Autor:
Jasminka Kovačević
[email protected]
Odluka o upisu djece u prvi razred Osnovne škole Ivana Gundulića napokon je stigla prošloga petka u obliku plakata. Nisu ga tiskali sami roditelji kao što su najavili već je rezultat odustajanja Gradskog ureda za obrazovanje Kulturu i šport od prvotnog plana.
– U protekla dva dana javili su nam se roditelji koji žele upisati prvašiće u Osnovnu školu Ivana Gundulića. Za sada imamo 7 ili 8 prijava, uglavnom sugrađana čija starija djeca već pohađaju našu školu ili su cijelo vrijeme bili posebno zainteresirani pa smo svakodnevno bili u kontaktu. Kao što znate, prijave u druge Osnovne škole počele su još 1. travnja i kašnjenje od mjesec dana jednostavno je neke natjeralo da odustanu, odu u drugu školu. Ipak vjerujem da ćemo imati jedan razred koliko nam je odobrenu za narednu školsku godinu. Pozivamo i roditelje koji možda ne stanuju u blizini, već tu samo rade da nam se slobodno obrate ako žele upisati svoga prvašića u Gundulićevu,- rekla je Višnja Reljić, ravnateljica škole.
Za 17 sati zakazan je i skup potpore Osnovnoj školi Ivana Gundulića. Održat će se u školskom dvorištu, a osim roditelja i učenika pozvan je i gradonačelnik Milan Bandić te predstavnici Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.
– Još uvijek ne znamo kakva je sudbina namijenjena našoj školi. Bilo je najavljeno kako ćemo jedno vrijeme dijeliti prostor s gimnazijom, a potom se seliti što bi značilo tiho nestajanje. Nikakvu informaciju o tome nisam još dobila,- zabrinuta je ravnateljica Reljić.
U Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport objašnjenje iznenadne promjene odluke o upisima u prve razrede dobili smo od Božice Šimleše koja je u cijelom slučaju bila najviše eksponirana.
Pobjeda Vijeća roditelja
– U 35 godina radnoga staža nisam doživjela takve pritiske! Ali, utjecaj je imalo i Vijeće roditelja Osnovne škole Ivana Gundulića koje je na nekoliko skupova iznijelo svoje razloge pa je na kraju odlučeno da zbog nove mreže srednjih škola i učeničkih domova koju priprema resorno ministarstvo, a donosi vlada ostavimo do daljnjeg sve po starom. Tek potom, kada budu jasniji načini racionalizacije moglo bi biti nekih promjena,- rekla je Božica Šimleša.
Dakle, budućnost Osnovne škole Ivana Gundulića za sada je nepromijenjena. Ipak, s obzirom na upravo stečeno iskustvo naredne mjesece svakako bi trebalo što bolje iskoristiti jer kada dođe do racionalizacije bit će već prekasno.
POBUNA: Roditelji pozivaju na upis u OŠ Ivana Gundulića
Sve manje školaraca u centru
Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]
Zagreb bi sredinom srpnja mogao dobiti šest centara izvrsnosti u zamjenu za dosadašnjih 16 bolnica. Tim spajanjem pa, među ostalim, smanjenjem uprava i administracije, racionalizacijom troškova tehničkog osoblja, objedinjenjem javne nabave – naše bi zdravstvo trebalo u idućih pet godina uštedjeti 400 milijuna kuna! Najzvučniji su to dijelovi “Reforme za više zdravlja”, a u sklopu gospodarskih mjera. Da ćemo dobro štedjeti i biti zdraviji – ne vjeruju ni najveći optimisti, ali ministar zdravstva Darko Milinović misli da nema mjesta nikakvoj sumnji.
– Ujedinjenjem bolnica stvaramo centre izvrsnosti zbog koncentracije resursa – ljudi, znanja, opreme. Kategorizirat ćemo ih. Definirat ćemo što će se u kojoj razvijati i koju opremu nabavljati… Stvorit ćemo centralnu jedinicu za naručivanje, a svime time i smanjiti liste čekanja,- najavljuje ministar.
