Početna Blog Stranica 3236

GLAZBA: Legendarni Mungo Jerry među Zagrepčanima

ZAGREBAČKE LJETNE VEČERI

Mungo Jerry, In The Summertime, scena Gradec, 21 sat, ulaznica 100 kuna

In the Summertime naziv je pjesme iz 1970-te Raya Dorseta, voditelja britanske pop-blues grupe Mungo Jerry s kojom je bend postigao planetaran uspjeh. Pjesma je tjednima bila broj 1 na glazbenim ljestvicama širom svijeta, a s gotovo deset milijuna prodanih kopija jedna od najprodavanijih pjesama 20. stoljeća. Prema The Book of Golden Dischs (1978.) Josepha Murella – mungomanija je vjerojatno najzapanjujući pop fenomen koji je pogodio Veliku Britaniju od Beatlesa.

[youtube 6BM3j9pKXJ8&feature=avmsc2 nolink]

Tramvaji ponovno Šubićevom

Tramvajski promet Šubićevom ponovo se uspostavlja od ponedjeljka, 2. kolovoza. Tramvajske linije 5 i 7 vraćaju se na redovite trase, a linija 13 opet vozi preko Kvaternikovog trga do Zapruđa. Linija 8 vozi redovito.

Zbog rekonstrukcije kolosijeka u Zvonimirovoj ulici i dalje je obustavljen tramvajski promet Zvonimirovom, od Šubićeve do Borongaja. Umjesto tramvaja uvedena je izvanredna autobusna linija Trg žrtava fašizma – Borongaj, trasom:

  • Trg žrtava fašizma – Zvonimirova – Borongaj – Zvonimirova – Trg žrtava fašizma.

Tramvajske linije 1 i 3 i dalje neće biti u prometu, dok će linije 2, 9, 13 i 17 prometovati izmijenjenim trasama:

Linija 2: Črnomerec – Glavni kolodvor – Autobusni kolodvor – Zapruđe

Linije 9 i 17 prometuju skraćeno do Trga žrtava fašizma.

Linija 13: Kvaternikov trg – Glavni kolodvor – Trg bana Josipa Jelačića – Savska – Ulica grada Vukovara – Zapruđe.

Umjesto tramvaja noćnih linija 32 i 33 vozit će autobusi.

U noći 2.na 3. kolovoza započinju radovi na zamjeni tramvajskih tračnica na raskrižju Savske i Ulice grada Vukovara, koji bi trebali biti gotovi do 23. kolovoza. Radovi će se u početku odvijati noću, a od 5. do 8. kolovoza cijelo se raskrižje zatvara za tramvajski promet.

Do tada će autobusna supstitucija noćne linije 33, zbog nemogućnosti prolaska kroz raskrižje, voziti sljedećom trasom:

  • Dolje – Mihaljevac – Glavni kolodvor – Vodnikova – Savska – Slavonska avenija – Hrvatske bratske zajednice – Ul. grada Vukovara – Savišće i dalje redovitom trasom do Dolja.

VIDEO: Priveden Tomašević i još 20 aktivista iz Varšavske

Autor:
Online-Zagreb /Infopunkt.tv

U zagrebačkoj policiji potvrdili su kako je danas popodne priveden 21 aktivist, a razlog je, kažu, ometanje prometa i radova na gradilištu Hoto grupe u Varšavskoj ulici. Neslužbeno doznajemo kako je među privedenima i Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije. Nad uhićenima je u tijeku prekršajna obrada.

Teodor Celakoski iz udruge Pravo na grad, koji ovoga puta nije uhićen, rekao je novinarima kako će s masovnim prosvjedima nastaviti ujesen, a u međuvremenu će reagirati nepredvidivim akcijama poput današnje.

Privođenja su počela oko 12,30 sati, samo pola sata nakon što su aktivisti nevladinih udruga Pravo na grad i Zelena akcija tijelima počeli blokirati promet na križanju Gundulićeve i Varšavske ulice. Kako će aktivisti biti kažnjeni još nije poznato, ali pretpostavlja se da će im, kao i za nedavnih prosvjeda na istoj lokaciji, biti izrečene zaštitne mjere, odnosno privremena zabrana pristupa Varšavskoj ulici.

