Početna Blog Stranica 3418

Kako etažirati – oranicu?

Autor :
Jozo Renić
[email protected]

Eto belaja – EU traži da svaki stan u zgradama bude etažiran, a u Zagrebu se neke zgrade još vode kao – oranice. Budući da stanje u zemljišnim knjigama nije sređeno ni za stanove, a ni za kuće i zemljišta, EU će se s nama očito morati još malo strpjeti. Prema izmjenama Zakona o vlasništvu, upravitelji zgrada moraju u roku  tri godine pokrenuti postupak etažiranja, čak i ako se neki stanari s tim ne slažu, jer se u EU samo u tako sređenoj zgradi može prodati stan. Već je do ove godine sve trebalo završiti, ali je samo 20-ak posto zgrada za koje je proknjiženo koji su privatni, a koji zajednički kvadrati.

Većina samo u Knjizi položenih ugovora
Većina stanova u Zagrebu upisana je samo u Knjigu položenih ugovora. Donedavno je oko 114.000 jedinica (uglavnom stanovi i nešto manje poslovni prostori i garaže) upisano u Knjigu položenih ugovora Općinskog građanskog suda u Zagrebu – Zemljišno-knjižni odjel. Mnogima je to dostatno, ali katkada zna biti riječ o mrtvom kapitalu, jer se ne može ostvariti dovoljno prava na nekretnini, na primjer banka je ne želi priznati kao hipoteku za kredit i sl.

– Radimo godinama na etažiranju zgrada i moram reći da će zbog dosadašnjeg pristupa toj problematici biti i dalje dosta problema. Naime, propisi kojima se prilagođavamo EU nisu primjenjivi u današnjem obliku i stanju kod nas – kaže nam Damir Popović, geodetski stručnjak i suvlasnik tvrtke Tri-tom. – Zapravo nam trebaju novi zakon o etažiranju te rješavanje svih pratećih posljedica imovinsko-pravnih odnosa u koje se dira etažiranjem, a ne da se prepravljaju loši zakoni iz bivše države da bi se zadovoljila EU. Na primjer, koliko ćemo mi toga moći etažirati kad veći dio zgrada u Novom Zagrebu ne postoji u zemljišnim knjigama, nego se vode kao oranice, a gdje su svi stanovi iz otkupa ili zemljišnih knjiga položenih ugovora, čije površine najčešće nisu u skladu sa stvarnim površinama i kupoprodajnim ugovorima u kojima se jamči pravo uknjižbe vlasništva.

Godišnje 80 zahtjeva u GSKG
Kako su nam priopćili iz podružnice GSKG, ondje su dosad zaprimali oko 80 zahtjeva godišnje za izradu ponude za etažiranje zgrade. Od ukupno izrađenih ponuda za etažiranje samo 30 posto zgrada prihvati ih i krene u postupak etažiranja. Obično su razlozi neprihvaćanja ponude nesređena vlasnička dokumentacija pojedinih suvlasnika, neriješeni odnosi suvlasnika vezano za zajedničke dijelove zgrade, financijski razlozi itd.

Iz Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva poručuju da je riječ o zahtjevnom poslu te da mogu ponuditi sve usluge nužne u postupku etažiranja zgrade i upisa posebnih dijelova u zemljišne knjige. Ta Holdingova podružnica upravlja sa 7400 zgrada, a ne zna se točno koliko ih je dosad etažirano. U svakom slučaju, upravitelji zgrada dužni su do 29. prosinca 2012. pokrenuti postupke pred nadležnim tijelima državne uprave i sudovima radi upisa zgrade na građevinsku česticu i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišne knjige.

Ipak, neće sve ići glatko, ponajviše stoga što ima vlasnika stanova koji nisu suglasni s etažiranjem, nemaju novca za elaborat ili su bez valjane dokumentacije. Nekima neće odgovarati etažiranje jer bi možda izgubili neke prostore, potkrovlja, terase, dio dvorišta ili dvorišnu potleušicu, a neuređenih zajedničkih dijelova ima napretek. S tim će se nedoumicama etažiranje očito obavljati na sudu.

Etažiranje – koji vas troškovi očekuju

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

Prema Gradskom komunalnom stambenom gospodarstvu, cijena izrade elaborata etažiranja ovisi o složenosti zgrade i broju prostora u njoj, a kreće se od 6,88 kn/m2 do 17,50 kn/m2. Tu još treba dodati i PDV.

Također još treba računati na troškove sređivanja imovinsko-pravnih odnosa, provedbe elaborata etažiranja i uknjižbe prava vlasništva u zemljišnu knjigu. To pak ovisi o opsegu posla i kreće se od 10.000 kuna za manje zgrade upisane u zemljišnu knjigu do 60.000 kuna za velike zgrade koje nisu upisane u zemljišnu knjigu.

Zašto GSKG naplaćuje uplatnice 29 lipa?

