Početna Blog Stranica 3324

Pola stoljeća Trnskog – priča jedne generacije

plakat izložbe napravio je Miljenko Gregl“Pola stoljeća Trnskog – priča jedne generacije” nova je izložba Muzeja grada Zagreba. Bit će otvorena sutra kao dio većeg projekta nazvanog “Zagrebački kvartovi”.

Trnsko je prvo cjelovito planirano i urbanizirano novozagrebačko naselje. Na području Novog Zagreba, tadašnjeg južnog Zagreba planirano je 25 sličnih stambenih zajednica, ali je izgrađen tek dio. Zadaća urbanističkog koncepta bila je riješiti veliki gradski problem nedostatka stanova. Zagreb se tako počeo širiti na desnu obalu Save, na livade i polja.

Važan dio izložbe govori o životu u naselju, svakodnevici i međusobnoj povezanosti stanovnika. Ekipu iz kvarta na primjer čine i nositelji Novog vala, i Virtualni zavičajni muzej Trnskog. Izložba čiju je koncepciju napravio Kristian Strukić temelji se na građi oko 60 privatnih albuma većinom ranih novozagrebačkih doseljenika.

Projekt „Zagrebački kvartovi“

Nakon Trnskog trebala bi uslijediti serija izložbi o zagrebačkim kvartovima bez obzira jesu li planirani ili spontano razvijani. U tim kvartovima stanovnici se čvršće povezuju i kroz njih se identificiraju s gradom.

Projekt će, ističu u Muzeju grada Zagreba, nastojati spojiti kvartovsku povijest sa sadašnjošću. Posjetiteljima će svakako biti zanimljivi i razni oblici interaktivnosti poput „Govornice kvartovskih veza“ gdje će posjetitelji ostavljati glasovna i pisana sjećanja i poruke.

Izložbu će pratiti i katalog, svojevrsna monografija naselja. U sklopu sutrašnjeg otvorenja u atriju muzeja nastupit će grupa Ljetno kino i njeni gosti.

GONG nagradio Pravo na grad

Autor:
Hina

Nagradu GONG-a za građanski aktivizam i razvoj demokracije u 2010. dobili su dr. Srećko Sladoljev kao primjer individualne građanske hrabrosti i ustrajnosti te inicijativa “Pravo na grad” kao odlično osmišljena kolektivna akcija koja stalno pronalazi nove načine djelovanja i utjecaja, potiče građane na angažman i okuplja mnoge aktiviste, priopćila je danas ta udruga.

U obrazloženju nagrada stoji kako je dr. Sladoljev upozorio javnost na nerealno prikazivanje opasnosti od virusa H1N1 (tzv. svinjske gripe) i sumnjivu valjanost nedovoljno ispitanog cjepiva te da je upozorio na nejasno naručivanje i nabavu cjepiva.

Dodaje se da je upozorio i da odgovornost za učinke i nuspojave cjepiva neće snositi proizvođač, nego Imunološki zavod, čiji je bio zaposlenik i član Nadzornog odbora, te na nerazvidan postupak privatizacije Imunološkog zavoda, zbog čega ga je Uprava suspendirala s posla i protiv njega podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje u širenje lažnih i uznemirujućih glasina.

Tu je ponudu Sladoljev odbio iako mu je ministar zdravstva nudio povratak na posao prije nego što završi sudski postupak koji je Sladoljev pokrenuo zbog suspenzije te je ustrajao da spor riješi pravna država, a ne politika.

Inicijativa “Pravo na grad”, koju zajedno vode udruge “Pravo na grad” i “Zelena akcija”, usmjerena je na očuvanje javnih gradskih prostora za potrebe i u funkciji građana, protiv upravljanja javnim prostorom na štetu javnog interesa i protiv isključivanja građana iz odluka o prostornom razvoju Zagreba.

Ove godine “Pravo na grad” je pod nazivom “Ne damo Varšavsku” pokrenulo niz inicijativa i akcija za očuvanje javne pješačke zone u središtu grada i protiv žrtvovanja javnoga i pješačkog prostora privatnim interesima jednog poduzetnika. Svojom kampanjom “Pravo na grad” sustavno upozorava na neodrživu prostornu politiku u Zagrebu, na moguće izvore korupcije i netransparentno djelovanje gradske vlasti, a u kreativne akcije privuklo je i uključilo tisuće građana. Ta je inicijativa tako dobila značenje šire od gradskoga i postala je simbolom kreativnog i nenasilnog otpora građana nerazumnoj i, po njihovu mišljenju, neprijateljskoj politici prostornog razvoja diljem zemlje, navodi se, među ostalim, u priopćenju GONG-a.

Nagrade dr. Srećku Sladoljevu i predstavnicima “Prava na grad” bit će uručene u subotu, 29. svibnja.

Nebo iznad Trnskog

Trnsko je najbolje… Ovo su baš zajebani stihovi… Ja i dalje živim u Trnskom i predivno je… Tako su video i svoj kvart na YouTube komentirali sadašnji i bivši stanovnici. Najstarije novozagrebačko naselje slavi pola stoljeća i malo stare sentimentalnosti nije na odmet.

[youtube 8dQJA5HWWN8 nolink]

GLAZBA: Masssimo i gosti

Massimo i gosti: Acoustic Live, Satiričko kazalište Kerempuh, 20 sati, ulaznica 150 kuna

Satiričko kazalište Kerempuh, Ilica 31, http://www.kazalistekerempuh.hr/

Deset vrhunskih glazbenika predvođenih Massimom, te gosti čija imena govore sama za sebe – Nina Badrić i Matija Dedić – poslastica su koja očekuje publiku u zagrebačkom kazalištu Kerempuh na Acoustic Live koncertu.

