Početna Blog Stranica 833

“Zaplivajmo s hercom” – Egoist bar i Jana pomažu bebama Udruge za sindrom Down

“Zadovoljstvo nam je započeti ove blagdane čineći dobro. Tijekom prosinca u svim Egoist barovima svi posjetitelji i gosti mogu učiniti dobro djelo i pomoći bebama s Down sindromom kojima je nužna terapija u bazenu. Naši su gosti uvijek velika podrška te ih pozivam da nam se i sada priključe, ali i sve ostale dobre ljude te da svi zajedno zaplivamo s hercom za bebe”, poručio je Dražen Biljan, vlasnik Egoist barova.

Od 1. prosinca 2022. u svim Egoist barovima, kupovinom prirodne mineralne vode Jana u bočici 0,25l  po cijeni od 3 kune u kombinaciji s kavom ili nekim drugim toplim napitkom, gosti će moći pomoći bebama iz Udruge za sindrom Down – Zagreb. Polovica prihoda od prodanih bočica Jane, odnosno 1,50 kuna po bočici, bit će donirana udruzi u prikupljanju potrebnih sredstava za provođenje neophodnih terapija u bazenu za bebe s Down sindromom. Akcija traje do kraja godine, a cilj je prikupiti iznos od 19.200,00 kuna koji bebama pokriva godišnji trošak terapija u bazenu.

“Plivanje se pokazalo kao dobar i uspješan oblik terapije za bebe sa sindromom Down. Ne samo da stimulira i unaprjeđuje motorički razvoj djeteta, nego predstavlja i novo iskustvo kroz koje dijete vježba prilagodbu na novo, odnosno razvija različite reakcije. Također, stimulira socijalizaciju i komunikaciju kroz suradnju s roditeljima, trenerom i ostalim bebama”, izjavila je Natalija Belošević, predsjednica Udruge.

Udruga za sindrom Down – Zagreb djeluje od 1999. te zastupa interes djece s Down sindromom i provodi razne edukacijsko-rehabilitacijske, logopedske i radno terapijske tretmane kao i različite likovne, glazbene i kuharske, sportske te radionice za male i slično.

Tijekom prosinca, za vrijeme prikupljanja donacijskih sredstava za bebe, u suradnji s Udrugom za sindrom Down, na lokaciji Egoist bara na Jarunskom placu, bit će organizirani razni zanimljivi sadržaji poput dječjih blagdanskih radionica, glazbenih nastupa te aktivno sudjelovanje štićenika Udruge koji će subotama prije podne raditi i usluživati goste malim Janama kako bismo zajedno potaknuli što veći odaziv.

Egoist već dugi niz godina podupire i organizira mnoge humanitarne projekte pod nazivom “Imam herc” kojima prvenstveno pomaže siromašne obitelji i bolesnu djecu u svojem okruženju, ali i šire.

“Zaplivajmo s hercom” i pomozimo bebama Udruge za sindrom Down – Zagreb!

Radionica izrade čokolade i posjet dnevnom boravku Bake Mraz samo su šlag na torti spektakularnog Adventa u Maloj sceni !

Kada je riječ o predblagdanskom razdoblju i našim mališanima, misli mnogih idu prema osmišljavanju i kupnji poklona za djecu jer – nije lako pronaći idealan dar za djecu koja u vremenu u kojem živimo često imaju sve. Ali niti organizirati odlazak na predblagdanska događanja s djecom. U šarolikoj ponudi Adventa u Zagrebu, gdje uistinu možemo naći kutak koji će im pružiti kreativnost, zanesenost, a istovremeno roditeljima čaroliju i prisutnost, uživanje u trenutku bez stresa i gužve?