Privođenje prosvjednika, 29. srpnja

[infopunkt 2087&video=01 nolink]

Tomislav Tomašević uoči privođenja

[infopunkt 2087&video=02 nolink]

Teodor Celakoski: Zatrpat ćemo rupu…

[infopunkt 2087&video=04 nolink]

Spremni na uhićenja

[infopunkt 2087&video=06 nolink]

VIDEO: Varšavska – privođenja i prosvjedi

[youtube 7nfQqIqAyp0 nolink]

Darujemo knjigu “Tajni dnevnik Anne Boleyn”

naslovnica knjige Tajni dnevnik Anne BoleynŽivot Anne Boleyn, druge supruge Henrika VIII., završio je u svibnju 1536. godine, kada je glavni kalaški krvnik, pozvan posebno za tu prigodu, jednim potezom svoga mača odvojio njezinu pametnu glavu od zavodljiva tijela. Povjesničari su još uvijek zbunjeni Anneinom sudbinom.

Henrik VIII. godinama se borio kako bi se izvukao iz prvog braka od supruge Katarine Aragonske i stvorio svijet u kojem će on i Anne moći biti muž i žena. Da bi to postigao, morao je praktički razoriti temelje kršćanske Europe. Kako se dogodilo da se od nje toliko udaljio da je na kraju zapovjedio njezinu smrt? Je li zaista spavala s vlastitim bratom Georgeom? Tko se krije iza priče o Anneinu navodnom preljubu s čak pet muškaraca? Je li to bio sam Henrik, lud u slijepom bijesu i ljubomori? Ili njegov ministar, sir Thomas Cromwell, koji se borio za vlastitu karijeru?

Anne Boleyn u popularnoj kulturi

Uobičajeno razmišljanje o Anne Boleyn u 18. i 19. st. bilo je da je ona romantična žrtva: žena snažne volje i izrazite ljepote koju je uništio pomahnitali muž, među popularnim povjesničarima povijesti predstavljen kao brutalni tiranin. Jane Austen, Agnes Strickland, Jean Plaidy i dramski pisac Maxwell Anderson poznati su romanopisci 19. stoljeća koji su pisali o Anne i vidjela je upravo takvu. Anne je kao romantična žrtva prikazana i u filmu Anne of the Thousand Days, kao i u Donizzetijevoj operi Anna Bolena. I u mnogim drugim romanima susrest ćemo se s takvim načinom gledanja na Anne.

U drugoj polovici 20. stoljeća akademski povjesničari koji su intenzivno studirali dvor i vladavinu Henrika VIII. tvrdili su da je Anne Boleyn jedna od najambicioznijih, inteligentnijih i utjecajnijih kraljica u europskoj povijesti. Istraživali su njezine političke simpatije, društvene veze i utjecaj na inozemnu politiku i religiozna pitanja, što je dovelo do nekoliko akademskih studija o njezinu života. Neki su povjesničari isticali njezin presudan utjecaj na reformaciju, provedenu u Britaniji, i tvrdili kako je to uzrok sukoba s Henrikom, posljedica kojega je njezino pogubljenje. Brojni feministički teoretičari gledaju na Anne sa simpatijom i tvrde kako su je njezina autonomnost i spremnost da odbije Henrika mogle dovesti u sukob s kraljem.

Natali Portman kao Anne BoleynPoznata je i interpretacija u kojoj je uspoređena sa sestrom Mary, koja bi trebala predstavljati tužniju ali pametniju i manje slavnu heroinu, o čemu govori i poznati suvremeni film The Other Boleyn Girl, u kojoj glume Scarlett Johanson i Natalie Portman. Na filmu, televiziji, u kazalištu i operi utjelovile su je brojne slavne glumice poput Vanesse Redgrave, Helene Bonham Carter, Charlotte Rampling Natalie Portman, Clare Kimball Young, Merle Oberon, Joyce Redman i Geneviève Bujold. Ulogu Anne Boleyn u istoimenoj operi igrala je i velika operna pjevačica Maria Callas.

Je li Anne Boleyn bila preljubnica?

U novijim biografijama Anne Boleyn tvrdi se da je ona možda bila odgovorna za djela zbog kojih je optužena i pogubljena. Dosadašnji je stav većine povjesničara bio da su tvrdnje o preljubu koji je navodno počinila s pet muškaraca, uključujući i rođenoga brata, pregrozne da bi bile istinite.

