Početna Blog Stranica 782

Četvrta dodjela Top.HR Music Awardsa okupila najpopularnija imena domaće glazbene scene u dvorani Lisinski

Na glazbenom putovanju na koje nas je sinoć odvela četvrta dodjela nagrade Top.HR Music Awards u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog uživali su brojni okupljeni. Nagradu organiziraju Hrvatska diskografska udruga i RTL, a na njoj su nagrađeni najuspješniji glazbenici u protekloj godini u 11 kategorija po preciznim podacima dobivenim prema radijskom emitiranju HR Top 40, koji uključuju više od 140 radijskih postaja diljem zemlje, prema fizičkoj prodaji te prema podacima o digitalnoj prodaji na glazbenim streaming servisima.

Marko Kutlić

U kategoriji pjesma godine slavili su Eni Jurišić i Matija Cvek s pjesmom „Trebaš li me“, muški izvođač godine je Luka Nižetić, ženski izvođač je Mia Dimšić, novi izvođač godine je Lorena Bućan dok je grupa godine Parni Valjak. Najprodavaniji novi domaći album je „Lipanj, srpanj, kolovoz“ Urbana & 4, dok je najprodavaniji domaći album u reizdanju „Odbrana i poslednji dani“ grupe Idoli. Streaming singl godine je „Fališ mi“ koji izvode Severina i Azis, a Severina je ujedno i streaming izvođač godine. U kategoriji najprodavanijeg inozemnog albuma nagradu je odnio „Unlimited love “ grupe Red Hot Chili Peppers, dok je inozemni izvođač godine Ed Sheeran.

Osim nagrada za proteklu godinu, na dodjeli su uručena i posebno vrijedna priznanja – Multiplatinum Awards Hrvatske diskografske udruge za vrhunska diskografska dostignuća koja su dobili Parni Valjak za vrhunska diskografska dostignuća i jedinstven doprinos rock kulturi i glazbenoj industriji te Danijel Popović za vrhunska diskografska dostignuća legendarnog albuma „Bio sam naivan“ iz 1983. Već ranije Multiplatinum nagrade Hrvatske diskografske udruge za svoja glazbena dostignuća dobili su Vlatko Stefanovski, Željko Bebek i YU grupa  koji su uveličali ovogodišnju dodjelu.

Četvrta dodjela nagrada Top.HR, kroz koju je publiku vodila Ana Radišić, bila je i u znaku 75 godina postojanja Croatia Records (nekadašnji Jugoton) zahvaljujući čijem je djelovanju nastalo nebrojeno puno glazbenih albuma koji su obogatili domaću i regionalnu kulturnu glazbenu baštinu.

Ana Radišić

U odličnoj glazbenoj atmosferi prožetoj daškom prošlosti i suvremenim notama, na posebno emotivan način publika, među kojoj su bila i brojna poznata imena poput: Borisa Novkovića, Matije Dedića, Marka Kutlića, grupe Detour, Zlatka Mateše, Pave, Jurice Popovića, Alena Đurasa i mnogih drugih,  prisjetila se glazbenog opusa jedinstvenog Massima Savića koji nas je napustio krajem prošle godine, a obilježeno je i 100 godina od rođenja Mister Morgena – Ive Robića.

Matija Cvek i Eni Jurišić

Glazbena nagrada Top.HR Music Awards kroz četiri je godine postala vrijedno priznanje za rad i trud domaćih i stranih izvođača, a njezina posebna vrijednost je u činjenici što se nagrade dodjeljuju po precizno mjerenim rezultatima. Dašak atmosfere s dodjele nagrada kao i najatraktivnije nastupe gledatelji će moći pogledati u subotu, 25. veljače na RTL2 u glazbenoj emisiji Top.HR.

Foto: Bojan Zibar

Koncert: Max Emanuel Cenčić i Hrvatski barokni ansambl

Max Emanuel Cenčić je jedan od najfascinantnijih i najsvestranijih pjevačkih umjetnika danas u svijetu, ali također i umjetnik posvećen oživljavanju i izvedbama glazbe 18. stoljeća.