Čarobni i nikad bogatiji Advent u Kazalištu Mala scena nudi rješenje za oba izazova. “Advent u Maloj sceni osmislili smo kao sjajno nezaboravno iskustvo za mališane i kvalitetno provedeno obiteljsko vrijeme gdje nitko nigdje ne trči i ne žuri, gdje nema gradske vreve, a prisutnost i smiraj glavne su nam vodilje. U vremenu u kojem često jurimo materijalne darove najšarenijih boja i oblika, mi smo naglasak odlučili staviti na komponenate blagdanskog povezivanja koje rijetko dođu u prvi plan – zajedničko vrijeme te posebno i novo iskustvo koje će mališani pamtiti godinama”, kaže Buga Marija Šimić, umjetnička direktorica Kazališta Mala scena na čijim predstavama redovito uživaju stotine djece i roditelja, s mališani svoje kazališno iskustvo počinju skupljati već na predstavama za bebe od 3 mjeseca.

Ipak, predstava nije jedino što će klinci u kazalištu pronaći. “Mala scena ove godine poželjele je ponuditi više! Mališane će dočekati Dnevni boravak Bake Mraz – prostor unutar kazališta gdje će djeca stvarati vlastite priče na kreativnim radionicama gdje će pisati pisma, crtati, stvarati i družiti se. Osim hrpe kreativnih kutaka i radionica za naše najmlađe, posebno smo ponosni na suradnju s Muzejom čokolade unutar kojega ćemo održati i radionice izrade čokolade. Radionice su potpuno besplatne, a sve što je potrebno jest prijaviti se putem linka: https://forms.gle/GiyTWpT38ZA7Wvzo8 kako bismo znali koliko djece očekivati”, ističe Buga koja je dnevni boravak pripremila kao sjajnu lokaciju za smiraj od gradske adventske vreve.

Ove godine u Maloj sceni naglasak ide na obiteljsko iskustvo i povezivanje unutar obitelji – zajednička predstava, zajednička radionica, prisutnost i zabava niti su vodilje i misija Male scene. “Mnoge ljude brine ideja o tome kako će se njihovi zaigrani i veseli mališani snaći u kazalištu i je li to uopće za njih. Međutim, tisuće djece u Maloj sceni dokazalo je da i najmlađi, kada se od njih ne očekuje potpuni mir i tišina, sami postaju fantastični kreatori vlastitog kazališnog iskustva. Upoznaju scenu, plješću, kreću se, pitaju pitanja i – u pravilu nam dolaze opet i opet i opet! Od njih se očekuje, ni više ni manje, od toga da budu djeca – svoja, znatiželjna i zaigrana”, ističu iz Male scene koja se ove godine nameće kao prva adventska lokacija za djecu i roditelje.

Božićni program Male scene moguće je razgledati ovdje, a igrat će kroz prosinac u jutarnjim i poslijepodnevnim terminima kako bi baš svatko pronašao trenutak za sebe. Karte je moguće pronaći ovdje, a zbog božićnih gužvi preporučujemo da svoju ulovite na vrijeme. 

 

El Toro od sada ima i vrhunski nikkei sushi

El Toro restaurant&bar i chef Mario Mihelj renomirana su i posljednjih godina iznimno cijenjena imena na domaćoj gastronomskoj sceni. Od otvaranja od prije pet i pol godina ne miruju – od sezonskih menija, uvođenja koncepata poslovnih ručkova, uvođenja španjolskog mliječnog odojka u ponudu do proširivanja koncepta i sada uvođenja sushija u svoju ponudu. Naime, El Toro je od jeseni svoj fokus stavio isključivo na hranu pa jesensko-zimski meni uz novitet sushija čine vrlo zanimljiva i ambiciozna jela.

No unatoč jačem fokusu na hranu, zabava u El Toru nije u  potpunosti ugašena već je konceptualno promijenjena, pa tako u El Toru možemo uživati u urbanom gastro entertainmentu – od srijede do subote večere prati DJ koji pušta lagani afro beat.

Što se tiče menija, El Toro je poznat po svojim sezonskim menijima u kojima koriste sezonske namirnice i koji su ljeti nešto laganiji, a zimi nešto jači, no ovaj put jela, kao i namirnice dolaze s bogatijom pričom. Naime, u jesensko-zimskom meniju je svoje mjesto našla i patka iz prašume Amazone, janjetina na kremi od cikle koja je pečena na kavi iz Kolumbije, ali i tradicionalno kubansko kućno jelo – pile koje je napravljeno s rižom i crnih grahom, začinjeno s puno agruma.