Ipak, ima i onih koji misle drukčije. Uvijek ih je i bilo jedino možda nisu toliko bili prisutni u javnosti, osobito ne nakon smrti krvnika Henrika VIII. Ne treba zaboraviti kako kralj je bio dovoljno moćan da javno ocrni koga želi pa zašto sumnjati da je tako postupao i nakon zločina koji je užasnuo naciju.

Knjiga “Tajni dnevnik Anne Boleyn”

Robin Maxwell, autorica romana “Tajni dnevnik Anne Boleyn” nudi nam napetu rekonstrukciju tragičnog života i smrti druge žene Henrika VIII., kombinaciju požude, izdaje, ljubavi i umorstva. Povijesna fikcija počinje kada mlada engleska kraljica Elizabeta I. pronađe tajni dnevnik Anne Boleyn i otkriva puno toga o oklevetanoj majci koju nikad nije upoznala.

Primjerak romana naći će se i u biblioteci nekog od naših čitatelja. Hoćete li to biti baš vi?

REGISTRIRAJ SE I OSVOJI!

Online-Zagreb.hr i Mozaik knjiga poklanjaju vam primjerak knjige Robin Maxwell “Tajni dnevnik Anne Boleyn”.

Kako biste osvojili knjigu, potrebno je na adresu [email protected] poslati email s naslovom  Boleyn _online te točno odgovoriti na nagradno pitanje: Kako se zvao kralj koji je dao smaknuti svoju suprugu Anne Boleyn? Nemojte zaboraviti upisati sljedeće podatke – ime i prezime, korisničko ime na Online-Zagreb.hr-u i broj mobitela.

Vaše prijave primamo do 06. kolovoza kada ćemo objaviti sretne dobitnike.

Sretno! :-)

KRALJICA NA SAMO JEDAN DAN: ANNE BOLEYN

Život Anne Boleyn, druge supruge Henrika VIII., završio je u svibnju 1536., kada je glavni kalaški krvnik, pozvan posebno za tu prigodu, jednim potezom svoga mača odvojio njezinu pametnu glavu od zavodljiva tijela. Povjesničari su još uvijek zbunjeni Anneinom sudbinom. Henrik VIII. godinama se borio kako bi se izvukao iz prvog braka od supruge Katarine Aragonske i stvorio svijet u kojem će on i Anne moći biti muž i žena. Da bi to postigao, morao je praktički razoriti temelje kršćanske Europe. Kako se dogodilo da se od nje toliko udaljio da je na kraju zapovjedio njezinu smrt? Je li zaista spavala s vlastitim bratom Georgeom? Tko se krije iza priče o Anneinu navodnom preljubu s čak pet muškaraca? Je li to bio sam Henrik, lud u slijepom bijesu i ljubomori? Ili njegov ministar, sir Thomas Cromwell, koji se borio za vlastitu karijeru? Koju su ulogu imali papisti dajući potporu princezi Mary, Henrikovoj kćeri iz prvog braka? Jesu li sve te suprotstavljene strane djelovale zajednički? I do koje je mjere Anneina sudbina bila neizbježna? Je li se njezina sreća promijenila u siječnju 1536. kada je kraljeva prva žena umrla, a Anne pobacila muškog nasljednika kojeg je nosila?

ANNE BOLEYN U POPULARNOJ KULTURI

Uobičajeno razmišljanje o Anne Boleyn u 18. i 19. st. bilo je da je ona romantična žrtva: žena snažne volje i izrazite ljepote koju je uništio pomahnitali muž, među popularnim povjesničarima povijesti predstavljen kao brutalni tiranin. Jane Austen, Agnes Strickland, Jean Plaidy i dramski pisac Maxwell Anderson poznati su romanopisci 19. stoljeća koji su pisali o Anne i vidjela je upravo takvu. Anne je kao romantična žrtva prikazana i u filmu Anne of the Thousand Days, kao i u Donizzetijevoj operi Anna Bolena. I u mnogim drugim romanima susrest ćemo se s takvim načinom gledanja na Anne.

U drugoj polovici 20. stoljeća akademski povjesničari koji su intenzivno studirali dvor i vladavinu Henrika VIII. tvrdili su da je Anne Boleyn jedna od najambicioznijih, inteligentnijih i utjecajnijih kraljica u europskoj povijesti. Istraživali su njezine političke simpatije, društvene veze i utjecaj na inozemnu politiku i religiozna pitanja, što je dovelo do nekoliko akademskih studija o njezinu života. Neki su povjesničari isticali njezin presudan utjecaj na reformaciju, provedenu u Britaniji, i tvrdili kako je to uzrok sukoba s Henrikom, posljedica kojega je njezino pogubljenje. Brojni feministički teoretičari gledaju na Anne sa simpatijom i tvrde kako su je njezina autonomnost i spremnost da odbije Henrika mogle dovesti u sukob s kraljem.

