Početna Blog Stranica 3275

SOS dječji dan na Bundeku

humanitarni sajam knjiga na Bundeku (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)SOS Dječje selo obilježilo je svoj dan na Bundeku. U središtu pažnje bila su djeca koja su pripremila program za svoje vršnjake, učenike osnovnih škola pa i mlađe. Svoj dan željeli su podijeliti ne samo s djecom bez roditelja već i sa svima ostalima koji su sami ili u pratnji roditelja mogli program na Bundeku. Naime, cilj SOS dječjeg sela nije izolirati svoje štićenike, već nasuprot uključiti ih društvo kao članove zajednice s razvijenim samopouzdanjem, svjesne kako o puno toga u svome životu mogu sami odlučiti.

SOS Dječje selo Hrvatska djeluje od 1992. godine, no europska tradicija mu je puno duža. Prvo je utemeljio je Hermann Gmeiner prije 61 godinu u austrijskom gradiću Imstu, a otada njegova je ideja  prihvaćena u čak 132 zemlje svijeta. Gmeiner je nastojao djeci bez roditelja pružiti ne samo krov nad glavom i zadovoljiti njihove egzistencijalne potrebe. Bio je svjestan da postoje i one emocionalne, potreba za pravim domom i sigurnošću kakvu pruža obitelj. Tako su stvoreni i pojmovi poput SOS majka, SOS braća i sestre, SOS kuća i SOS selo. Također, osim SOS dječjih sela postoje i razni popratni projekti poput SOS dječjih vrtića, SOS kuća za mladež, SOS društvenih centri, SOS škola, SOS obrazovnih centara kao i SOS za hitne intervencije pa čak i SOS bolnice.

na danu SOS Dječjeg sela (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Umjesto klasičnih domova za djecu kvaliteta SOS Dječjeg sela Hrvatska je što nisu organizacijski opterećeni birokratskim pogledima na potrebe djece. Nakon srednje škole najambiciozniji imaju priliku nastaviti obrazovanje na fakultetu. Stječu više slobode i samostalnosti, potiče ih se na druženja, izlaske, a opet i dalje uživaju podršku SOS zajednice. Većina ipak završava samo srednju školu, ali samim činom dobivanja diplome ne izbacuje ih se na ulicu nego im se pomaže da se uklope u svijet rada i uživaju potporu još tri godine. Tako je ulazak u svijet odraslih manje stresan i svakako puno, puno primjereniji potrebama.

Vrijednost SOS Dječjeg sela Hrvatska do sada su prepoznali mnogi. No ipak, nikada ne treba zaboraviti da uvijek iznova dolaze nova djeca koja nakon što ostanu bez roditelja trebaju našu pomoć i podršku. Postoji više načina na koje i vi možete pomoći, pozivima na humanitarni telefon 060 840 840, online donacije, kupovina čestitki…

Više saznajte na: http://www.sos-dsh.hr/

na danu SOS Dječjeg sela (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)

FILM: Nogomet u Dokukinu

Nogomet u Dokukinu, Drugo finale, Johan Kramer, Nizozemska, 2002., 53’ + Kao da nam je lopta pala na glavu – portret Milka Đurovskog, Jasna Hribernik, Slovenija, 2000., 40’, 21 sat

Dokukino, Katančićeva 3, tel. 4813-711, http://www.dokukino.net

DOGAĐAJ: 25. Zagrebačko histrionsko ljeto

Koncert Moj Zagreb tak imam te rad, Opatovina, 21 sat, ulaz slobodan

Glazbom će biti otvoreno 25. Zagrebačko histrionsko ljeto koje će potrajati do početka rujna. Od 6. do 25. srpnja sve dane osim ponedjeljka davat će se Hipokondrijakuš, a od 28. srpnja do 5. rujna nova predstava Lovački rog.

I tele za dvojku

ilustracijaAjme, ima ih k’o na traci. Cijele godine se nisam odmorila, ali to nije ništa naspram ovih dana kada ih spremam za popravne – počela je svoju nesvakidašnju priču profesorica Maja s Maksimira koja cijeli život podučava đake, a nikada nije prekoračila prag zbornice. Kad je diplomirala matematiku i fiziku mislila je kako će se zaposliti u nekoj školi i biti jedna u nizu plaćom nezadovoljnih profesorica, jedna u nizu kojoj će pokoji otac zaprijetiti zbog sinovljeve jedinice ili pak donijeti mito u zavežljaju.

Nije se dogodilo ništa od toga. Dok je tražila posao odlučila je podučavati đake. Od usta do usta i bilo ih je već previše. Svi su pričali da ima jedna profesorica koja voli đake kao svoju djecu, jer vlastite nažalost nema, da ima puno dvorište mačaka i živi u najljepšem dijelu Zagreba, uz maksimirsku šumu. Počeli su joj dolaziti iz obližnjih osnovnih i srednjih škola, a potom i šire. I ona je išla k njima, kako se dogovore. I tako dvadesetak godina.

Ima takvih profesora još, ali Maja je posebna, jer je djeca vole i povjeravaju joj se više nego vlastitim roditeljima. Tako je na čudan način nastala prosjeka na kojoj su Maja i đaci licem u lice.

Pa što kaže o današnjoj mladeži?

– Ima svega, ali na sreću više je dobre djece, a i ona koja se na prvi pogled ne čine dobrima, nisu zato kriva. Često roditelji nesvjesno griješe, bilo da su zaštitnički raspoloženi, bilo da su prestrogi. Niti jedna krajnost nije dobra.

