Početna Blog Stranica 3425

Ne žele autobusnu liniju kroz Lanište

Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]

Pri gradnji Arene autobusna linija 234 privremeno je preusmjerena kroz Lanište. Kasnije se to rješenje pretvorilo u trajno.

[singlepic id=120 w=320 h=240 float=left]Upozorenja građana Mjesnom odboru Lanište i ZET-u te inicijativa da se linija preusmjeri mjesecima ne daju rezultate, piše nam Lj. Antekolović. “Problem je u tome što autobus brzo prolazi naseljem u kojem je mnogo djece, a samo je slučajnost što dosad nije bilo nesreća. Nema potrebe da autobus ulazi u naselje, jer je stanica kod Arene samo 200 metara od postojeće ispred pekarnice Lanište”, objašnjava Lj. Antekolović.

U Gradskom uredu za prostorno uređenje kažu da je linija za Lanište nekoliko puta mijenjala trasu zbog gradnje naselja i okolnih objekata. Pri svakoj izmjeni završavala je u naselju kao optimalnom mjestu. Postojeći način vođenja linije utvrđen je temeljem mišljenja komisije u čijem su sastavu bili predstavnici ZET-a, MUP-a i Vijeća Gradske četvrti.

Na Kvatriću moderna knjižnica

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

Na plac, pa posuditi knjigu – nije loša kombinacija. Upravo se oprema nova, supermoderna knjižnica  u Šubićevoj 40, tj. na samoj tržnici Kvatrić, [singlepic id=119 w=320 h=213 float=left]na prostoru od oko 900 četvornih metara. Ta bi knjižnica trebala biti nadomjestak za zatvorene knjižnice u Maksimirskoj i Petrovoj ulici. Očekuje se da će to biti najmodernija knjižnica u gradu Zagrebu, s mnogo računala i nove tehnologije te odjelima za sve dobi, od beba do odraslih.

I u naselju Sopnica-Jelkovec gradi se knjižnica kao samostojeći objekt s oko 900 četvornih metara. Tako se ostvaruju planovi širenja, premda proteklih mjeseci nije baš sve bilo blistavo.

– Nakon lanjske poplave u Gradskoj knjižnici štete smo uspješno sanirali. Nakon isušivanja prostorija sanirani su zidovi i zamijenjeni podovi – rekla nam je ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić, podsjećajući na probleme što su tu ustanovu zadesili, kada je uništen dio knjiga i opreme.
Ni danas stanje nije blistavo, jer je većina knjižnog fonda u spremištima izvan zgrade na Starčevićevu trgu, što otežava svakodnevno poslovanje.

Programi Knjižnica za treću životnu dob
Projekt „65 plus“ priređen je za umirovljenike i ostale starije osobe, a obuhvaća programe “Knjigom do vrata”, “Slikopis”, “Sat informacijske pismenosti za treću životnu dob”, “Susrete generacija” i “Izložbe 65 plus”. Održava se u Gradskoj knjižnici te u još 12 knjižnica u gradu Zagrebu.

– Zgrada je stara i u nju stalno treba ulagati i održavati je, što je prilično skupo, tim više što je pod zaštitom pa se mora paziti na intervencije na njoj. Osim toga, prostor je neadekvatan i premalen za djelatnost središnje gradske knjižnice s mnogo odjela, stručnih službi, zbirki, bez odgovarajućeg slobodnog pristupa građi i pravog spremišta – kaže Davorka Bastić.

Stara gradska jezgra ostaje naš ponos

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

Nije samo veliki pjesnik i glazbenik, nego i čovjek velikog srca, rekla je Marija Rukavina na odluku Jasenka Houre da se odrekne autorskih naknada za izvođenje i izdavanje svojih pet najdražih pjesama: “Mojoj majci”, “Crno-bijeli svijet”, “S vremena na vrijeme”, “Heroji ulice” i [singlepic id=118 w=320 h=210 float=left]“Sretno dijete”, u razdoblju od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2013. godine. Ta velika gesta, uza sve što nam je Jasenko, zajedno s Prljavcima, podario u posljednja tri desetljeća, bila je povod da s njime porazgovaramo u omiljenom mu restoranu Medvednica. Došao je iz Dubrave, poslije četvorosatne svirke, umoran i iscrpljen, pa je razgovor krenuo tek poslije nekoliko gutljaja kave.