Poznata je i interpretacija u kojoj je uspoređena sa sestrom Mary, koja bi trebala predstavljati tužniju ali pametniju i manje slavnu heroinu, o čemu govori i poznati suvremeni film The Other Boleyn Girl, u kojoj glume Scarlett Johanson i Natalie Portman. Na filmu, televiziji, u kazalištu i operi utjelovile su je brojne slavne glumice poput Vanesse Redgrave, Helene Bonham Carter, Charlotte Rampling Natalie Portman, Clare Kimball Young, Merle Oberon, Joyce Redman i Geneviève Bujold. Ulogu Anne Boleyn u istoimenoj operi igrala je i velika operna pjevačica Maria Callas.

JE LI ANNE BOLEYN BILA PRELJUBNICA?

U novijim biografijama Anne Boleyn tvrdi se da je ona možda bila odgovorna za djela zbog kojih je optužena i pogubljena. Dosadašnji je stav većine povjesničara bio da su tvrdnje o preljubu koji je navodno počinila s pet muškaraca, uključujući i rođenoga brata, pregrozne da bi bile istinite. No neki povjesničari vjeruje drugačije. Primjerice pjesma napisana 1545. godine A letter containing the criminal charges laid against Queen Anne Boleyn of England, koju je napisao Lancelot de Carles dok je služio kao francuski veleposlanik na Henrikovu dvoru. U toj se pjesmi kriju jaki dokazi da je Anne ustvari počinila preljub. U njoj je De Carles optužuje da je „mrzila svoj brak i kovala urotu protiv kralja“ te da je „poljupcima, razgovorima, dodirivanjem i poklonima“ zavodila muškarce, među kojima dvorjanina Henryja Norrisa, glazbenika Marca Smeatona i rođenoga brata Georgea Boleyna, kao i vikonta Rochforda. Sva petorica optužena su za “seksualnu ljubav s kraljicom” i smaknuta zajedno s njom na Londonskom tornju u svibnju 1536. Razlozi za preljub navodno leže u Henryjevoj čestoj impotenciji.

Klima hladi, ali i budi susjede

Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]

klima uređaji na fasadi (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)– Ja to više ne mogu izdržati! Noću više gotovo i ne spavam otkako je susjed kat iznad mene ugradio klima-uređaj, a kapljice neprestano udaraju o moj prozor – požalila se u pismu čitateljica Branka iz Novog Zagreba.

Istina, problem su nesavjesni stanari, koji ne misle na suživot, ali i ne poštuju odluke grada, Zagreba jer nitko njihove postupke ne sankcionira. Naime, svi koji kupuju klima-uređaj morali bi imati barem moralni imperativ te pripaziti gdje će postaviti vanjsku jedinicu i njezinu odvodnu cijev – govore stručnjaci.

Zbog klima-uređaja viša potrošnja struje
Iznimno visoke srpanjske temperature natjerale su građane na pojačano korištenje rashladnih uređaja – ventilatora, klima-uređaja, što je na koncu prouzročilo povećanu potrošnju struje. Naime, HEP je zabilježio da se potrošnja struje u svim županijama povećala otprilike 30 posto zbog većeg korištenja različitih trošila, ponajprije upravo klima-uređaja. U samo jednom danu HEP je zabilježio potrošnju od 56.621 megavatsat, što je samo deset posto manje nego u vrijeme najvećeg zimskog opterećenja HEP-ove mreže. Najviše se struje troši između podneva i 13 sati u vrijeme takozvanih toplinskih udara.

Odvod klima – uređaja trebao bi se postaviti tako da se ponovno vraća u vlastiti stan: u umivaonik ili sudoper. Tada nitko ne bi imao problema. Postavljanje posuda u koje se skuplja voda iz klime narušava izgled grada. U Odluci o komunalnom redu, Službeni glasnik Grada Zagreba, stoji da se na prozorima, balkonima, ogradama i drugim sličnim dijelovima zgrade u pravilu drže cvijeće i ukrasno bilje. Na pročeljima zgrada, prozorima i balkonima samo je iznimno dopušteno postavljanje klima-uređaja da su vidljivi s javne površine.