Najveća novost u El Toru svakako je uvođenje sushija u kartu. Sushi savršeno nadopunjuje El Torov koncept mjesta koje nudi zaista sve potrebno za ugodno večernje druženje ili vrhunski ručak. Sada na jednom mjestu možete uživati u vrhunskom sushiju, tacosima, raznim kreativnim jelima, ali i steakovima i sve to uz ugodnu atmosferu i urbanu glazbu.

U El Toru naglasak stavljaju na nikkei sushi, obzirom da je El Toro i dalje njeguje svoj južnoamerički koncept, a da je nikkei kuhinja kombinacija peruanskih namirnica i začina pripremljenih japanskom tehnikom, ovaj se sushi savršeno uklapa u El Torovu ponudu. Naravno, za one željne klasike, tu su i klasične hosomaki i uramaki rolice te odličan sashimi i nigiri na kojem najbolje dolazi do izražaja kvaliteta namirnice i ribe koja se poslužuje u El Toru. Za sushi je zaslužan chef Rene Cehman koji je svoju karijeru gradio u Timeu i Takenoku.

„U novom meniju koji prati osvježen koncept, iskombinirali smo neke tehnike i namirnice koje dolaze iz Južne Amerike i spojili ih u novu rapsodiju okusa i mirisa. Ove godine bi naglasio kako sam vrlo ponosan na svoj tim koji je osmislio jela. Naime, ovaj smo meni napravili tako da sam im ja zadao smjernice, okuse i dao namirnice, a od njih sam očekivao konkretna jela koja sam na kraju ispolirao i doveo do finalne razine. Tako da ovo što je dospjelo na kartu je u potpunosti timski rad“ rekao nam je chef Mario Mihelj.

Od novih predjela tu su tacos hobotnica s kukuruzom i povrćem, vege tacos s mangom i grahom, gusta juha od poriluka,  hrskave polpete od hobotnice s kremom od limuna i celera i kiselim povrćem i salata od marinirane ribe. Od glavnih jela na novom meniju se nalazi sous vide odrezak celera na žaru sa consomeom od celera i brunoiseom od granny smith jabuke, zatim već spomenuto kubansko pile , rolice od brancina s aromatičnim pireom od krumpira i bilja te marmeladom od cherry rajčice i zelenom chermoulom, dry aged pačja prsa s ghee maslacom, kečapom od gljiva, kraljevskim bukovačama, salsom od khaki jabuke i kremom od mladog špinata, zatim aromatični janjeći file pečen na žaru s hrskavim kukuruzom, šparogama i špinatom iz woka, na kremi od celera i limuna, tu je i španjolska calderata, odnosno pikantni brodet s kozicama i lignjama s pikantnom šalšom i kremom od kukuruza šećerca.

Osim novih atraktivnih jela i vrhunskog sushija, novitet u El toru je i veliki izbor vina na čaše, naime čak 95 posto karte može ići na čaše.

Sve to – novi meni, uvođenje sushija na meni, DJ od srijede do subote i veliki izbor vina na čaše, El Toro čini prvim odabirom za večernje ugodno druženje, ali i kvalitetan poslovni ručak.

Svečano otvoreni CROAGRO – međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja

Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša zaželjela je dobrodošlicu na sajmove koji su okupili sve najbolje iz poljoprivrede, i koji na svojevrstan način znače veliki povratak poljoprivrede u grad Zagreb. Čak šest izlagačka paviljona, na 16.000 četvornih metara, međunarodni sajmovi uz sudjelovanje 21 zemlje, uz 200 sati kvalitetnog program koji će se održavati na šest pozornica, samo su neki od impresivnih podataka. Zato su voditelj sajmova Damir Pavlek  i njegov tim, kasnije i od drugih predstavnika pokrovitelja i partnera, dobili velike pohvale.

Zagrebački velesajam u idućih će četiri dana tako biti jedinstveno mjesto, gdje će se, među ostalim, u uređenim i grijanim paviljonima, promovirati poljoprivreda i programi za poljoprivredna zanimanja, ali biti će i najveće nutricionističko savjetovalište.

