Jubilarno, šezdeseto izdanje Međunarodne smotre folklora Zagreb održat će se od 15 do 19. srpnja na brojim zagrebačkim lokacijama. Ova tradicionalna manifestacija i jedan od najznačajnijih događaja u području folklora i tradicijske kulture u Hrvatskoj održava se od 1966. godine. Tijekom pet srpanjskih dana tako će svi posjetitelji i građani grada Zagreba imati priliku upoznati se s narodnom pjesmom, plesom, običajima i narodnim nošnjama iz različitih krajeva Hrvatske, regije, ali i drugih zemalja širom svijeta.
Na današnjoj konferenciji za medije predstavljen je program ovogodišnjeg izdanja Smotre uz sudjelovanje Nine Obuljen Koržinek, ministrice kulture i medije RH, Emine Višnić, pročelnice Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, dr. sc. Tvrtko Zebec, umjetničkog ravnatelja Međunarodne smotre folklora Zagreb te Vidoslava Bagura, folklorista i stručnog suradnika Smotre. Na samom početku i kraju konferencije, kratki nastup izvelo je HKUD Prigorec iz Markuševca, folklorno društvo koje je dosad najviše puta nastupalo na Smotri.
Polazište za ovogodišnje izdanje Smotre je proslava obljetnice i 60 godina postojanja te smo se pri promišljanju programa odlučili za izbor folklornih skupina koje su nastupile na prvoj smotri 1966. godine. Glavna tema ovogodišnje Smotre je održivost i otpornost baštine. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu sljednica je svih onih smotri između dvaju svjetskih ratova, smotri Seljačkih sloga. Sve naše smotre, i nacionalne i ova međunarodna, slijede tradiciju Seljačke sloge, izjavio je Tvrtko Zebec. Prva Smotra tijekom 1966. bila je posvećena turistima te je tada bilo važno kako je organizirati da zaživi i da živi ovih 60 godina pa i duže. Mi smo bili ponosni na Ogranke Seljačkih sloga i sva kulturno-umjetnička društva koja su u Hrvatskoj prikazivala našu tradiciju po kojoj se razlikujemo od drugih. To sve želimo pokazati na ovoj izdanju i ukazati na otpornost baštine, zaključio je Zebec.
U Smotri sudjelujem preko 40 godina, preživio sam puno toga. Ove godine manifestaciju posvećujemo onima koji su bili na prvoj smotri, što je težak zadatak jer je 1966. godine sudjelovalo 63 skupine u osam dana. Prilikom kreiranja programa vodili smo se s dva kriterija: da su sudjelovali na prvom izdanju i da su nositelji nematerijalnog kulturnog dobra
Tako smo odabrali 20 skupina, najavio jeVidoslav Bagur, folklorist i dugogodišnji suradnik Smotre. Obilazeći sve te skupine, u preko deset skupina pronašao sam ljude koji su još uvijek aktivni u svojim skupinama. Posebno bi istaknuo Božu Žeravicu iz Vrlike koji je na prvoj Smotri plesao sa svojom partnericom, a na ovoj šezdesetoj pjevat će ojkalicu. Nadam se da će ova naša svečanost pokazati što ona znači svima ljudima diljem cijele Hrvatske, dodao je Vidoslav Bagur.
Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, izrazila je veliko zadovoljstvo zbog obilježavanje ovog velikog jubileja Smotre. Ova manifestacija postaje
prostor susreta Hrvata, ali i stranaca u održavanju kulturne baštine, no ne samo tako da je čuvamo, već da je i živimo. Velika je sreća što grad Zagreb može biti domaćin; podrška Grada je neupitna, kao i institucionalna podrška jer smotru organizira KUC Travno. Preduvjeti postoje, no ono što nam je važno je da postoje ljudi poput vas koji smotru vrijedno pripremaju iza pozornice, koji znaju prepoznati kvalitetu, kreirati program, i osigurati ovako sjajan sadržaj Zagrepčanima kao i svim posjetiteljima Zagreba. Smotra nas svaki put nanovo iznenadi sjajnim programom, nošnjama te brojnim drugim sadržajima, izjavila je Emina Višnić.
Iznimno se veselimo obljetničkom izdanju naše najvažnije manifestacije tradicijske kulture. Ove godine je i šezdeseta obljetnica Đakovačkih vezova, ali i Omiškog festivala klapa. Sve su to manifestacije koje su se uz institucionalnu podršku, ali prije svega zahvaljujući vjeri u snagu baštine, velikom entuzijazmu i snazi okupljanja onih koji čuvaju tradicijsku kulturu i nematerijalnu kulturnu baštinu, uspjele sva ta desetljeća ne samo očuvati nego i razvijati, tako da postaju sve atraktivnije i dostupnije široj publici. Važno je da naši sugrađani koji nemaju izravni doticaj s tradicijskom kulturom, kroz takve manifestacije svjedoče o vrsnoći, raznolikosti, snazi i tradiciji koju njeguju ne samo stariji sugrađani nego i mnogi mlađi koji se u tom izričaju pronalaze, izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Posebno pohvaljujem temu otpornosti baštine jer bilo materijalna ili nematerijalna, baština je danas ugrožena. Ubrzani način života ne ostavlja dovoljno vremena ni koncentracije za njegovanje i bavljenje nematerijalnom baštinom, a ugrožena je i materijalna baština zbog različitih klimatskih i drugih utjecaja. Svjedočimo strašnim događanjima u Kijevu, baština je ugrožena zbog ratnih razaranja. I mi smo u ratu doživjeli veliko razaranje materijalne kulturne baštine, ali i velik udar na našu nematerijalnu baštinu, propadanje i uništenje nošnji, nemogućnost bavljenja, izbjeglištvo… I ta nematerijalna baština, KUD-ovi i tradicijska kultura bila je jedna od glavnih elemenata koja je pomogla zajednici da se ponovno okupi i vrati životu koji ih je vezao za taj prostor. To je ono što Smotra, bilo da je riječ o hrvatskoj ili svjetskoj baštini, prezentira i vrednuje. Stoga pozivam naše sugrađane i sve posjetitelje Zagreba da posjete ovu manifestaciju i sudjeluju kao publika u ovoj obljetnici, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.
Međunarodna smotra folklora Zagreb prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova. U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značenja. Kompletan program 60. Međunarodne smotre folklora Zagreb pronađite na službenim web stranicama.