Sa svojim izvanrednim mezzo-sopranom, Max Emanuel Cenčić pokazuje da barokno pjevanje može biti tehnički izvrsno a u isto vrijeme suvremeno i vrlo emotivno.

Hrvatski barokni ansambl najznačajniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno obaviještenu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha.

Zbog posebno zanimljivih, virtuoznih, živih i angažiranih interpretacija, glazbena ih kritika kao i publika svrstavaju u sam vrh hrvatske glazbene reprodukcije.

Max Emanuel Cenčić i Hrvatski barokni ansambl donose vam večer za pamćenje.

Kupi ulaznice za 13.3. 

Plesna priča o Čajkovskom koja osvjetljava dugo skrivane trenutke njegova života

Balet Čajkovski u koreografiji renomiranog i višestruko nagrađivanog Cayetana Sota premijerno će u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu biti izveden u ponedjeljak 27. veljače veljače s početkom u 19.30 sati.

Druga predstava dvostruke baletne koprodukcije riječkog i zagrebačkog HNK-a, nakon Spartaka u Zagrebu, prvi put u Hrvatsku dovodi Španjolca Sota prema čijim će riječima, predstava na izabranu glazbu velikoga Petra Iljiča Čajkovskog  „prikazati putovanje vođeno činjenicama i tajnama koje su oblikovale skladateljevu jedinstvenu umjetničku dušu i um.“

Cayetano Soto otkriva i plesnim pokretom slika portret jednog od najboljih skladatelja romantične ere te svojim osebujnim plesnim vokabularom, sastavljenim od nijansiranih detalja i grotesknih adaptacija tradicionalnih pokreta, stvara balet prije svega inspiriran neobjavljenim pismima i drugim arhivskim dokumentima Državne kuće-muzeja „Čajkovski“ u Moskvi.

Pritisak društva dominirao je cijelim životom Čajkovskog sve do njegove smrti, a njegov privatni život bio je tabu tema u njegovoj domovini gotovo stotinu godina. Intimni život Čajkovskog revno su skrivali članovi njegove obitelji, muzikolozi te dužnosnici carske dinastije Romanov i Staljinov Sovjetski Savez. U očima vlasti, nezamislivo je bilo prihvatiti ideju da je Petar Iljič Čajkovski, rusko nacionalno blago, homoseksualac, ističe dramaturg predstave i suautor koncepta Dario Suša.

Naime, koncept predstave supotpisuju Cayetano Soto i Dario Suša, jednako kao i kostimografiju, scenografiju i oblikovanje svjetla.

Plešu članice i članovi riječkog baletnog ansambla: Michele Pastorini, Maria Matarranz de las Heras, Ali Tabouch, Ksenija Krutova, Nicola Prato, Valentin ChouNoa Gabriel Siluvangi, Tea RušinLaura OrlićJody Bet, Marta Voinea Čavrak, Antoine Salle, Anna Zardi, Janne BoereMarta Kanazir Bagadur, Thomas Krähenbühl, Soyoka Iwata, Álvaro Olmedo, Leonardo De Santis, Milica Mučibabić, Rachele Cortopassi i Alejandro Polo. U ovoj koprodukciji, tijekom izvedbi u Zagrebu sudjelovat će Orkestar HNK u Zagrebu.

Govoreći o predstavi, koreograf Cayetano Soto kaže kako je od malih nogu impresioniran glazbom Čajkovskog sada otkrio i osobu. Ne samo umjetnika, već zaista osobu iza te umjetnosti. No, shvatili smo da ukoliko želimo ispričati priču o njemu, to mora biti priča i o onome što se o Čajkovskom skrivalo. Stoga osvjetljavamo neke od tih trenutaka iz njegova života. Ne govorimo o tome kako je živio ni kako je umro, govorimo o stvarima koje bi ljudi trebali znati. Nismo željeli tipični suvremeni narativni balet, željeli smo stvoriti vlastitu baletnu priču, naglašava Soto.

