Početna Blog Stranica 3414

FILM: Premijere i pretpremijere u Cinestaru

U kinima Cinestar u Branimir centru i Novom Zagrebu (u Avenue Mallu) u narednih tjedan dana bit će dvije premijere i jedna ponoćna pretpremijera.

Premijerno će biti prikazani: romantične drame Hvala ti za ljubav i Viktorija – život mlade kraljice te animirani film Kako izdresirati zmaja, 3D projekcija, sinkronizirana na hrvatski.

Ponoćna pretpremijera je akcijski triler Legija.

CINESTAR_NOVI_ZAGREB

CINESTAR_BRANIMIR_CENTAR

Što će biti s “društvenim zemljištem” u Brezovici?

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

Dragutin Svedrović kod Tatjane HoljevacUzurpacija društvene imovine nagnala je građanina Dragutina Svedrovića da se obrati gradskim institucijama. Pun entuzijazma i elana da jednu veću katastarsku česticu u Brezovici privede svojoj svrsi, zatražio je da ga primi potpredsjednica Gradske skupštine mr. Tatjana Holjevac.

– Državna imovina će propasti ako netko nešto ne poduzme – kazao je Svedrović, iznoseći detalje oko zemljišta u Brezovici koje je nekoć bilo crkvena imovina, a kasnije postalo društveno vlasništvo, a na kojemu on predlaže da se izgradi dječji vrtić. – Iz mjesne je uprave prije par godina bila inicijativa da se izgradi vrtić, ali nismo mogli pronaći adekvatno zemljište. Sada to imamo, lokacija je prekrasna, zove se Vršak. Ako neće biti vrtić, pa neka bude i shopping centar, samo da se iskoristi javno dobro. No problem je u tomu što je sve zapušteno i dio parcele uzurpira jedan poduzetnik, čak je i auto ondje stalno parkiran – veli Svedrović, tražeći pomoć od T. Holjevac.

Potpredsjednica Skupštine kazala je da treba provjeriti imovinsko-pravno stanje navedene čestice, kao i to da li Grad tu nešto planira u budućnosti, ali da će svakako dogovoriti sastanak u Gradskom uredu, provjeriti planove te otići na lice mjesta da se sama uvjeri u stanje na terenu. Inače katastarski se zemljište vodi na nekadašnju „općinu Remetinec“, koja slovi kao korisnik, a stvar bi mogla biti zakomplicirana i time što navodno na čestici postoje plombe zbog vlasništva i slučaj bi se mogao godinama vući po sudovima.

Što je bilo Dan poslije Roswella

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

predstavljanje nove bibliteke AGM-a ObeliskPredstavljena je biblioteka Obelisk nakladničke kuće AGM. Svjetlost dana ugledalo je pet novih izdanja: “Zemljovidi drevnih kraljeva mora” Charlesa H. Hapgooda, “Viktor Schauberger: Život u učenju od prirode” Jane Cobbald, “Parapsihološki ratovi” Elmara R. Grubera, “Svjetlost: Lijek budućnosti” Jakoba Libermana i “Dan poslije Roswella”, Philipa J. Corsa uz suradnju Williama J. Birnesa.

Već su naslovi govorili o čemu će biti riječi pa je svemirska svirka Svemira Vranka, glazbenika i zvukoterapeuta, bila najbolji uvod u promociju biblioteke. Urednik Krešimir Mišak, direktor AGM-a Bože Čović te Grozdana Cvitan i Giuliano Marinković nadahnutim govorima upotpunili su doživljaj.

Svjetlost: Lijek budućnosti
Ova knjiga predstavlja povijest suvremene helioterapije i suprostavlja se modernim znanstvenim medicinskim istraživanjima koja tvrde da je Sunčeva svjetlost opasna po ljudsko zdravlje, a radi zaštite traže se svakakve sunčane naočale i losioni protiv sunca. Kombinirajući dogogodišnje osobno i kliničko iskustvo, dr. Liberman razvio je temeljni model za novu medicinsku paradigmu – da je svjetlost lijek budućnosti. U predgovoru knjige spominju se ljudi koji ne jedu krutu hranu, nego žive od sunca te da se gledanjem u sunce mogu liječiti mnoge bolesti.

– Hvala što ste došli na predstavljanje naše nove programske linije s nizom knjiga kojegovore o graničnim područjima ljudskog znanja – među ostalim, rekao je Bože Čović i riječ dao uredniku Mišaku, koji se najdulje zadržao na predstavljanju Corsove knjige “Dan poslije Roswella”.

– Knjiga daje jedinstven uvid u shizofrenu politiku prikrivanja postojanja NLO-a i istovremenog razvijanja obrambene strategije protiv njih,- zaključio je poznati voditelj televizijskih emisija Na rubu znanosti.

Najplesnija predstava sezone

Odlična neponovljiva plesna predstava UTF-8 Zagrebačkog plesnog ansamla i izraelskog koreografa Sahara Azimija moći će se pogledati sutra i prekosutra u ZeKaeMu od 20 sati.

Plešu: Maša Kolar, Ognjen Vučinić, Sara Barbieri, Darija Doždor, Aleksandra Mišić, Petra Chelfi, Benjamin Bac (Fr.)