Samo Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) naplaćuje svoje uplatnice. Pa zar nisu dovoljno velike naknade za pričuvu koju plaćamo po zgradama nego još i – uplatnice!? GSKG ističe da je naš najveći upravitelj, tom smo upravitelju povjerili milijunske iznose u pričuvi, a od njega ne možemo dobiti čak ni komadić uplatnice besplatno – žali se naš čitatelj i iznosi brojke do kojih je došao množeći samo nekoliko lipa s brojem objekata kojima upravlja GSKG.

– Vezano uz upit čitatelja, važno je objasniti da se GSKG, kao jedan od upravitelja, financira isključivo temeljem tržišnog poslovanja, odnosno sredstvima ostvarenima putem zakonom definirane naknade za upravljanje (održavanje) zgrade. Unutar toga, između ostalog, u ime i u korist suvlasnika obavljamo pripremu, tiskanje i dostavu uplatnice za zajedničku pričuvu. Iako ugovorom o upravljanju nismo preuzeli tu obvezu, od 1997. (od stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) pa do 2004. dostavu uplatnica podmirivali smo iz svojih sredstava. Budući da su u međuvremenu zabilježeni kumulativni porast cijena na malo (40 %) i znatno opterećenje naših prihoda, bili smo primorani dostavu naplaćivati iz pričuve, o čemu smo pismeno obavijestili i sve suvlasnike, uz napomenu da tiskanje uplatnica i dalje snosi naša podružnica. Uvođenjem jedinstvene uplatnice Zagrebačkog holdinga, kojom je dosad obuhvaćen veći dio grada (preostali su još Trešnjevka i Trnje), došlo je do promjene u obračunu troška dostave, odnosno on se dijeli prema broju naknada na računu i kreće se od 0,29 do 1,46 kuna po računu (uplatnici). U većini slučajeva riječ je o pričuvi (ako je zgrada na upravljanju podružnice GSKG), komunalnoj naknadi, naknadi za uređenje voda, odvoz komunalnog otpada i potrošnju vode, a tada je 0,29 kuna mjesečno – odgovara direktorica sektora pravnih i općih  poslova GSKG-a Renata Blažević. (dkb)

Za mene je prekrasan grad

Autor videa je naš sugrađanin 21-godišnji Saša Pašić. Kaže, jednostavno voli Zagreb pa se malo poigrao s njegovim slikama i glazbom. I mora se priznati dobro je ispalo.

– Volim Zagreb, u njemu sam se rodio, završio školu, tu živim i za mene je jednostavno prekrasan grad,- poručuje Saša.

[youtube ttheZPXQuHk nolink]

Dječje bolesti prometnih redara

Autor:
Jasminka Kovačević
[email protected]

Damir DekanićKud mi okom, oni skokom mislili smo kada se iz komunalnog redarstva izdvajalo prometno. Zabluda je danas raspršena i kod najupornijih jer na pozive koji su u početku upućivani izravno prometnom redarstvu reagiralo se preusmjeravanjem upita na vijeća gradskih četvrti, mjesne odbore ili Odjel za promet u Gradu Zagrebu.

U prometnom redarstvu je samo 25 prometnih redara, premalo da bi mogli izravno  udovoljavati svim traženjima građana. Ponekad ih zapravo nema ni toliko jer su, primjerice u sezoni skijanja bili dežurni na Sljemenu (osmero u dane vikenda, četvero radnim danima u prvoj smjeni te još toliko u drugoj utorkom i četvrtkom). Izvan uobičajenoj radnog vremena su i sportski te glazbeni događaji u Areni gdje su redari opet imaju posla. Za zadatke na kojima ostvaruju prekovremene sate ne mogu biti plaćeni pa umjesto novca dobivaju slobodne dane. Rezultat – u gradu ih zna biti 15 pa manje.

– Prometni redari na raspolaganju imaju samo jedno službeno vozilo, za neke terene poput odlaska na Sljeme gdje satima dežuraju na hladnoći odlaze privatnim,- požalio se Damir Dekanić, načelnik prometnog redarstva.

Od Charlesa Dickensa do digitalnog doba

Viktorijansko doba Charlesa Dickensa ipak najvjerojatnije neće potrajati duže od nekoliko mjeseci. Naime već u listopadu služba bi mogla barem jednom nogom kročiti u 21. stoljeće s novim sustavom za nadzor prometa.

Riječ je o projektu čiji je investitor Zagrebački holding, a nositelj projekta je Zagreb parking, objašnjava Dekanić. Na čak 75 mjesta u gradu trebale bi biti postavljene po tri video kamere, dvije statične i jedna rotirajuća. Svrha njihovog postavljanja je brže i lakše reagiranje na prekršaje prometa u mirovanju, uglavnom na parkiralištima. Koji će punktovi biti nadzirani odlučuje gradski Odjel za promet.

