Autor :
Jozo Renić
[email protected]


Eto belaja – EU traži da svaki stan u zgradama bude etažiran, a u Zagrebu se neke zgrade još vode kao – oranice. Budući da stanje u zemljišnim knjigama nije sređeno ni za stanove, a ni za kuće i zemljišta, EU će se s nama očito morati još malo strpjeti. Prema izmjenama Zakona o vlasništvu, upravitelji zgrada moraju u roku  tri godine pokrenuti postupak etažiranja, čak i ako se neki stanari s tim ne slažu, jer se u EU samo u tako sređenoj zgradi može prodati stan. Već je do ove godine sve trebalo završiti, ali je samo 20-ak posto zgrada za koje je proknjiženo koji su privatni, a koji zajednički kvadrati.

Većina samo u Knjizi položenih ugovora
Većina stanova u Zagrebu upisana je samo u Knjigu položenih ugovora. Donedavno je oko 114.000 jedinica (uglavnom stanovi i nešto manje poslovni prostori i garaže) upisano u Knjigu položenih ugovora Općinskog građanskog suda u Zagrebu – Zemljišno-knjižni odjel. Mnogima je to dostatno, ali katkada zna biti riječ o mrtvom kapitalu, jer se ne može ostvariti dovoljno prava na nekretnini, na primjer banka je ne želi priznati kao hipoteku za kredit i sl.

– Radimo godinama na etažiranju zgrada i moram reći da će zbog dosadašnjeg pristupa toj problematici biti i dalje dosta problema. Naime, propisi kojima se prilagođavamo EU nisu primjenjivi u današnjem obliku i stanju kod nas – kaže nam Damir Popović, geodetski stručnjak i suvlasnik tvrtke Tri-tom. – Zapravo nam trebaju novi zakon o etažiranju te rješavanje svih pratećih posljedica imovinsko-pravnih odnosa u koje se dira etažiranjem, a ne da se prepravljaju loši zakoni iz bivše države da bi se zadovoljila EU. Na primjer, koliko ćemo mi toga moći etažirati kad veći dio zgrada u Novom Zagrebu ne postoji u zemljišnim knjigama, nego se vode kao oranice, a gdje su svi stanovi iz otkupa ili zemljišnih knjiga položenih ugovora, čije površine najčešće nisu u skladu sa stvarnim površinama i kupoprodajnim ugovorima u kojima se jamči pravo uknjižbe vlasništva.

Godišnje 80 zahtjeva u GSKG
Kako su nam priopćili iz podružnice GSKG, ondje su dosad zaprimali oko 80 zahtjeva godišnje za izradu ponude za etažiranje zgrade. Od ukupno izrađenih ponuda za etažiranje samo 30 posto zgrada prihvati ih i krene u postupak etažiranja. Obično su razlozi neprihvaćanja ponude nesređena vlasnička dokumentacija pojedinih suvlasnika, neriješeni odnosi suvlasnika vezano za zajedničke dijelove zgrade, financijski razlozi itd.

Iz Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva poručuju da je riječ o zahtjevnom poslu te da mogu ponuditi sve usluge nužne u postupku etažiranja zgrade i upisa posebnih dijelova u zemljišne knjige. Ta Holdingova podružnica upravlja sa 7400 zgrada, a ne zna se točno koliko ih je dosad etažirano. U svakom slučaju, upravitelji zgrada dužni su do 29. prosinca 2012. pokrenuti postupke pred nadležnim tijelima državne uprave i sudovima radi upisa zgrade na građevinsku česticu i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišne knjige.

Ipak, neće sve ići glatko, ponajviše stoga što ima vlasnika stanova koji nisu suglasni s etažiranjem, nemaju novca za elaborat ili su bez valjane dokumentacije. Nekima neće odgovarati etažiranje jer bi možda izgubili neke prostore, potkrovlja, terase, dio dvorišta ili dvorišnu potleušicu, a neuređenih zajedničkih dijelova ima napretek. S tim će se nedoumicama etažiranje očito obavljati na sudu.