Sajmovi su pripremljeni prema standardima eminentnih međunarodnih organizatora i pokazat će kakve su perspektive u ovoj prevažnoj gospodarskoj grani.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović istaknuo je da Komora oduvijek sudjeluje u aktivnostima i podržava ovu značajnu manifestaciju. Upravo je održavanje ovakvih sajmova  jedan od njihovih zadataka kako bi okupljene članove, informirali o svim dostignućima na ovome području. Osvrnuo se i na izazove s kojima smo danas suočeni od energetske krize zbog rata u Ukrajini, rasta cijena za krajnje potrošače i probleme u lancima globalne opskrbe. Naglašena je važnost povezivanja turizma i poljoprivrednih proizvođača.

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Nj. E. g. Pierfrancesco Sacco izrazio je veliko zadovoljstvo što su uključeni u ove sajmove i što su postavili zajedničku izložbu talijanskih tvrtki tzv. Punkt Italija. Na Velesajmu će se tako predstaviti 11 talijanskih tvrtki i sektorskih udruženja. Istaknuo je da je Italija svjetski lider u izvozu strojeva za poljoprivrednu proizvodnju i prvi hrvatski dobavljač strojeva za preradu hrane s tržišnim udjelom od 23,4 posto, te vrijednošću izvoza koji je u 2021. porastao za 26 posto.

Zamjenik i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet na svečanost je otvorenja prenio pozdrave zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Izrazio je svoje impresije i divljenje brojem uređenih paviljona prepunih izlagača. Priznao je da se na Zagrebačkom velesajmu uvijek osjeća izvrsno i to u trostrukoj ulozi – kao zamjenik gradonačelnika, kao arhitekt i kao građanin. Izdvojio je činjenice da Grad Zagreb puno ulaže u kratke lance opskrbe i podržava izravnu kupovinu od proizvođača. Zato je Grad Zagreb na sajmovima osigurao  prostore za 32 izlagača s područja Zagreba. Osvrnuo se i na poznatu zagrebačku oznaku standard kvalitete “Plavi ceker”.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tugomir Majdak pozdravio je okupljene u ime premijera Andreja Plenkovića i ministrice poljoprivrede RH Marije Vučković. Naglasio je da je CroAGRO, upravo ono što treba naša poljoprivreda te da ovaj sajam itekako može pripomoći u ostvarenju strateških ciljeva domaće poljoprivrede.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Petir govorila je o svim dobrobitima koje donose pripremljeni sajmovi od direktnih susreta do informiranje o novim tehnologijama. Osvrnula se i na probleme konkurentnosti poljoprivrede koja je suočena s visokim zahtjevima europskih politika, klimatskim poremećajima, rastom cijena energenata. Smatra da je pitanje digitalizacije poljoprivrede ono što će zadržati ljude na selu i pomoći u daljnjem razvitku. Podvukla je da je samodostatnost u poljoprivredi prioritet.

Pomoćnica savjetnika Predsjednika RH za ekonomiju i izaslanica Predsjednika RH Martina Ciglević svečano je otvorila međunarodne sajmove i čestitala na sjajnoj organizaciji. Govorila je o ulozi poljoprivrednika i ruralnom prostoru kao jednom od naših najvećih bogatstava.

Sajmove možete posjetiti do nedjelje, 04. prosinca 2022.

Cjelokupan Program sajma Croagro i Sajmova hrane i zdravog  živlenja:

https://www.zv.hr/sajmovi-7/croagro/program-dogadjanja-2763/2763

UNICEF predstavio rezultate Studije o participaciji djece iz ranjivih skupina u Hrvatskoj

Ured UNICEF-a za Hrvatsku predstavio je rezultate opsežne studije o tome koliko su djeca iz ranjivih skupina uključena u donošenje odluka koje utječu na njihov život. Važan cilj ovog projekta je promicanje ideje da je glas i mišljenje sve djece jednako važno i da je participacija pravo sve djece, a istovremeno i put prema ostvarivanju svih drugih prava.