Cayetano Soto se, odmah nakon što je 1997. diplomirao klasični balet, pridružio kompaniji IT Dansa Barcelona koju je godinu kasnije zamijenio Baletom Teatra München. Za njih je kreirao svoj koreografski prvijenac „Plenilunio“ s kojim je osvojio titulu Najboljeg mladog koreografa prema prestižnom njemačkom „Tanz Aktuell” magazinu. Nakon toga je ostvario bogatu međunarodnu karijeru. Brazilski tv kanal Arte 1 je 2015. godine emitirao dokumentarni serijal (u šest nastavaka) o Sotinom stvaranju djela „Adastra“ za Balé da Cidade de São Paulo. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja među kojima su i 1. nagrada na koreografskom natjecanju„Uncontainable“; naslov Najbolje plesne produkcije prema brazilskim novinama Folha de São Paulo; nominacija za najprestižniju rusku kazališnu nagradu „Zlatna maska“. Njegovu koreografiju „Prelude und Liebestod“ kreiranu za Češki nacionalni balet prestižni je „Dance Europe“ magazin uvrstio u među 5 najboljih premijera 2021. godine.

 

 

 

Razgovor s Darijom Majdak Dolanski

Darija Dolanski Majdak suvremena je hrvatska likovna umjetnica, akademska slikarica, autorica je vrlo složenog opusa, niza izvanrednih ciklusa, izvedenih specifičnim i vrlo osobenim specifičnim rukopisom, često i uspješno je izlagala na brojnim samostalnim izložbama.

Razgovaramo s autoricom o jedinstvenom ciklus koji se sastoji od akromatskih slika, ulja na platnu, 30 x 30 cm.

Ciklus Skyline ima iznimno značenje za Vaš slikarski rad?

-„Skyline“ je bio moj prvi korak u geometrijsku apstrakciju, kojeg ću kasnije, kroz razne varijante potvrditi kao svoj glavni likovni izričaj, a po kojem su me prepoznavali i likovni kritičari i publika, ali sam u međuvremenu otišla „predaleko“ od tog originalnog ciklusa, pa mu se opet vraćam, naravno, ipak kroz neke promjene i nove ideje.

Pojavile su se i novosti u tom ciklusu.

-Novo je to što radim na platnima parnih dimenzija, da bih izbjegla središnjicu i bočno zrcaljenje, te tako donosim kompozicije koje su naoko „nestabilne“, ali unose dodatnu dinamiku, što je posebno izraženo kod akromatskih slika.

Što je ključno u ovom ciklusu?

-U ovom ciklusu slike radim po sistemu glavnih odredišta crnih i bijelih kvadrata koji se kroz nizanje sivih tonova spajaju ili rastavljaju uglavnom uz okomito nanizane nijanse sivih (rijetko vodoravno). Radovi u više slučajeva imaju svoju „pozitiv“ i „negativ“ varijantu, pa bih u tom slučaju u postavu izložbe slagala diptihe, ali i triptihe i poliptihe. Takav način prezentacije unosi dodatni dojam kretanja i dinamike kompozicija, te postava izložbe općenito.

Skyline nosi i posebnu poruku.

-Svojim akromatskim slikama tumačim kako gotovo ništa u životu nije crno-bijelo, jer život se odvija kroz fine nijanse, kojih ponekad nismo ni svjesni, jer mnogo toga uzimamo „zdravo za gotovo“, ne razmišljajući o podkontekstima, pa tako i propustimo neka vrata koja nam se otvaraju, neke prilike koje bi nam mogle oplemeniti život – samo kad bi shvatili da smo mi sami tvorci i gospodari svog života, te ga kreiramo svojim stavovima i razmišljanjima, nažalost često negativnim, svojim ciljevima, koje korak po korak možemo doseći, ali to ne pokušavamo, uvjereni da nam sudbina određuje život, a ne mi sami. Međutim, mogućnost usmjeravanja života prema pozitivnom, moguće je, kao što i moj novi ciklus „My gray Skyline“ pokazuje da se i kroz geometrijsku apstrakciju mogu izraziti matematički nemjerljive kombinacije, kao što je slučaj i u našem stvarnom životu.

