Autor:
Geološki odsjek PMF-a

Zgrada Rektorata Sveučilišta u Zagrebu

Zgrada Rektorata nalazi se U Donjem gradu, izgrađena je u neoromaničkom stilu 1859. godine kao bolnička zgrada Sestara Milosrdnica. Na pročelju dominira 95 milijuna godina stara sedimentna stijena vapnenac iz kamenoloma Valtura u Istri.

Od 1882. godine zgrada postaje sjedište Sveučilišta u Zagrebu. Ispred zgrade na postolju od bijelog vapnenca nalazi se kip Ivana Meštrovića – Povijest Hrvata.

Slastičarnica Vincek

Kultna slastičarnica Vincek u centru Zagreba smjestila je svoje kolače i torte među zidove i podove izgrađene od magmatskih i metamorfnih stijena.

Pod slastičarnice popločan je kvarcitnim pločama. Kvarcit je metamorfna stijena koja u sastavu ima pretežno mineral kvarc. Nastaje metamorfozom sedimentnih stijena – pješčenjaka. Boja ovog tipa stijene varira od sivobijele, žućkaste do smeđe. Temeljna značajka kvarcita je izrazita čvrstoća, kako zbog čvrstoće samog kvarca, tako i zbog strukture. S obzirom na fizičko mehanička svojstva kvarcit ima široku primjenu, koristi se za oblaganje horizontalnih i vertikalnih površina eksterijera i interijera.

Trg bana Josipa Jelačića

Trg bana Josipa Jelačića popločan je granitnim pločama. Granit je srednje do krupno kristalasta magmatska stijena. Boja granita varira od ružičaste do tamnosive ovisno o mineralnom sastavu. Granit je gotovo uvijek masivan, tvrd i čvrst, zbog čega je vrlo raširena njegova uporaba kao građevinskog (tehničkog) i arhitektonskog (ukrasnog) kamena.

Postolje spomenika banu Jelačiću izgrađeno je oko 210 milijuna godina stare stijene, gabra, koja također pripada skupini magmatskih stijena.

Crkva sv. Marka

Crkva sv. Marka datira iz 14. Stoljeća. U 19. Stoljeću dobila je krov od ocakljenih glinenih crjepova koji i danas predstavlja jednu od najprepoznatljivijih vizura grada s grbom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na lijevom krilu krova te grbom grada Zagreba na desnom dijelu.

Minerali glina, osim za izradu crjepova i opeka, imaju široku primjenu i u zaštiti okoliša, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

Središnji trg zagrebačkog Gornjeg grada nakon obnove 2006. godine popločan je granitnim kockama.

Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala je izgrađena od litotamnijskog vapnenca i litavca, sedimentalnih stijena lokalnog podrijetla (kamenolomi Bizek i Gornje Vrapče) koje su taložene u vrijeme kada je Panonsko more (Paratethys) okruživalo i dijelom prekrivalo Medvednicu. Ostaci organizama, poput algi i ljuštura školjaka, koji su živjeli u tadašnjim plićacima, čine važan dio sastava tih stijena. Također u sastavu litavaca su fragmenti starijih stijena i minerala koji su činili građu tadašnje Medvednice.

Nažalost, vapnenački sastav i porozna građa tog kamena čine ga podložnim kemijskom trošenju i mehaničkom razaranju, tako da je danas u tijeku obnova katedrale. Za tu svrhu se koristi jedna druga vapnenačka stijena, travertin dovezen iz Italije.

Trg hrvatskih velikana

Današnji izgled Trga hrvatskih velikana (nekadašnji Trg burze) predstavlja viziju arhitekta Viktora Kovačića, koji se smatra ocem moderne hrvatske arhitekture. Burzovna palača ima tri pročelja i sva tri su izvedena od bijelog bračkog kamena. Neki od kamenoloma na otoku Braču, poznati su još iz antike, a u jednom od njih eksploatira se kamen komercijalnog naziva „bijeli brački mramor“. Ovaj naziv je pogrešan budući da se radi o sedimentnoj stijeni, vapnencu, a ne metamorfnoj stijeni mramoru (koji nastaje metamorfozom vapnenca na povišenoj temperaturi).

Fontana na Trgu žrtava fašizma

Fontana na ovom gradskom trgu prvotno je izgrađena od bijelog bračkog kamena koji je tijekom vremena uništen djelovanjem atmosferilija. Bijeli vapnenac koji danas tvori fontanu star je oko 90 milijuna godina, a potječe iz kamenoloma Vrsine u okolici Trogira.

Zgrada PMF-a, Horvatovac 102a

Podovi zgrade popločani su sivim bračkim kamenom ili točnije vapnencem poznatim pod nazivom „Sivac“ koji se i danas vadi u nekoliko kamenoloma na otoku Braču. „Sivac“ je vapnenačka stijena nastala prije 80 milijuna godina u dubljem moru, a posebna je po tome što sadrži neobične tamnije mrlje koje su posljedica rovanje organizama u mekanom sedimentu u potrazi za hranom. Takvi organizmi su jeli sediment, iz njega izdvajali hranjive tvari te ga izbacivali. Probavljeni sediment danas se bojom razlikuje od ostatka stijene te predstavlja zanimljive ukrase.

Crkva Majke Božje Sljemenske

Crkva na Sljemenu sagrađena je 1932. godine. Osnovni građevni materijal je zeleni škriljavac, metamorfna stijena rasprostranjena na Medvednici.