Damir Dekanić, načelnik prometnog redarstva– Na informatičku opremljenost ne možemo se ni sada požaliti. Svaki prometni redar na teren odlazi s minijaturnim računalom i fotoaparatom. Podatke i fotografije odmah unosi u sustav te policija ili Zagrebparking mogu vrlo brzo reagirati.

„Čišćenja“ Ilice,  Gajeve, Mažuranca…

Sva vijeća Vijeća gradskih četvrti nisu se još javila prometnom redarstvu, neka s rubnih dijelova grada možda i nemaju poteškoća. No to se nikako ne može reći za Gornju Dubravu, Podsljeme, Maksimir, Donji Grad, Črnomerec koji su prema prometnom redarstvu uputili 20-tak traženja za intervencijama.

Nerijetko smo proteklih mjeseci mogli čuti i kako će prometni redari popunjavati gradski proračun. Nagađanja se nisu obistinila jer prometni redari ne samo što su prvih mjeseci ove  godine ostavili manje obavijesti i manje inkasirali nego u studenom i prosincu. Trenutno naplaćuju tek oko četvrtinu. Najviše obavijesti o prekršajima građani su od prometnih redara primili u studenome – 2488, dok su u veljači podijeljene 1893 obavijesti (u vrijednosti oko 666.000 kuna). Naplata će se poboljšati slanjem opomena te podnošenjem prekršajnih naloga. Ako i tada prekršitelji ne podmire obveze predmeti će biti proslijeđeni Ministarstvu financija na daljnje postupanje.

Ne “drapaju” kazne
Nerijetko smo proteklih mjeseci mogli čuti i kako će prometni redari popunjavati gradski proračun “drapajući” nam kazne. Nagađanja se nisu obistinila jer prometni redari ne samo što su prvih mjeseci ove  godine ostavili manje obavijesti i manje inkasirali nego u studenom i prosincu. Trenutno naplaćuju tek oko četvrtinu. Najviše obavijesti o prekršajima građani su od prometnih redara primili u studenome – 2488, dok su u veljači podijeljene 1893 obavijesti (u vrijednosti oko 666.000 kuna). Naplata će se poboljšati slanjem opomena te podnošenjem prekršajnih naloga. Ako i tada prekršitelji ne podmire obveze predmeti će biti proslijeđeni Ministarstvu financija na daljnje postupanje.

– Proteklih mjeseci uglavnom smo se bavili užim središtem grada što su vjerujem Zagrepčani primijetili. Primjerice „očistili“ smo Ilicu sve od Mesničke do Črnomerca. Ostala su tek dva punkta s kojima se još borimo, oko broja 150 i 190 u Ilici gdje je navodno u blizini dobar kafić… Pogledajte Britanac, postao je pješačka zona, puno bolji nego prije. Vidi se i da smo odradili posao u Gajevoj, na Mažurancu. Za neke lokacije, kao što je to slučaj s parkiranjem ispred Dječje bolnice u Klaićevoj dogovoreno je kako će tu nadzor imati isključivo prometna policija,- pojašnjava Dekanić dodajući kako će i drugi doći na red.

Pitanja za vas:

Jeste li zadovoljnji stanjem prometa i parkirališta u središtu grada? Na koje biste lokacije poslali prometne redare?

Vodič na 384 stranice

Vodič MUOAko ste slobodni danas oko podneva još stignete na promociju Vodiča Muzeja za umjetnost i obrt. Predstavljanje ove knjige s 384 stranice i 263 kolor fotografije počet će u 12 sati.

O Vodiču kojim se obilježava 130 godina od osnutka govorit će ravnatelj MUO Miroslav Gašparović, ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Ministarstva kulture RH mr. sc. Branka Šulc, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba dipl. ing. Ivo Lovrić, prof. dr. sc. Zvonko Maković i urednica Anđelka Galić.

Na izradi vodiča sudjelovao je cijeli stručni tim Muzeja za umjetnost i obrt, a tekstovi se temelje na autorskim prilozima voditelja muzejskih zbirki i odjela. Okosnicu Vodiča čini stalni postav prezentiran kroz stilske i tematske cjeline – stilovi i razdoblja, sakralna umjetnost i zbirke u stalnom postavu.

U Vodiču možete saznati sve o povijesti MUO, stalnim postavima i muzejskim odjelima, sadrži i preglednu kronologija najznačajnijih događaja koji su obilježili 130 godina djelovanja te popis najvažnijih izložbi. Snalaženje u opsežnoj građi olakšava imensko i predmetno kazalo.

Grafičko oblikovanje Vodiča potpisuje Studio Rašić – Ante Rašić i Lovorka Decke.

Ako ne stignete na promociju, ali želite saznati više o prošlosti muzeja evo nekoliko linkova:

MUO: 130 godina za pamćenje (1.dio)

MUO: Respektabilna zagrebačka umjetnička scena (2.dio)

MUO: Fundus od 100.000 predmeta (3.dio)