“Nismo mi otkrili toplu vodu…”
Pitamo u bolnicama kako će se i koliko smanjiti liste čekanja prema predstavljenom modelu. Slijeganje ramenima. Dodajmo toj slici i ukidanje prava na besplatno dopunsko osiguranje za 370.000 osoba, ukidanje šest hitnih medicinskih punktova i uvođenje zajedničke javne nabave, primjerice, za lijekove koja znači dugotrajne postupke – pa nam je jasno zašto je jezičac na vagi s popisom negativnosti sve izraženiji.
– Nismo mi otkrili toplu vodu, nego se poslužili formulom uspješno provedene zdravstvene reforme u Austriji – ističu u Ministarstvu, a onda nas zasipaju i brojkama.
Između 7,5 i 13,5 milijuna kuna uštedjet ćemo samo time što ćemo broj članova uprave sa 162 svesti na 52 člana. Možemo zaposliti i platiti više od 70 novih liječnika ili čak 150 medicinskih sestara samo novcem od ušteda na plaćama ravnatelja i uprava. Administrativno osoblje, prirodnim odljevom, smanjit će se do 30 posto u roku od pet godina, što će ušparati idućih 30 milijuna kuna. Moguća ušteda, prema procjenama, prakticiranjem objedinjene javne nabave mogla bi biti oko 170 milijuna kuna. Naime, ukupna vrijednost lijekova i medicinskih potrošnih materijala u zagrebačkim bolnicama danas je 1,7 milijarde kuna. Službe poput čišćenja i pranja rublja ubuduće ne bi bile u sklopu bolnica, nego bi se putem javne nabave tražili najpovoljniji izvršitelji. Racionalizacija troškova tehničkog osoblja u razdoblju od godinu dana, pretpostavlja se, donijela bi sto milijuna kuna. Do kraja godine, najavljuje se, dobit ćemo i e-zdravstvene knjižice. To će značiti kraj papirnatoj eri uputnica i recepata jer će u čipu te nove iskaznice biti upisani svi podaci o bolesniku.
Tko se s kim udružuje?
Hoće li bolnice mijenjati ime i koje će se spojiti? KBC Zagreb i Klinika za plućne bolesti Jordanovac radit će pod imenom KBC Zagreb. Sveučilišnu bolnicu Sestre milosrdnice činit će KB Sestre milosrdnice, Klinika za tumore, Klinika za dječje bolesti i Klinika za traumatologiju. KB Merkur i Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac bit će KB Merkur. Kliničku bolnicu Sveti Duh činit će KB Sveti Duh, dječja bolnica Srebrnjak, specijalna bolnica za plućne bolesti Rockefellerova i specijalna bolnica za zaštitu djece Goljak. Psihijatrijska bolnica Vrapče zajednički je naziv za Psihijatrijsku bolnicu Vrapče te bolnice Sveti Ivan i za psihijatriju djece i mladeži Kukuljevićeva.
Jedino se KB Dubravi neće nitko pridruživati pa ostaje djelovati pod tim nazivom.
Pitanja za vas:
Što mislite o pretvaranju 16 zagrebačkih bolnica u šest centara izvrsnosti? Hoće li vas osobno pogoditi neke najavljene promjene poput ukidanja besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja?
Već dulje vrijeme vodeći dijete na plivanje u Utrinu gledam ruglo od te zgrade koja dijeli ogradu sa SRC-om Utrina – govori 40-godišnja Višnja.
Kad me predsjednik maksimirskog ogranka HSH-a gospon Damir Došen pozval da za njegovo članstvo održim književnu večer, imal sam dva razloga da poziv prihvatim. Em sam rođeni Maksimirac, em sam i sam penzić. I razlog više kaj sam znal da će voditeljica večeri biti predsjednica kvartovske Udruge “Susjed susjedu” gđa Gordana Brus. Dogovoreni susret nazvali smo prema naslovu jedne moje knjige posvećene uprav penzićima – “Seniori”. Knjiga se trebala zvati “Penzići”, a onda mi je prišapnuto kak je penzić posprdna riječ, iako ne znam zakaj.