– Dosadašnji rad zaokružit ćemo i predstaviti publici unplugged koncertom jer jednostavno zvuči bolje, čišće i profinjenije, a aranžmane smo prilagodili akustičnom pristupu muziciranja. Osim pjesama s mojih prethodnih albuma izvodit ćemo što god nam drugo padne na pamet, kao što su pjesme Beatlesa, Elvisa Presleyja, Franka Sinatre, Charlieja Richa…,- kaže Massimo te dodaje da je ljepota ovog koncerta i u tome da nema strogog plana što se radi.

Massimu će se na pozornici pridružiti stalni prateći bend koji čine Željko Romac (akustična i električna gitara), Marko Lazarić (bubnjevi), Luka Veselinović (bas i kontrabas), Alen Spada (električna gitara), Aleksandar Sale Ismailovski (klavijature), Boris Popov (udaraljke). Bit će tu i back vokali, sestre Martina i Matea Majerle, koje su također zaštitni znak Massimovih koncerata na kazališnim pozornicama. Kad je riječ o glazbenicima koji će s njime muzicirati Massimo ne štedi riječi pa tako za Marka Križana, koji će pokazati umijeće na saksofonu, harmonici i Hammond orguljama, ističe da ga krasi izniman glazbeni talent.
Neizostavna i bitna karika na koncertu je Nikola Vranjković, Massimov vjerni ton-majstor koji se brinuo i za fantastični zvuk tijekom kazališne koncertne turneje «Vještina» 2006. godine.

Ulaznice se prodaju u:
AQUARIUS CD SHOP, Varšavska 13
AQUARIUS CD SHOP, Maksimirska 16
SIRIUS
 Importanne Galleria, Iblerov trg bb

TRIBINA: Prepisivanje i šutnja u akademskoj zajednici

Prepisivanje i šutnja u akademskoj zajednici: uzroci, posljedice i rješenja, Kaptol 27, ulaz je slobodan, 19 sati

Pitanja se mogu slati  na [email protected]

Temu i uvodničare s organizatorom, Udrugom građana Gornji grad dogovorio je Forum za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja. Nakon kraćih uvodnih izlaganja slijedi rasprava koju će moderirati akademik Vlatko Silobrčić. Voditelj tribine je dipl. ing. Marko Melčić.

O uvodničarima:

Dr. sc. Ana Marušić je redovna profesorica i pročelnica katedre za anatomiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Od 1995. dijeli dužnost glavne urednice časopisa Croatian Medical Journal. Od 2004. do 2010. godine predsjedavala je Povjerenstvom za izdavačku djelatnost pri MZOŠ-u. Negdašnja je predsjednica World Association of Medical Editors (WAME) i Council of Science Editors (CSE). Članica je odbora European Association of Science Editors (EASE) i članica je International Committee of Medical Journal Editors.

Mr. sc. Mirko Petrić je viši predavač medijske i kulturne teorije na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a predaje i kolegij Uvod u znanstveno komuniciranje. Koordinator je izrade Postupovnika u slučajevima akademskog nepoštenja koji je u procesu usvajanja na odjelu na kojemu je zaposlen.

Dr. sc. Vedran Katavić je docent na katedri za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2001. godine urednik je za znanstveno-istraživačku čestitost u časopisu Croatian Medical Journal. Od 2006. godine član je i predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske.

Dr. sc. Tomislav Bracanović je docent na Odjelu za filozofiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu gdje drži nastavu iz etike, filozofije znanosti i metodologije znanstvenog rada. Od 1998-2001. bio je voditelj izdavačke djelatnosti Hrvatskih studija. Od 2006-2008. bio je glavni urednik časopisa za filozofiju Prolegomena. Član je Etičkog povjerenstva i Povjerenstva za izdavačku djelatnost Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. 

Priča iz tramvaja

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

– Ah, ti mladi, sjede k’o drvo i ne dižu se više starijima – gunđa starija gospođa iznad glave mlade, prekrasne djevojke u jednoj četrnaestici, kišnog svibanjskog dana.
– Ja bi se digla, ali imam 33 mililitra krvi u koljenu i idem na Šalatu da mi to izvade, govori joj djevojka.
– Kako ja čujem ideš ti kod Šemse u Našu malu kliniku, a ne na našu Šalatu, sada je već vrijeđa dama u godinama, čuvši njen bosanski naglasak. Cura se ne obazire na to, već iz torbice vadi povijest bolesti i pokazuje brojku 33 i potpis doktora Drinkovića.
– Kaj bi ja čitala vaše papire odmahuje rukom, ošinuvši i po nalazu.
– Evo ja ću vam pročitati, upliće se mladić, već nervozan ponašanjem starije gospođe. Čita naglas mišljenje liječnika na što većina u tramvaju komentira da i mladi mogu biti bolesni. Žena i dalje priča da je negdar bilo drugačije, da se poštivalo starije i bla,bla,bla…
Djevojka se diže lagano, s grčem na licu i ustupa joj mjesto, nemogavši izdržati sve duže prodike.
– Evo, sidi na moje misto, čuje se glas s druge strane tramvaja. Očito od osobe kojoj nije važan naglasak, godine, liječničke potvrde i ostalo.
Nepoznata djevojka nepoznatoj pomaže sjesti i do druge stanice već čavrljaju o fakultetu i ocjenama kao da se znaju 100 godina.
I baš kad mi se motalo po glavi već otrcano pitanje, gdje je nestao čovjek, cure su odgovorile da je ipak tu negdje.