Zašto baš Zaklada Ana Rukavina?

– Malo smo razgovarali u bendu i do odluke je došlo spontano.
Koliko je to više novca za Zakladu nije htio reći, ali njegov glavni motiv bio je pomoći ljudima, i još nešto.

– Stalno sam na kotačima i ne znam što me čeka, a ovaj oblik pomoći je meni najprimjereniji, jer ako mi se nešto dogodi, ovu humanu gestu nastavljaju moja djeca i tako ih na najbolji način učim kako da budu senzibilna prema ljudima oko sebe.

Jasenko Houra se rodio u Virovitici 3. lipnja 1960. Sa sedam godina dolazi živjeti u Zagreb, premda ga je poznavao i otprije, jer je posjećivao djeda. Kaže da Dubrava tada nije bila Zagreb, a Kvatrić je bio daleko. Baš takvu Dubravu je zavolio, a i danas mu je najdraži kvart. Iako živi na Trgu Francuske Republike, u Dubravi boravi više nego na svojoj adresi. I danas, kao i prije 30 godina, Prljavci sviraju u unajmljenoj garaži, samo modernije opremljenoj. Sviraju jednako uporno i predano kao i kad su bili 17-godišnjaci, jer Jajo tvrdi da nema uspjeha bez mukotrpnog rada.

Što mislite o mladim glazbenicima?

– Današnjoj djeci bit će lakše izići u svijet sa svojom glazbom ako poznaju jezik, a ako ne, bit će im teže, jer su ovi prostori premaleni za sve koji se vide na glazbenom nebu. Opstat će samo uporni. Ovdje su glazbenici psi koji nemaju status kao neki, a na meti su raznih “bauštelaca” koji imaju želju okrznuti se o nas. Mi smo generacija kojoj je Zagreb bio san,  za razliku od onih koji su u Zagreb došli iz nužde.

S djecom radim jedan na jedan
Jasenko Houra ima sina i dvije kćeri, od 16, 15 i 11 godina. – Svi su različiti i zato s njima radim jedan na jedan – kaže. – Sad kad su u pubertetu, malo je zajedničkih izlazaka, jer su na redu izlasci s prijateljima. Vole slikati, baviti se sportom, a ni glazba im nije daleka, jer im je majka glazbeni pedagog. No, mi ne utječemo na njihov izbor, sami će izabrati čime će se baviti.

Što u Zagrebu volite, a što vam smeta, kakav je u odnosu na druge gradove?

– Svačega sam se nagledao po drugim gradovima. Sretan sam što je Zagreb u posljednjih deset godina vidno napredovao, ali mi se čini da smo baš zato ostali bez centra grada, jer se stvaraju novi centri.
Bez obzira na to, stara jezgra ostaje naš ponos. Da bi nam bilo ugodnije živjeti, trebali bismo se odreći globalne politike, jer ćemo se u tome izgubiti. Potrebno je više gledati prostor u kojem živimo: je li park u koji vodimo djecu dovoljno dobar, ima li naselje dovoljno zelenila, je li to mjesto  humanog življenja itd.

Dizajnerski stolci za dječje čekaonice

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

[singlepic id=116 w=300 h=268 float=right]Dizajn centar AAG odlučio je u zagrebačkim domovima zdravlja stvoriti prostore dobre volje, vesele dječje čekaonice.

Da bi djeci dolazak doktoru bio što bezbolniji, AAG će svojim veselim dječjim stolcima opremiti pedijatrijske odjele u Novoj cesti 85a, Kozjaku 9 i Remetinečkom gaju.

AAG će od prodaje svakog dizajnerskog predmeta u Ilici 15 izdvojiti 50 kuna za izradu dječjeg programa koji će također donirati djeci Zagreba.

Opasne barake na Zagrebačkoj cesti

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

Naselje ruševnih baraka na Zagrebačkoj cesti čini se da je najveći ekološki problem u gradu. Uz to, mjesto je to teških ljudskih sudbina, dom u kojemu nitko ne želi živjeti, ali ga je život na to natjerao.