Ako klima-uređaj mora biti na vidljivom mjestu, jer nema drugih mogućnosti, trebao bi imati estetski oblikovanu i kvalitetnu masku.

Šteti li klima-uređaj zdravlju?

Glavobolja, suzenje očiju, prehlada, alergijske reakcije ili čak upala pluća, različite infekcije ili gotovo smrtonosna legionarska bolest – sve to može biti posljedica nepravilne upotrebe klima- -uređaja.

Naime, oni nisu štetni za zdravlje sami po sebi ako se njima pravilno koristimo i redovito ih čistimo. Filtri na klima- -uređajima zadržavaju nečistoće, pelud, prašinu, kukce, pijesak, dlačice, bakterije. Treba ih čistiti jednom mjesečno i mijenjati kad su dotrajali. Uvjeti na filtru savršeni su za brzo razmnožavanje štetnih mikroorganizama, pa će prljavi filtar pri prvom sljedećem uključivanju sve te štetne čestice ispuhnuti u prostoriju.

Ako se filtri održavaju, nitko se ne može razboljeti, a nekim kroničnim bolesnicima čak se preporučuje boravak u rashlađenom prostoru.

[nggallery id=152]

Nepokretni, ali puno moćniji sa sustavom Servus

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

invalidne osobe (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Do prije godinu dana za pojačati ton na televizoru ili ga upaliti morala je zvati ukućane. Danas sve obavlja sama, bez pokreta i napora, običnim izgovaranjem određenih riječi. Katarina Tomaić-Devčić već je 15 godina gotovo potpuno nepokretna, nakon prometne nesreće zatekla ju je stopostotnu invalidnost.

A onda je i njoj i brojnim paraplegičarima i tetraplegičarima stiglo spasonosno tehnološko rješenje, koje je nedavno viđeno u Zagrebu u Udruzi paraplegičara.

– Jako je dobro to prihvaćeno, čak je jedan od korisnika i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak – kaže dr. sc. Miroslav Vrankić, docent na riječkom Tehničkom fakultetu, koji je bio na čelu znanstvenog tima koji je osmislio sustav pod nazivom Servus, koji potpuno mijenja život osoba s invaliditetom.

dr. sc. Miroslav VrankićRiječ je o sustavu koji omogućuje da osobe običnim jednostavnim usmenim naredbama obavljaju radnje u stanu unatoč tomu što su vezane uz postelju, invalidska kolica, imaju problema s koordinacijom ruku i prstiju ili su jednostavno stare i nemoćne.

– Servus može upravljati čime god korisnik poželi, paljenjem svjetla, otključavanjem vrata, podizanjem zavjese i roleta, telefoniranjem, TV-om, DVD-om… Naša su iskustva da je korisnicima koji su potpuno nepokretni jako važno upravljati ulaznim vratima s videonadzorom. Ovo je prvi takav sustav koji podržava hrvatski jezik – objašnjava Vrankić.  Troškovi ugradnje kreću se između 10 i 20 tisuća kuna.

Upravljanje Servusom

Zaključani u stanu
Profesor Miroslav Vrankić govori o situacijama kada nepokretna osoba u svojem domu ostane sama. Obično ostaje zaključana pa ne može sama nikome otvoriti vrata:
– To je jako veliki problem jer ako se osobi nešto dogodi, ne može u svoj dom pustiti nikoga tko nema ključ pa tako ni osoblje Hitne pomoći – kaže prof. Vrankić.
On je stručnjak u elektronici i digitalnoj obradi signala, a ovaj projekt pokrenuo je volonterski, želeći svojim znanjem o modernoj tehnologiji pomoći osobama s invaliditetom.

Ako osoba želi nekoga pustiti u stan, ona će reći: “Servus, otključaj vrata”. U tom trenutku Servus otključava ulazna vrata… Ako želite nazvati svog prijatelja Ivicu, uspostava poziva obavlja se izgovaranjem naredbe: “Servus, nazovi Ivicu”…

Prema mišljenju njegovih tvoraca, Servus bi bio vrlo koristan u domovima za starije, bolnicama i lječilištima jer bi bilo lakše i nemoćnima i osoblju. Tu je i Servus premium, potpuno inteligentni dom, koji radi za vas sve što poželite.