Početna Blog Stranica 3381

Što je jeftinije – 200 ili 67 auta?

Autor:
Branko Karapandža
branko.karapandž[email protected]

gradonačelnik Milan Bandić (foto: Siniša Kosić)Sa zakašnjenjem od nekoliko minuta, pozdravljajući suradnike na ulasku, vedar i nasmijan gradonačelnik Milan Bandić došao je na tradicionalno druženje s novinarima uoči sjednice Skupštine. Kamere i fotoaparati lovili su mu svaki pokret, no samo tri laka pitanja svela su press-konferenciju na lagan posao. I njemu i suradnicima…

– Koristili smo 200 automobila, a sad njihov broj smanjujemo čak dvije trećine, na 67. Za dobronamjerne je to odlična recesijska vijest, a onima drugima nije. No, mi tu ništa ne možemo. Uveli smo štednju na svim razinama, pa i u voznom parku. Kako će se obavljati posao? Organizirat ćemo se… U gradskoj upravi me zbog toga baš i ne vole, ali morate pitati Slavka (Kojić, pročelnik za financije, op. a.) kolika je to ušteda, koliko smo u protekle četiri godine trošili na leasing 200 automobila, a koliko ćemo trošiti na ovih 67. I još jednom ću ponoviti, provjerite kakvi su automobili i tko će ih voziti, ali ne može se zagrebački gradonačelnik voziti u tačkama – rekao je Bandić.

O punjenju proračuna u prošloj i prva tri mjeseca ove godine govorio je spomenuti Slavko Kojić, naglasivši da će izvješće dostaviti najprije Skupštini, a potom novinarima.

– Briga ima, ali nema razloga za paniku – rekao je Kojić. – Punjenje proračuna je na razini druge polovice prošle godine, što je dobar pokazatelj jer proračunski prihodi ne padaju, nego stagniraju. Proračun je prošle godine bio planiran na osam milijardi kuna, no prikupljeno je čak milijardu manje. To nam stvara određene probleme, jer od 2000. pa nadalje proračun je iz godine u godinu rastao otprilike 550 milijuna kuna. U prošloj se godini to nije dogodilo, a zna se i zašto. Glavninu proračuna pune zaposleni iz poreza i prireza, a njih je sve manje… Zbog toga gledamo prema Vladi, čekamo njene mjere… Tu Grad ne može ništa, mi možemo samo stvoriti preduvjete za dio novca od komunalnih naknada, ali i tu je novac sve veći problem – naglasio je Slavko Kojić, dometnuvši da očekuju proračun od sedam milijardi i da u ovom trenutku Grad ispunjava sve obveze. – Holdingu nismo dužni ni lipe – rekao je Kojić.-

Prekinut ćemo lošu praksu u ZŠS-u!

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

Danira Bilić (foto:Siniša Kosić/Medijska mreža)Stanje u zagrebačkom sportu je ozbiljno. Nije to nikakva nova situacija ni vijest, samo su pisma nezadovoljnih koja su uputili na adresu Gradske skupštine napokon stigla na plodno tlo. Razgovarali smo o tome s Danirom Bilić, predsjednicom skupštinskog Odbora za obrazovanje i šport.

Što je zadaća Odbora za šport i kojim mehanizmima možete utjecati na stvari u tom području?

– Zadatak nam je pratiti izvršenje proračuna i kontrolirati namjensko korištenje sredstava. Razmatramo prijedloge koji nam pristižu, sugeriramo dopune i amandmane na materijale koji se uvrštavaju u dnevni red Skupštine.

Ima li Odbor dosad neke konkretne rezultate, jeste li uspjeli praćenjem i sugestijama išta promijeniti?

– Imamo konkretnih rezultata. Oni se ponajviše odnose na Zagrebački športski savez. Moram samo na početku istaknuti da se u javnosti posljednjih dana stvara pogrešna slika o tome da su problemi sa Zagrebačkim športskim savezom sad postali aktualni, da su se tek sad pojavili. Još u studenom Odbor je ustvrdio da se tamo ne poštuje procedura i da je bilo netransparentnosti. To se posebno odnosi na luksuz u obliku korištenja brojnih automobila kupljenih na leasing te zakup skupocjenih prostora. Nakon naših zaključaka i medijskih pritisaka taj su vozni park prepolovili, a dobili smo informacije i da razmišljaju o pronalasku jeftinijeg “smještaja”. Uspjeli smo prekinuti praksu Danira Bilić (foto:Siniša Kosić/Medijska mreža)Saveza da u prosincu na klupe zastupnika šalje tekstualni dio potreba, a tek u veljači stižu stavke u brojkama. Isprovocirali smo i da se sam Gradski ured za šport obvezao pratiti trošenje sredstva na mjesečnoj razini, a obaviješteni smo i da se granskim savezima proslijedio novac za isplatu klubovima. Inicirali smo i donošenje Odluke o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada. Možda je prošlo neprimijećeno na nedavnoj tematskoj sjednici o prostornom planiranju u Zagrebu, ali posebno sam zadovoljna jer sam se uspjela izboriti da se u te dokumente uvrsti obveza da nadležna gradska tijela krenu u izradu mreže sportskih objekata u gradu. Odbor je aktivno sudjelovao u kreiranju Odluke o upravljanju i korištenju sportskih građevina u vlasništvu Grada, koja je prihvaćena na posljednjoj sjednici Gradske skupštine.