U pripremu studije koja se sastojala od kvantitativnog i dubinskog istraživanja uključeno je ukupno 1.774 sudionika, od čega 232 djece i 1.542 odraslih. U studiju su uključena djeca romske nacionalne manjine, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca u zdravstvenom sustavu, djeca u sustavu pravosuđa, djeca izbjeglice i tražitelji azila, djeca koja žive u siromaštvu i djeca iz izoliranih područja. Evo nekih od dobivenih uvida:

  • Djeca imaju dojam da ih odrasli ne shvaćaju ozbiljno i ne doživljavaju kao važnu društvenu skupinu.
  • Djeca upozoravaju da odrasli imaju predrasude prema njima i njihovim sposobnostima (osobito prema djeci iz ranjivih skupina) te da su prema njima nepovjerljivi.
  • Djeca svoj utjecaj na donošenje odluka vide kao malen ili nikakav. Odrasli ih pitaju za mišljenje, ali to nema utjecaja na donošenje odluka.

Ocjenom 3,4 od 5 građani ocjenjuju zadovoljenost prava djece i opći položaj djece u Hrvatskoj.

  • Građani smatraju da su prava djece iz ranjivih skupina zadovoljena u znatno manjoj mjeri nego prava djece općenito.
  • Građani značajno više podržavaju prava na zaštitu i optimalan razvoj djece nego prava na samoodređenje kao što su slobodno izražavanje stavova, sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja se tiču djece, odabir škole koju će pohađati, odabir aktivnosti kojima se bave u slobodno vrijeme, odabir vjeroispovijesti i sl.

Građani se tek djelomično slažu da su djeca općenito sposobna izražavati svoja mišljenja i donositi odluke o sebi.

  • 3 od 4 građana smatra da bi odrasli trebali uvažavati mišljenja djece i mladih u pitanjima koja ih se tiču, a četvrtina građana nije sigurna ili se ne slaže da bi se mišljenje djece trebalo uvažavati.
  • Polovina ispitanika slaže se da je većina djece sposobna izraziti svoje mišljenje o pitanjima koja ih se tiču, kada su im prezentirane adekvatne informacije.
  • 1 od 3 građana se slaže da većina djece može razumjeti pitanja koja će na njih utjecati u budućnosti i formirati vlastito mišljenje o temama od društvenog značaja.

Građani smatraju da su djeca iz ranjivih skupina manje sposobna za participaciju od ostale djece

  • Nekim skupinama djece bi građani bili spremni i ograničiti prava na participaciju (npr. djeci s teškoćama u razvoju, djeci počiniteljima kaznenih djela, djeci migrantima, djeci romske nacionalne manjine).
  • Građani misle da djeca niti iz jedne ranjive skupine ne bi trebala samostalno odlučivati o stvarima koje ih se tiču.
  • Nisu sve ranjive skupine djece u jednakom položaju – društvena solidarnost i empatija snažnije su prema djeci s teškoćama u razvoju nego prema djeci tražitelja azila ili migranata, djeci romske nacionalne manjine ili djeci s problemima u ponašanju.
  • Građani smatraju da djeca počinitelji kaznenih djela, djeca migranti, djeca Romi i djeca s teškoćama u razvoju trebaju imati manje participativnih prava. tj. djeca iz tih skupina bi trebala imati mogućnost izraziti svoje mišljenje, ali ne i aktivno sudjelovati u odlučivanju.

Uključite nas u odluke koje se tiču života djece jer želite da se razvijemo u odgovorne članove društva i sudjelujemo u rastu i razvoju prava djece, pogotovo djece s invaliditetom. Mi smo oni koji najbolje osjećaju kako je živjeti kao djete u Hrvatskoj i naš se glas treba čuti“, poručili su braća Leone i Renato Brašnić koji su na predstavljanju rezultata govorili o vlastitim iskustvima participacije kako u obitelji tako u obrazovnom sustavu iz ugla mladih s invaliditetom.

