Početna Blog Stranica 3230

FOTO: Zagreb obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Autor:
Jasminka Kovačević /Saša Zinaja
[email protected]

obitelji poginulih branitelja (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti nije rezervirano samo za Knin, obilježava se u mnogim drugim mjestima i gradovima pa tako i u Zagrebu gdje su se oko 10 sati na Trgu bana Jelačića okupili članovi obitelji poginulih branitelja, pričuvni časnici u svečanim i maskirnim odorama i Puhački orkestar ZET-a.

Bez pratnje političara, tek uz ponekog novinara i fotoreportera uputili su se prema Trgu kralja Tomislava, a potom prema Jarunu gdje je na velikom jezeru, između ulaza Hrgovići i Hrvatskoga sokola, MORH je postavio izložbu naoružanja, tehnike i opreme oružanih snaga.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Mnogi Zagrepčani u rat su odlazili dobrovoljno, među prvima, jednostavno imajući potrebu pomoći ostatku Hrvatske čije se stanovništvo borilo za goli opstanak. Od početka rata pa sve do Oluje bojišnica je bila pred vratima, tek 40-tak kilometara od Zagreba. Četiri godine na tim su područjima svi vojno sposobni muškarci uglavnom ili mobilizirani, ili su bili pod radnom obvezom i s ograničenim kretanjem. Trgovine su se zatvarale u 17 sati, a s mrakom je počinjao i policijski sat koji je trajao do ujutro. U vrijeme zatišja ubijani su ljudi, u vrijeme primirja po hrvatskim gradovima i selima padale su granate, pucalo se na vozila hitne pomoći, bombardirane su bolnice… Sigurnosti nije bilo ni za koga, a najmanje za civile.

Zagrepčani s dobrim sluhom čuli su detonacije u Karlovcu, Slavonskom Brodu pa i one u Vukovaru. Nažalost, spašavajući živote stanovnika Hrvatske neki su i poginuli ili postali invalidi. Neki od branitelja nakon rata su ostali zbunjeni razvojem događaja, a u blizini nisu imali nikoga tko bi im znao pomoći… Jesmo li se svima zahvalili na pravi način? Vjerojatno nismo, i vjerojatno nikada nećemo. Tek nas u ovakve “dane ponosa i slave” uhvati neka tuga jer oni koje smo poznavali i voljeli više nikada neće biti s nama.

Proslava na Jarunu traje do 20 sati, a Aleja Matije Ljubeka za promet biti zatvorena do 22 sata.

[nggallery id=157]

FOTO: Nosit će se šestinske rubače!

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

šestinske švelje (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Pokapati svoje mrtve u narodnim nošnjama bila je velika čast umrlima, ali velika nepravda prema živima. Danas je to vrlo lako reći, ali da je to netko rekao prije pedeset godina, u kući gdje se pokojnika opremalo ne bi dobro prošao. Tek kasnije shvatilo se da umiranjem Šestinčana umiru i nošnje. Najprije je na to ukazao župnik, biranim riječima, da nikoga ne povrijedi, a kasnije su to shvaćale i obitelji i svoje nošnje spremale u škrinje i ormare, a pokojnicima oblačili odijela iz najboljih dućana u Zagrebu.

Zahvaljujući tome ostalo je nešto nošnji iz 1940. godine, koje Šestinčani oblače kad nastupaju sa svojim folklornim ansamblom i pjevačkim zborovima. Točan broj nošnji se ne zna, jer je to obiteljska tajna. Nije tajna da i te nošnje polako umiru. Malo ih je, troše se. No, kada nešto umire, ima nade i da oživi. Tu nadu, taj dah života u kulturu Šestinčana udahnule su Šestinske švelje. Ima ih dvadesetak i po uzorcima stare nošnje izrađuju originalnu novu.