Što će te dvije spomenute odluke Skupštine značiti za sport u gradu?

– Planiranje mreže sportskih objekata vrlo je važno. Mora se jednostavno rezervirati prostor kako se jednog dana ne bi dogodilo da se neka dvorana ne može dograditi ili sagraditi potreban sportski objekt. Zamislite situaciju da želite dograditi dvoranu uz školu, a tamo je već niknuo trgovački centar. Odluka o upravljanju sportskim građevinama također je vrlo važna. Grad i Holding potpisat će ugovorne obveze, postojat će okviri, ugovori, kontrolirat će se zakupi i podzakupi. Ukratko, to je dobar put da se stane na kraju dosadašnjem neredu.

U kontrolu stanja u ZŠS-u krenuli ste nakon dojava građana i nekih klubova. Zašto prije niste imali informacije, jer ste zaduženi pratiti namjensko trošenje sredstava?

– Ne mogu reći da tu nema krivnje nas zastupnika, pa nadležnog Ureda koji nije redovito pratio kako se raspolaže danim sredstvima. Ali, problem je što se nikakva procedura godinama ne poštuje i nitko na njoj nije inzistirao. Tako se

Skupština, Ured za obrazovanje, kulturu i šport, ZŠS, granski savez, klub…
Kako izgleda sustav financiranja sporta u Zagrebu?
– Normalno, u prijedlogu je stavki za godišnji Proračun grada Zagreba i prijedlog Javnih potreba za sport.
Ako Gradska skupština, primjerice, usvoji da ukupan iznos u Proračunu za 2010.  bude 200 milijuna kuna, onda se tijekom godine taj novac raspoređuje posredstvom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport. To su takozvane dvanaestine. Dio tih sredstava prosljeđuje se Zagrebačkom športskom savezu.
Na osnovi svojih kriterija, usvojenih na njegovoj Skupštini, ZŠS dio novca daje izravno klubovima, za stipendije i stručni rad…, a dio granskim savezima. Granski savezi kasnije dio novca uplaćuju klubovima.
Drugi dio novca daje se Podružnici za upravljanje sportskim objektima, a dio se rezervira za velike sportske priredbe i klubove od posebnog interesa za grad.

teško prati tko u sustavu radi nedopuštene stvari. Usudim se reći da je takva praksa dosad prešutno dopuštena. Odlučni smo da je prekinemo. Upravo zbog  toga dojave građana i svih koji su oštećeni takvim ponašanjem ZŠS-a iznimno su nam važne. Zato ističem da su vrata našeg Odbora u Ćirilometodskoj otvorena za sve.

Tko je kriv za loše stanje u zagrebačkom sportu?

– Na to je pitanje teško danas odgovoriti jer se ne poštuje procedura. Zato ne znamo koje su točno razine krive pa se krivnja dijeli na sve nas. Najveći je problem što se ne planira ništa dugoročno i što se odluke donose stihijski. Nadalje, sportski su objekti gurnuti u Holding bez ikakve konkretne analize. Loši su i postojeći kriteriji za financiranje. Potrebno ih je mijenjati jer živimo u novom vremenu koje je nametnulo drukčije prioritete.

Ipak, čini nam se da se velika sredstva iz gradskog budžeta izdvajaju za sport, a posvuda samo nezadovoljstvo – nema poštenog stadiona, loši su uvjeti za treninge…

– Pogrešno se misli da zagrebački sport dobiva puno novca. Evo, primjerice, Rijeka mnogo više od nas izdvaja za svoje sportaše. Nije to tako velik novac, nego nezadovoljstvo dolazi zato što stvari loše funkcioniraju. Bilo bi sve drukčije da planiranje potreba i glasanje o njima nisu na principu nekih obećanja i dogovora “ispod stola”.

Pitanje za vas:

Kada biste imali priliku što biste promijenili u Zagrebačkom športskom savezu?