Sva djeca imaju pravo izraziti svoje mišljenje i utjecati na odluke koje ih se tiču. Ipak, kako nam govori Studija i djeca koja su u njoj sudjelovala, to nije uvijek tako. UNICEF dosljedno potiče i podržava institucije i pružatelje usluga da uključe smisleno sudjelovanje djece u procesima donošenja odluka ne samo kako bi osnažili djecu i doprinijeli njihovoj dobrobiti, već i osigurali da politike, programi i usluge stvarno koriste djeci, posebno najranjivijoj djeci”, kazala je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Sva djeca, a posebno ona koja su dio ranjivih skupina zaslužuju svaku priliku i poticaj u životu. Jednako tako, zaslužuju da se njihovo mišljenje shvati ozbiljno. U Republici Hrvatskoj napravljeni su dobri pomaci u sferi dječje participacije pa je tako u niz hrvatskih zakona uvršteno pravo djeteta da bude saslušano te su uspostavljena dječja gradska i općinska vijeća kao primjeri dobrih praksi. Vlada Republike Hrvatske nastavlja s radom na području unaprjeđenja prava djece u Republici Hrvatskoj što pokazuje i donošenje Nacionalnog plana za prava djece u RH 2022. – 2026. koji će uz već postavljeni zakonodavni okvir omogućiti dobru regulaciju i zaštitu dječjih prava“, istaknula je državna tajnica u Ministartsvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Pletikosa.

U prostoru kreacije URANIA, 4. i 5. prosinca, s početkom u 19 sati očekuje vas događaj SAMI ZAJEDNO, umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ

Događaj SAMI ZAJEDNO objedinjuje predstavljanje posebno kreirane web stranice i razgovor/susret u prostoru posvećenom kreativnom djelovanju sa stručnjacima i zainteresiranom publikom, a uključuje i kratku živu izvedbu, odnosno dokumentarni performans (docu-formance) koji će biti snimljen. SAMI ZAJEDNO je ishodišna točka većeg Montažstrojevog projekta koji se bavi usamljenošću, fenomenom koji se u 21. stoljeću poput epidemije širi razvijenim zemljama, a čije posljedice postaju socijalno, zdravstveno i političko pitanje. Pandemija koronavirusa dodatno je naglasila rizik od usamljenosti kao prijetnje za javno zdravstvo.

Sam radni proces na projektu temeljio se na pseudo-dokumentarističkoj metodi kojom su naizgled potpuno privatne poruke smještene u kontekst hrvatske stvarnosti u doba koronakrize, odnosno fizičke razdvojenosti uvjetovane njome.

Događaj SAMI ZAJEDNO predstavlja posebno kreiranu web stranicu SAMIZAJEDNO http://samizajedno.montazstroj.hr, na kojoj je dostupno 30 kraćih i dužih video epizoda snimljenih na različitim lokacijama kamerom 360°, te montiranih u različitim formatima. Web stranica uključuje i poetske zapise Ane Prolić koji su inicijalno poslani kao poruke. http://samizajedno.montazstroj.hr/zapisi/

Na snimkama likovi (A i B) pred kamerom čitaju poruke koje su uputili jedno drugom putem mobilnih uređaja. Ona čita njegove, a on njezine. Na snimkama se sugerira razdvojenost, iako su tijekom čitanja u istom fizičkom prostoru. Ujedinjeni prostorom. Odvojeni kamerom. Rascijepljeni kadrom. Ujedinjeni snimkom. Nikad bliže. Nikad dalje.

Jesu li oni zaista oni — ili su samo likovi koje su stvorili jedno za drugog u virtualnom prostoru komunikacije mobitelom? Što je stvarno, a što nestvarno? Spaja li ih tehnologija, ili ih zapravo razdvaja? Doprinosi li komunikacija preko zaslona razumijevanju ili produbljuje nesporazum? Mogu li zaista podijeliti osjećaje na ovaj način? Imaju li osjećaj da je onaj drugi uvijek tamo? Štiti li ih ova komunikacija od bliskosti? Osjećaju li se usamljeniji? Vide li jedno drugo? Čuju li jedno drugo? Prepoznaju li jedno drugo? Prepoznaju li sebe kroz vlastite riječi? Jesu li “oni” zaista “oni” ili su samo likovi stvoreni u prostoru virtualne komunikacije? Događaju li se “oni” ili samo izvode ljubav dok izvode čitanje poruka? Jesu li stvarniji preko zaslona ili licem o lice?