 

Miroslav Pelikan

Kuzma & Shaka Zulu ovaj petak spremaju ludi tulum u Boogaloou!

Kuzma & Shaka Zulu sinonim su za lude i razuzdane tulume, a tako će biti i ovaj petak (24.2.) u Boogaloou. Uostalom ne zovu se bezveze Doktorima puknuća. Ulaznice po pretprodajnoj cijeni od 10 eura mogu se mogu kupiti preko sustava Entrio, na dan će koštati 12 eura. Klub se otvara u 20:30, početak koncerta je u 21:30!

„Iza nas je najuspješnija godina do sada, vani je zima, ali zato će u Boogaloou biti vruća atmosfera i top zabava. Drago nam je da smo opet u Zagrebu i veselimo se druženju i feštanju s našom dragom publikom. Svi ste pozvani i dobrodošli na koncert & party „doktora puknuća“ Budi mlad budi luuuud!!!” izjavio je Saša Kuzmić Kuzma ususret tulumu.

Kuzma & Shaka Zulu su splitska rap-reggae-dance-italo disco grupa. Osnovani su krajem 1993. godine, a svoj prvi album “Prva liga” objavljuje 1994. Poznati su po svojim duhovitim, vedrim, često i ironičnim stihovima koji, uklopljeni u opuštenu melodiju, odišu originalnošću i spontanošću. Zahvaljujući svojoj opuštenosti i originalnom pristupu glazbi, Kuzma & Shaka Zulu već su gotovo tri desetljeća jedna od popularnijih dalmatinskih grupa s čvrstom bazom poklonika, a njihovi su koncerti i nastupi u klubovima iznimno posjećeni. Uz album „Prva liga“, momci su izdali albume „Lito ide mala“ (1996.), „Idemo na more“ (2003.) i „Di ćemo večeras“ (2010.). U zadnjih par godina izbacili su niz hit singlova poput “Retardi sa fejsa”, “Naloži do kraja eMPe3”, “Budi mlad, budi lud” i “Ljeto”. Sve u svemu, tulum u Boogaloou ovaj petak se ne propušta!

Opera Lastavica ponovo u HNK u Zagrebu

Lastavica, La rondine, praizvedena u Monte Carlu 1927., ostala je manje poznato Puccinijevo djelo iz zrele faze. Puccini je partituru na libreto Giuseppea Ademija dovršio 1916. poslije dvije godine rada, a praizvedena je u Salle Garnier u Monte Carlu 27. ožujka 1917.

Operu je izvorno naručio bečki Karltheater; međutim, izbijanje Prvog svjetskog rata spriječilo je da se premijera tamo i održi. Izdavač Ricordi, na čelu kojega je tada Giulijev sin Tito, odbio je izdati partituru opere, etiketirajući je kao lošega Lehara.
Njihov suparnik, Lorenzo Sonzogno, uzeo je partituru i dogovorio prvu izvedbu u neutralnome Monacu.

Puccini je nastavio raditi na reviziji ove, svoje najmanje poznate zrele opere, sve do svoje smrti. Lastavica je u početku bila zamišljena kao opereta, ali je Puccini eliminirao govorni dijalog, čineći djelo oblikom bliže operi. Jedan od suvremenih recenzenata opisao je djelo kao kontinuiranu tkaninu ushićenih melodija valcera, privlačnih melodija u pop stilu i nostalgične ljubavne glazbe, a radnju okarakterizirao kao recikliranje likova i događaja iz djela poput Traviate i Šišmiša.

Kupi ulaznice za 21.3.