Asistent koreografa je Elad Schechter,  kostimografkinja Emina Tataragić, za dizajn svjetla je zaslužan Aleksandar Čavlek, a glazbu potpisuje Didi Erez.

Umjetničko vodstvo i produkcija – Snježana Abramović Milković.

Vrhunski plesni pokret, različiti plesni stilove, odlična koreografiju s nesvakidašnjom scenografijom odlike su ovog komada premijerno izvedenog 15. rujna prošle godine. Predstava je dobila puno pohvala pa ulaznice po 40 kuna (ili 50 na dan predstave) neće biti uzalud potrošen novac.

ZeKaeM, rezervacije na tel. 4872 561 i 4872 553, email: [email protected], [email protected]

[youtube GpOGuyixQBE]

Je li nacionalnim manjinama bolje?

Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]

Nura IsmailovskaIzvješće o radu gradonačelnika Grada Zagreba u prvih šest mjeseci od preuzimanja funkcije našlo se pred članovima Skupštinskog odbora za nacionalne manjine.

Što su gradonačelnik Milan Bandić i njegov ured učinili u spomenutom razdoblju za boljitak nacionalnih manjina – upitala je izvjestitelje Nura Ismailovska prva Romkinja u zagrebačkoj Gradskoj skupštini s liste SDP-a.

Grad Zagreb s nacionalnim manjinama komunicira preko predstavnika izabranih u Vijećima nacionalnih manjina, koji je devet. Grad Zagreb, prema Zakonu financira rad Vijeća, a svako vijeće ima po jednog zaposlenog. Za godišnje programe i aktivnosti rada Vijeća ukupno je izdvojeno oko pet milijuna 247 tisuća proračunskih kuna. Za njihov rad Grad Zagreb dužan je osigurati neki gradski prostor.

No, u Izvješću stoji kako je «intenzivirana» suradnja s nacionalnim manjinama na području odgoja, obrazovanja, kulture i športa pa se pita predsjednica Odbora za nacionalne manjine Morana Paliković Gruden (HNS) na koji se način «intenzivira» ta suradnja, što to konkretno znači. Morana Paliković-GrudenOna bi voljela kako kaže da se uvedu stipendije za učenike i studente nacionalnih manjina slično kao što se to učinilo za djecu slabijeg socijalnog statusa, za osobe s invaliditetom i sl.

Primjerice predstavnicima vjerskih zajednica u Zagrebu daje se financijska potpora. No, iz Izvješća se ne može isčitati koliko iznosi ta potpora, koliko je podneseno zahtjeva, koje vjerske zajednice su je tražile i sl, čulo se na Odboru.

U Izvješću o socijalnoj politici Grada govori se o stambenom zbrinjavanju 20 Romskih obitelji. No, Nura Ismailovska govori da je opasno na taj način govoriti o ljudima jer se na prvo mjesto stavlja njihovo nacionalno obilježje. – Diskriminacija je ako netko dobije stan temeljem toga što je Rom – dodaje Ismailovska.

Zagreb prvi dobiva poljoprivredne redare

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

Grad Zagreb dobiva poljoprivredne redare, prve u Hrvatskoj, koji će nadzirati poljoprivredna područja u gradu radi sprječavanja nastanka kakve štete na njima kojom bi se onemogućila proizvodnja biljaka ili radi uklanjanja nedostataka na njivama i vrtovima. Odluku o tomu donijet će Gradska skupština, koja se sastaje koncem mjeseca, a zeleno svjetlo dao je u utorak Odbor za poljoprivredu.

Poljoprivredni redari djelovat će u sklopu Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

– Imamo odjel za poljoprivredno zemljište, koji će pratiti provedbe ove odluke – kazao nam je pročelnik Ureda za poljoprivredu Emil Tuk. – U ovom trenutku u sistematizaciji imamo predviđena dva redara, a jedno je mjesto već popunjeno. Drugo ćemo mjesto redara popuniti ili iz ureda, ili nekako drukčije. Mi smo prva lokalna uprava koja ima zaposlenog poljoprivrednog redara i on će odmah pošto Skupština digne ruku za ovu odluku krenuti na teren.

Inače, poljoprivredni redari imat će neke nadležnosti poljoprivredne inspekcije te inspekcije zaštite od požara. U slučaju prekršaja na nekoj njivi, oni će kršenje propisa dojavljivati već postojećoj poljoprivrednoj inspekciji, a moći će naplatiti i kaznu. Tako se na primjer tvrtka može kazniti iznosom od 2000 do 7000 kuna ako ne održava zemlju, ne uništi ambroziju ili nepravilno preore i prekopa njivu. Obrtnici se za takve prekršaje mogu kazniti od 1200 do 2500 kuna, a ostali pojedinci od 500 do 1000 kuna.

Na zagrebačkom području ima oko 5500 poljoprivrednih gospodarstava, a znakovito je to da se zbog raznih prenamjena godišnje izgubi između 50 i 70 hektara poljoprivrednih površina. O svim tim površinama brine se poseban Odjel za poljoprivredno zemljište pri Gradskom uredu, koji se među ostalim bavi i postupcima oko prodaje zakupa i zamjene državne zemlje itd.