Na lajbeku je grb i znak vjere
Ivana, Helena i Hrvoje danas su samo za nas obukli šestinsku narodnu nošnju, i to najstariju i najvredniju. Ivanina i Helenina baka nabraja nam dijelove ženske nošnje: opleće, rubača, fertum, mašla podgrljenak, rubac, petokrunac, vunićasti rubac, mali rupčeki na bokovima, rubac na glavi, kraljuš (ogrlica od koralja), lačice (čarape), podvežnjak, žutaki (opanci) i zapanjac (trakica preko grudi). Hrvoje je nosio rubaču, gaće, čizme, lajbek, remen, rubac i petokrunu. Na lajbeku su hrvatski grbovi i znak vjere IHS. Nošnjom dominira bijela boja na kojoj je vez u crvenoj i tamnoplavoj. Rupci imaju cvjetni uzorak.

Kako se može nazvati originalnom, ako je današnje izrade,- pitamo švelje.
Ruža nam kaže da, dok god se rade od originalnih lanenih plahti starih i po sto godina, dok god se vezu originalnim koncem i ručno, dotad se mogu nazivati originalnim nošnjama.

A što kada obitelji isprazne škrinje i ne mognu više poklanjati plahte?
– I tome smo doskočile,- govore švelje. -Nabavile smo tkalački stan i originalni laneni konac, osposobili dvije tkalje i najesen počinje proizvodnja nove tkanine po staroj matrici.

Što će biti kada vrijedne čuvarice šestinske baštine odu za svojim precima?
– Imamo desetak djevojčica koje su vrlo zainteresirane za nastavak izrade nošnji,- govori nam Đurđa.

Sve šestinske švelje nošnje šivaju bez ijedne kune naknade. Rade to iz ljubavi. Mira, Katica, Ruža, Smilja, Đurđa i sve koje ovaj put nisu bile s njima zaboravu su otele već dvadeset nošnji. Izrada jedne traje četiri mjeseca. Koliko je tu veza, šivanja, heklanja, pletenja, koliko uboda malim iglicama, brige i neprospavanih noći… Jer, za nastup sve mora štimati.

[nggallery id=155]

PREDSTAVA: Lovački rog

25. ZAGREBAČKO HISTRIONSKO LJETO

Kazališna predstava Lovački rog, Opatovina, 21 sat, ulaznice 60 kuna (s popustom za đake, studente, umirovljenike… – 40 kuna)

Prema djelu Georgesa Feydeaua “Monsieur chasse”
Redatelj: Dražen Ferenčina
Prijevod na kajkavski i scenografija: Vladimir Gerić
Kostimografija: Ika Škomrlj i Elvira Ulip

Glume:
AMBROZ  pl. RAPŠIC, fiškal ………………………………..Vid Balog
MARCEL  dr. IMMERSTEIF ………………………………….Adam Končić
MAZGO ROGINA, hausbezicer iz Sevnice………………Željko Duvnjak
SIGISMUND (ŽIGA) ŽICAR, študent prava……………..Goran Koši
DELIKARAMAMLAZ, policijski inšpektor…………………Slobodan Milovanović
LEONINA RAPŠIC, rođena TZETZ…………………………Nada Abrus
SZUSZI, grofica FEDDHETETLENSEG…………………..Nela Kocsis
CILIKA, hižna pucka, z Bednje……………………………….Tara Rosandić

LJETNO KINO GRADEC: “Roman za žene”

LJETNO KINO GRADEC

Roman za žene /Roman pro ženy, pored crkve sv. Katarine, 21 sat, besplatno

režija: Filip Renč
scenarist: Michal Viewegh
glazba:Lesbiens
glume: Zuzana Kanócz, Simona Stašova…
zemlja: Češka
format: colour
trajanje: 105 min

“Roman za žene” razigrana pučka (romantična) komedija, koja postavlja u središte lijepu i erotičnu junakinju iz čije izravne perspektive pratimo ljubavno-seksualne zgode, kako njezine tako i njene majke koja ni u svojim 50-ima ne odustaje od erotske dimenzije egzistencije, na čemu joj se može samo čestitati. Film sadrži i kritički sloj usmjeren ironiziranju posttranzicijske češke zbilje…

FOTO: Gradonačelnik u zapuštenom Novom Zagrebu

Novi Zagreb - istok (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti gradonačelnik Milan Bandić obišao je nekoliko, uglavnom zapuštenih lokacija u istočnom dijelu Novog Zagreba. Susret s novinarima i stanovnicima kvarta započeo je u Čalogovićevoj u Dugavama gdje je bilo pritužbi na prejaku rasvjetu. Postavljena je prije 30-tak godina i neki od stanara kažu – previše svijetli. Naposljetku je dogovoreno da će predstavnici Vijeća gradske četvrti i Mjesnog odbora uz konzultacije sa strukom pokušati pronaći rješenje.

