Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

Zagreb bi sredinom srpnja mogao dobiti šest centara izvrsnosti u zamjenu za dosadašnjih 16 bolnica. Tim spajanjem pa, među ostalim, smanjenjem uprava i administracije, racionalizacijom troškova tehničkog osoblja, objedinjenjem javne nabave – naše bi zdravstvo trebalo u idućih pet godina uštedjeti 400 milijuna kuna! Najzvučniji su to dijelovi “Reforme za više zdravlja”, a u sklopu gospodarskih mjera. Da ćemo dobro štedjeti i biti zdraviji – ne vjeruju ni najveći optimisti, ali ministar zdravstva Darko Milinović misli da nema mjesta nikakvoj sumnji.

– Ujedinjenjem bolnica stvaramo centre izvrsnosti zbog koncentracije resursa – ljudi, znanja, opreme. Kategorizirat ćemo ih. Definirat ćemo što će se u kojoj razvijati i koju opremu nabavljati… Stvorit ćemo centralnu jedinicu za naručivanje, a svime time i smanjiti liste čekanja,- najavljuje ministar.

“Nismo mi otkrili toplu vodu…”

Pitamo u bolnicama kako će se i koliko smanjiti liste čekanja prema predstavljenom modelu. Slijeganje ramenima. Dodajmo toj slici i ukidanje prava na besplatno dopunsko osiguranje za 370.000 osoba, ukidanje šest hitnih medicinskih punktova i uvođenje zajedničke javne nabave, primjerice, za lijekove koja znači dugotrajne postupke – pa nam je jasno zašto je jezičac na vagi s popisom negativnosti sve izraženiji.

– Nismo mi otkrili toplu vodu, nego se poslužili formulom uspješno provedene zdravstvene reforme u Austriji – ističu u Ministarstvu, a onda nas zasipaju i brojkama.

Između 7,5 i 13,5 milijuna kuna uštedjet ćemo samo time što ćemo broj članova uprave sa 162 svesti na 52 člana. Možemo zaposliti i platiti više od 70 novih liječnika ili čak 150 medicinskih sestara samo novcem od ušteda na plaćama ravnatelja i uprava. Administrativno osoblje, prirodnim odljevom, smanjit će se do 30 posto u roku od pet godina, što će ušparati idućih 30 milijuna kuna. Moguća ušteda, prema procjenama, prakticiranjem objedinjene javne nabave mogla bi biti oko 170 milijuna kuna. Naime, ukupna vrijednost lijekova i medicinskih potrošnih materijala u zagrebačkim bolnicama danas je 1,7 milijarde kuna. Službe poput čišćenja i pranja rublja ubuduće ne bi bile u sklopu bolnica, nego bi se putem javne nabave tražili najpovoljniji izvršitelji. Racionalizacija troškova tehničkog osoblja u razdoblju od godinu dana, pretpostavlja se, donijela bi sto milijuna kuna. Do kraja godine, najavljuje se, dobit ćemo i e-zdravstvene knjižice. To će značiti kraj papirnatoj eri uputnica i recepata jer će u čipu te nove iskaznice biti upisani svi podaci o bolesniku.

Tko se s kim udružuje?

Hoće li bolnice mijenjati ime i koje će se spojiti? KBC Zagreb i Klinika za plućne bolesti Jordanovac radit će pod imenom KBC Zagreb. Sveučilišnu bolnicu Sestre milosrdnice činit će KB Sestre milosrdnice, Klinika za tumore, Klinika za dječje bolesti i Klinika za traumatologiju. KB Merkur i Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac bit će KB Merkur. Kliničku bolnicu Sveti Duh činit će KB Sveti Duh, dječja bolnica Srebrnjak, specijalna bolnica za plućne bolesti Rockefellerova i specijalna bolnica za zaštitu djece Goljak. Psihijatrijska bolnica Vrapče zajednički je naziv za Psihijatrijsku bolnicu Vrapče te bolnice Sveti Ivan i za psihijatriju djece i mladeži Kukuljevićeva.

Jedino se KB Dubravi neće nitko pridruživati pa ostaje djelovati pod tim nazivom.

Pitanja za vas:

Što mislite o pretvaranju 16 zagrebačkih bolnica u šest centara izvrsnosti? Hoće li vas osobno pogoditi neke najavljene promjene poput ukidanja besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja?

[poll id=”18″]