Ovo su pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u razgovoru, uz sudjelovanje odabranih gostiju i publike. Interakcija će biti terapeutske, participativne i edukativne prirode. Dosadašnje rasprave o pitanju usamljenosti, koronakrize i novih tehnologija mahom se vode u pojednostavljenim okvirima. Projekt SAMI ZAJEDNO u javnom prostoru želi pokrenuti drugačiji pristup prema usamljenima. Otvaranje ove rasprave nije važno samo uslijed krize uzrokovane pandemijom i snažnom digitalizacijom, već i radi promišljanja o vremenu koje slijedi nakon nje.

Je li usamljenost u Hrvatskoj šire političko pitanje? Je li usamljenost tabu, stigmatizira li? Možemo li trenutnu ekonomsko-političku paradigmu u kojoj živimo povezati s porastom broja usamljenih ljudi? Postoje li društveno, politički ili ekonomski uvjetovani procesi i mehanizmi koji doprinose usamljenosti, koja u krajnjoj konzekvenci dovodi ljude do samoga dna i narušava im zdravlje? Postoje li ikakvi kvantitativni ili kvalitativni podaci o problemu usamljenosti u Republici Hrvatskoj s obzirom na statistike zemalja Zapadne Europe koje pokazuju da je usamljenost politički i socijalni problem? Prepoznaje li neko političko tijelo (npr. Ministarstvo zdravstva ili Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb) usamljenost kao socijalni i zdravstveni problem našeg društva? Rješavaju li društvene mreže taj problem?

U nedjelju 4. prosinca kao gosti sudjelovat će Milana Vlaović Kovaček – spisateljica, kolumnistica i psihoterapeutkinja. Piše o mentalnom zdravlju, bavi se ljudskim odnosima, analizira uzroke i posljedice našeg ponašanja i komunikacije sa svijetom koje često nazivamo obrascima. Pridružit će joj se i Tomislav Pletenac – profesor antropologije na Sveučilištu u Zagrebu, trenutno zaposlen na Teorijskoj katedri Akademije likovnih umjetnosti. Njegovi su primarni istraživački interesi kulturna trauma, postkolonijalizam i popularne kulture koje istražuje u lokalnom kontekstu oslonjen na kritičku analizu diskursa i post-Lacanovsku psihoanalizu. Moderirat će Ivana Antunović Jović novinarka i urednica u Programu za kulturu Hrvatske radiotelevizije.

Sutradan, u ponedjeljak 5.prosinca nas u Uraniji očekuje Ana Perović – psihologinja i psihoterapeutkinja, duboko uvjerena da se većina naše bliskosti događa u navigiranju doživljaja da smo sve vrijeme na izvjestan način povezani, a na izvjestan način odvojeni od drugih. Uz Anu Perović, gostuje i Leo Rafolt, redoviti profesor izvedbenih studija, kazališne teorije i transkulturalnih studija na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a moderirat će Domagoj Bebić, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je nositelj smjera Novi mediji, te donedavni predstojnik Odsjeka za stratešku komunikaciju.

Tekst: Ana Prolić i Borut Šeparović / Redatelj: Borut Šeparović / Dramaturgija: Ana Prolić / Izvođači: Ana Prolić i Borut Šeparović / Snimatelj slike i zvuka: Borut Šeparović / Montaža, kolor-korekcija: Konrad Mulvaj / Vizualno oblikovanje, izrada špice i titlova: Konrad Mulvaj / Koordinator projekta: Ante Ševo / Odnosi s javnošću i suorganizacija: PRiredba Studio/

Hvala: HUG – Humanistička gimnazija, Dom za starije osobe Centar, Muzej prekinutih veza, Modul Concept Store, Byblos restaurant, Soho bar & kitchen, / Projekt omogućili: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu, Zaklada Kultura nova / Produkcija: MONTAЖ$TROJ / Koprodukcija: Urania – prostor kreacije