[singlepic id=115 w=250 h=210 float=left]Zato su, da bi još jednom od Grada zatražili da se ponaša kao dobar gospodar, tamošnji stanari vijećnici mjesnog odbora “Matija Gubec” i Vijeća Gradske četvrti Stenjevec održali sjednicu o temi „Socijalno-prostorno-ekološki problem baraka na Zagrebačkoj cesti“.

Riječ je o naselju koje desetljećima naseljavaju ljudi koji su se našli u bezizlaznim životnim situacijama. Iako je Grad već nekoliko puta provodio deložacije, a neki su stanari našli adekvatniji dom, barake pokrivene opasnim azbestnim pločama ubrzo bi se napunile novim stanarima, s novim nevoljama. U onima u kojima je nemoguće stanovati skladišti se, po pričama stanara, opasan otpad. Njega treba ukloniti prema posebnim pravilima, a za to treba puno novca. Onda i ostale stanare treba skloniti da bi se naselje srušilo, ali za njih nema odgovarajućih socijalnih stanova. I tako priča ide u krug.

– Grad je vlasnik lokacije i drži ključ za rješenje problema. Tražimo da ga što prije aktivira – poručili su.

Nije gnjavaža doživjeti stotu

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

U Zagrebu doživjeti stotu nije strašna gnjavaža u životu, lako bi naši sugrađani zlatne dobi mogli promijeniti popularnu pjesmu. Brojke govore da je u našem gradu čak 16,9 posto osoba starijih od 65 godina, a stručnjaci su izračunali da će zbog današnjih boljih uvjeta života 2025. biti čak [singlepic id=113 w=320 h=212 float=left]15 puta više stogodišnjaka nego danas! Na tom tragu daljnjeg osiguravanja kvalitetnijeg života u Bolničkoj 1 otvoren je, kao prva samostalna jedinica, cjelodnevni boravak za građane starije dobi, dislocirana jedinica Doma umirovljenika Sveti Josip. Smisao je postojanja tog boravka, kao i još prije tri otvorena u gradu, osigurati starijim građanima što dulje življenje u vlastitom domu. Statistike pokazuju da je svaka peta starija osoba ovisna o tuđoj njezi i pomoći.

Tako će preko dana moći zadovoljiti svoje potrebe od prehrane pa do osmišljavanja slobodnog vremena, stjecati nove vještine, družiti se, a navečer se vratiti u „svoje krevete“. To će biti naročito velika pomoć onima koji se tijekom radnog vremena ne mogu brinuti o starom članu obitelji. Kapacitet boravka je 40 mjesta, a cijena boravka 1726 kuna mjesečno. Moguće je osigurati i prijevoz, što stoji 210 kuna, cijena dostave ručka je 12 kuna, a cijena ručka za korisnike 14 kuna.

U budućem proračunu i novac za hospicij
Pater Ivan Radeljak podsjetio je da je nedavno otvoren dječji vrtić na Bijeniku, zatim na uređenu radionicu za osobe s intelektualnim poteškoćama u Ilici, a sada i dnevni boravak za starije osobe u četvrti Podsused-Vrapče. Nazočnost najviših gradskih dužnosnika iskoristio je da istakne kako Zagrebu još kronično nedostaje hospicij pa da bi bilo dobro osigurati u budućem proračunu i novac za njegovu izgradnju.

Detaljne informacije mogu se dobiti na telefon 3480-240. Smještaj u domove umirovljenika svakome je veliki stres, a unatoč tome što ih na području grada ima 44 – od toga je njih 11 osnovao Grad Zagreb, sa 20 upravljaju vjerske zajednice, a 13 je obiteljskih domova – još postoje liste čekanja i veliki pritisak na njih. Otvorenju novog boravka, veličine 752 četvorna metra, za čije je uređenje izdvojeno sedam milijuna kuna, nazočili su brojni gosti i gradski dužnosnici. Pater Ivan Radeljak, koji je blagoslovio novi prostor, u svojem je govoru pohvalio aktualnu gradsku vlast zbog brige o svim generacijama.