– Sjećam se jedne Tamare koja je htjela ići na instrukcije iz matematike, ali nije imala podršku roditelja. Nisu joj htjeli dati novce, premda su bili dobrostojeći. Odlučila sam joj dati besplatne sate. To je čula baka i naravno omiljenoj unuci platila sve zaostatke.

Drugi slučaj je gdje je učenica učila u nemogućim uvjetima. Zajedno s ocem strpljivo je njegovala nepokretnu baku i majku. Iduće godine umro je otac i sav teret je pao na nju i to pred kraj školske godine. Nasreću, došla je teta iz Australije i preuzela obveze na sebe.

Nailazila sam i na đake koji su me umjesto u sobu uvodili u “svinjac”. Sve je bilo razbacano, neuredno. Rekla sam im da ne želim ući u takvu sobu i da ću pričekati dok spreme. Ivan je bio jedan od onih nije htio spremiti i ja sam otišla. Drugo jutro se ispričao i pozvao me u sobu koja je bila kao apoteka. Danas je liječnik i često me nazove i kaže kako sam ga naučila ne samo spremanju sobe, već i životu. Od tada je shvatio da mora sam brinuti o sebi, da mama i tata ne žive vječno.

Ljeti je Maja znala otići u rodnu Liku i tamo su je već čekali “pacijenti”, kako u šali kaže. Podučavala je fiziku studenticu koja je nekoliko puta pala. Kad je napokon položila njen je otac izveo tele iz štale. Ja sam mislila da ide na pašu s njim, a on mi je dao špagu u ruku i rekao: “Evo ovo je za moju Ivanku, zaslužili ste. “Pa što ću ja s teletom u Zagrebu?”, pitala sam ga. Onda se zamislio i htio ga zaklati i spremiti u moj auto. Nisam pristala, već sam ga zamolila da zauzvrat pomogne mojim roditeljima, jer su već stari, a bili su mu u susjedstvu.

I što Maja zaključuje na kraju?

Djeca su nam dobra, treba im podrška i puno ljubavi. Ako žele instrukcije znači da žele i dobru ocjenu, a dobra ocjena je i put ka upisu na željeni fakultet i onda se sve zavrti…

– Na dobro?
– Uglavnom.

Barokni početak festivala “Zagrebačke ljetne večeri”

Nastupom talijanskoga Komornog orkestra “I Solisti Veneti” iz Padove sinoć je započeo festival “Zagrebačke ljetne večeri”. Pod ravnanjem dirigenta Claudia Scimonea izveo je Vivaldijeve, Pergolesijeve, Rossinijeve, Puccinijeve i Verdijeve skladbe. Inače, ovaj orkestar je stekao ugled izvodeći majstore talijanske barokne glazbe poput Antonija Vivaldija, Tomasa Albinonija, Francesca Geminianija i drugih. Može se pohvaliti i s 300-tinjak nosača zvuka.

U atriju galerije Klovićevi dvori posjetitelje je pozdravila zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević koja je istaknula kako je ova prestižna manifestacija na glazbenom zemljovidu Europe, a zahtjevna zagrebačka publika oduševljeno prihvaća vrhunske majstore glazbe.

iz operete GalaOvogodišnji festival “Zagrebačke ljetne večeri”, na kojem će nastupiti brojni ugledni domaći i inozemni glazbenici traje do 29. srpnja. U nedjelju se program nastavlja na sceni Gradec operetom “Gala” koju izvodi kazalište operete i mjuzikla iz Budimpešte.

S predstavom “Gala” bit će ujedno otvoren 1. festival operete i mjuzikla. Nekoliko dana kasnije, u petak 9. srpnja iz Mađarske u goste stiže i Narodno kazalište iz Miškolca koje će na sceni Gradec izvesti Lehárovu “Zemlju smiješka”. U sklopu Zagrebačkih glazbenih večeri i 1. festivala operete i mjuzikla bit će također Međunarodna smotra folklora koja će se održati potkraj srpnja, točnije od 21. do 25. ovog mjeseca.

Zagrebačke ljetne večeri organizira Koncertna direkcija Zagreb. Program će završiti nastupom britanske skupine “Mungo Jerry” nazvanom po njihovom najvećem hitu “In the Summertime” iz 1970. godine koja je prodana u 10 milijuna kopija i smatra se jednom od najprodavanijih pjesama 20. stoljeća.

PROGRAM ZAGREBAČKIH LJETNIH VEČERI

I Solisti Veneti

FILM: Dokumentarac o francuskom glumcu Gérardu Philipeu

Dokumentarni film Gérard Philipe – un prince dans la foule, kino Tuškanac, 19 sati

r: Anne Andreu, Dominique Cazenave
1995. god., digitalno, boja, 70 min

Filmski portret najcjenjenijeg francuskog glumca tijekom 50-ih godina prošloga stoljeća govori o njegovu životu i filmskoj te kazališnoj karijeri. Obožavan od publike, bio je više od glumca utjelovivši snove jedne cijele generacije prije svoje prerane smrti u tridesetsedmoj godini.

Film ima hrvatski titl. Prikazuje se u suradnji s Francuskim institutom.

Kino Tuškanac, Tuškanac 1, tel. 4848-764, http://www.filmski-programi.hr/