Gradonačelniku su se žalili i stanovnici ulice Sv. Mateja. Neodržavana terasa iznad garaža propušta vodu. Preduvjet za sanaciju je dogovor vlasnika garaža o zajedničkom financiranju, dok je gradonačelnik obećao pokrenuti postupak javne nabave za izradu tehničke dokumentacije. Na isti način će se rješavati problem terase „mamutice“ u Travnom.

Ulica Draganići je neasfaltirana i bez javne rasvjete, vjerojatno jedna od najzapuštenijih u gradu. Problem je i kompletna infrastruktura koja je zapela na imovinsko-pravnim odnosima. Ne može se izgraditi kanalizacija, od broja 26 do Sarajevske ulice stanje je katastrofalno.

Na kraju je gradonačelnik Bandić obišao derutne stube koje vode sa Sajmišne ceste na istočnu tramvajsku stanicu Mosta mladosti. Njihova sanacija je počela jučer, a završetak obnove očekuje se do kraja idućeg tjedna.

Novi Zagreb - istok (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)

[nggallery id=154]

Humanitarno nasipavanje za Rikija i Leticiju

Autor:
Tina Žagar /She.hr

Foto arhiva: Nasipavanje Open Air MultifestTreći Nasipavanje Open Air Multifest održava se 6. i 7. kolovoza ispod Jankomirskog mosta u Zagrebu. Kao i kod prva dva festivala, razlog je humanitarni – prikupljaju se sredstva za Ričarda Rikija Dobranića koji boluje od karcinoidne bolesti srca, neuroendokrinog tumora nepoznatog primarnog sijela te kroničnog perikarditisa i metastaza na jetri.

Mjesečni troškovi lijekova za Rikija iznose oko 3000 kuna, a fizikalna terapija i troškovi življenja još toliko. Festivali će  pomoći Rikiju da ojača duhom i tijelom, jer je on sam začetnik ovog humanitarnog događaja. Osim njemu, dio prihoda od festivala ići će i trogodišnjoj Leticiji Ivanec koja boluje od Downovog sindroma.

Mnogi glazbenici rado nastupaju za Rikija, a oko same organizacije veliki dio je napravila dugogodišnja organizatorica glazbenih događanja Jelena Božić Lela.

– Sama ideja, kao i inicijativa, potekla je od Rikija, a ja sam se priključila čim sam uvidjela da je do jučer nepokretnom Rikiju upravo organizacija i rad oko festivala dalo snage da se ponovno osovi na noge, unatoč svim bolovima,- kaže Jelena Božić Lela.

Foto arhiva: Nasipavanje Open Air MultifestU dva dana, na četiri pozornice nastupit će oko 50 izvođača, od kojih organizatori posebno izdvajaju nastup Ludina i Dejana Rakara Raksija. Karta za oba dana je 20 kuna, a u nju je uključeno i piće dobrodošlice. Prvih 200 posjetitelja moći će kušati aperitiv iz proizvodnje Rakije Perković. Zabava kreće u petak od 18 sati i traje do nedjelje ujutro u 9 sati.

– Pozivam ljude u što većem broju na sva “Nasipavanja”, jer da sam svjesna da se u ovim teškim vremenima kada ima puno obmana i prevara stvara doza nevjerice prema dobrotvornom radu, ali ja osobno garantiram kako je sve tako baš kao što je navedeno i najavljeno. Dolaskom na festival posjetitelji se mogu osobno uvjeriti u Rikijevo stanje,- kaže Lela.

Uživajte u dobroj glazbi na svježem zraku i činite dobra djela.

plakat Nasipavanje Open Air Multifest