život i građevinarima, pa je odlučilo povući prvi potez i gradovima i županijama ograničiti maksimalni visinu cijene komunalnih doprinosa upravo do 138 kuna. Prije je maksimalni iznos bio 180 kuna, a od gradova su to do kraja iskoristili Dubrovnik i Split. Do 2007. i u našem je gradu bila takva cijena u prvoj zoni, da bi je gradonačelnik spustio desetak posto.
Inače, godišnje je Grad Zagreb znao ubirati između 400 i 500 milijuna kuna od komunalnih doprinosa. Taj je novac namijenjen izgradnji javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javne rasvjete.