FILM: Trinaest ruža

Ciklus novog španjolskog filma: Žena.es: Trinaest ruža (Las 13 rosas), kino Tuškanac, 20 sati

Režija: Martinez Lazaro, Emilio, igrani, digitalno, boja, 2007., 100 min
Uloge: Pilar Lopez de Ayala (Blanca), Veronica Sanchez (Julia), Gabriella Pession (Adelina), Marta Etura (Virtudes), Nadia de Santiago (Carmen)

Kino Tuškanac, Tuškanac 1, tel. 4848-764, http://www.filmski-programi.hr/

PREDSTAVA: Ja zavodnik

Kazališna predstava Ja zavodnik, Dramski studio “Dodir(i)” Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba Dodir(i), 19 sati, cijena ulaznice 15 kuna

Teatar na Trešnjevci, Park Stara Trešnjevka 1, rezervacija ulaznica tel. 3027-411, mob. 091/3027-413; http://www.cekate.hr/

Specifičnost predstave „Ja, zavodnik“ je što u njoj glume tri gluhoslijepa glumca. Radnja se vrti oko toga kako zavesti djevojku koja te ne primjećuje. Rješenje postoji – tu je Baba vračara prepuna savjeta i raznih odgovora koje dobiva uvidom u svoju magičnu kuglu. A koliko su savjeti uspješni saznat ćete ako pogledate predstvu.

Pričat će se na „znakovnom jeziku“, jeziku gluhoslijepih osoba, ali koji je razumljiv i čujećim ljudima.  U predstavu „Ja, zavodnik“ utkana je na simpatičan način i „dvoručna znakovna abeceda“ koje je vrlo lako pamtljiva tako da će gledatelji moći naučiti i osnove komunikacije gluhoslijepih osoba.

Glumci: Kristijan Bezuh, Ivana Belačić, Dubravka Pasarić
Redateljica i scenaristica: Lana Bitenc

O Lani Bitenc

Dramaturginja Lana Bitenc (1977.) ujedno je i diplomirani komparatist književnosti i profesorica talijanskog jezika. Pred kraj je magisterija s radom „Likovi Commedie dell’arte: tradicija i suvremenost“. Bila na stipendiji teatra &TD kao dramaturginja, ali tek kad Žarko Potočnjak počinje izvoditi njezine prve kazališne tekstove Sve zbog jednog noja, nepovratno uplovljava u kazališni svijet. Njezinu predstavu Regoč režirao je Mario Kovač.

Kada joj isplate honorare onda lovi autobuse na kat po Londonu, namiguje suncu na Santoriniju, surfa na valovima u Cape Townu i ispija sake u Nagoyji.

GLAZBA: Yamato – The Drummers of Japan

Yamato – The Drummers of Japan, Dom sportova, 19 sati

Dom sportova, Trg Krešimira Ćosića 11, 10000 Zagreb

Osjetite ritam i energiju drevnog Japana iz kojeg u Hrvatsku po prvi put dolaze Yamato The drummers of Japan – energija i interakcija s publikom već 17 godina oduševljava milijune posjetitelja i obožavatelja njihovih koncerata. Na pozornici nastupa 15-tak bubnjara, a istom dominira bubanj promjera 2 metra i težine 500 kilograma. Njihov nastup izuzetno je energičan i interaktivan pa publika dva sata sudjeluje u ovom izvanrednom scensko-glazbenom spektaklu.

U drevnom Japanu, kad su prvi zvukovi taiko bubnjeva odjeknuli iz Matsurija, ljudi, čak i oni u najdaljim naseljima, pustivši posao za sobom krenuli su za njima i slušali njihovu glazbu. Čudesan zvuk taiko bubnjeva imao je kao cilj odmoriti izmorena tijela, cirkulirati energiju te slaviti radost života na široko poznatom Matsuri-Festivalu stotinama godina u Japanu. Ova zabava bila je i mjesto osnutka tradicionalne japanske mitologije te isto tako izvedbi raznih umjetnosti. Sada u 2010 godini, stotine godina stari bubnjevi počinju nam ponovno pričati priču…

Prostor u kojem nastupaju Yamato The drummers of Japan je mjesto u kojem odjekuje puls bubnjeva. Novo iskustvo i trenutak rođeni su onda kada zvuk koji stvaraju Yamato The drummers of Japan bude usklađen s pulsom svih prisutnih. Budi tamo, osjeti svoju dušu, srce i um! Prije doživljaja uživo upoznajte Yamato putem www.yamato.jp.

[youtube Dark883eH3s&feature=related nolink]

ZET: Dio Bolničke ceste bez linija 121, 124 i 130

Autobusi na linijama 121 Črnomerec – Karažnik – Gajnice, 124 Črnomerec – Gornji Stenjevec i 130 Črnomerec – Borčec vozit će od sutra, 20. travnja u 9 sati do četvrtka, 22. travnja ujutro djelomično izmijenjenom trasom zbog zatvaranja za promet dijela Bolničke ceste.

Iz Gajnica, Gornjeg Stenjevca i Borčeca autobusi će voziti redovnom trasom do raskrižja Bolnička/Medpotoki, nastaviti lijevo Medpotokima, Gospodskom do Bolničke i dalje redovnim trasama prema Črnomercu te istim trasama u povratku.

Na izmijenjenom dijelu trase autobusi navedenih linija koristit će postojeća stajališta autobusne linije 143 Vrapčanska aleja – Orešje.