Početna Blog Stranica 3203

Treći Weekend najavljuje prave “poslastice”

Weekend Media FestivalIako još, neupitno, u „dječjim godinama“ (uskoro slavi treći rođendan!), Weekend Media Festival može se pohvaliti zaista impresivnim brojkama – u prve dvije godine održavanja okupio je više od 5.000 sudionika iz svih zemalja okruženja, najzanimljivija imena svijeta medija, marketinga i PR-a, a pratilo ga je i 500-tinjak domaćih i regionalnih novinara. Uvijek pod motom „Bolji, veći, zanimljiviji, zabavniji“, ovogodišnji Festival najavljuje prave “poslastice”.

U Rovinj ovoga rujna dolaze: Pete Radovich, američki sportski producent hrvatskih korijena i dobitnik 18 Emmyja, Jon Williams, chief digital officer Gray EMEA-a i član žirija ovogodišnjeg Cannes Lions International Advertising Festivala te Andrew Keen, autor knjige “The Cult of the Amateur” i jedan od najvećih svjetskih kritičara interneta.

Uvijek intrigantni paneli donijet će rasprave o jutarnjem radijskom programu, digitalizaciji televizije, fashion i teen medijima, ali i o mitskom, još neodgovorenom “Što klijenti zaista žele i očekuju od agencija?”. A i zabava je zajamčena, tri velika partyja rasplesat će vas do ranih jutarnjih sati.

Detaljnije o predavačima na: www.weekendmediafestival.com/

Besplatni početni tečaj španjolskog i talijanskog

Autor:
Multilingua.com.hr

smjerokazJeste li i Vi jedni od onih koji se mogu pohvaliti da na španjolskom znaju reći que ili te quiero? Ok, znamo da onda gledate sapunice… No, kako biste proširili Vaš vokabular i saznali više o španjolskom jeziku dođite na besplatnu radionicu iz početnog stupnja španjolskog jezika. Radionica će se održati tri puta tjedno po 90 minuta u popodnevnim satima, a vodit će je uvijek nasmijana i mlada Cristina Alejandra, rodom iz Čilea.

Svi zaljubljenici u Italiju, mogu nam se također pridružiti na radionici iz početnog talijanskog jezika. Upoznajte jezik zemlje koja je poznata po dobroj hrani (pizza, špageti), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome. Saznajte koliko slova ima talijanska abeceda, kako se predstaviti, što su to članovi, koliko ljudi govori talijanski, gdje je sve službeni jezik itd.

Predbilježbe za radionice šaljite do 8. rujna na [email protected], nazovite na 2361-490 ili kontaktirajte Multilinguu putem obrasca na www.multilingua.com.hr s Vašim odacima i napomenom za koju radionicu ste zainteresirani. Ukoliko Vas zanimaju oba jezika, možete se pridružiti i jednoj i drugoj radionici radionici.

Dar la bienvenida! Benvenuto!

Darovali smo priručnik kako se izvući iz dugova

Uz knjigu “Što banke ne žele da znate” jača se povjerenje u banke i financijske institucije, ali i u sebe jer u tom odnosu često nismo sigurni da li nam više šteti ili koristi. Sve je to iz perspektive insidera objasnio Stribor Erega. “Što banke ne žele da znate” osvojila je Marijana Romić. Čestitamo i nadamo se da će proširiti njezina saznanja o ovoj temi važnoj za naš svakodnevni život. Informaciju o preuzimanju nagrade primit će e-mailom.

Odgovor na nagradno pitanje je DA, knjiga “Što banke ne žele da znate” jest priručnik za osobne financije.

“Stogodišnjak” će poletjeti s Lučkog

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

replika zrakoplova Slavoljuba Penkale (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)– Poletjet će na visini do 500 metara pa će biti spremljen za neke buduće mitinge takvih letjelica – rekao nam je Marijan Ivanček, graditelj replike zrakoplova koji je prije 100 godina konstruirao Slavoljub Penkala.

U hangaru na uzletištu u Lučkom prava je ljetna sparina, a uz male zrakoplove što su na popravcima obavlja se i posljednji pregled Penkaline letjelice, većinom od drvenih dijelova, što će se 28. kolovoza na spektakularnom zrakoplovnom mitingu vinuti u visine.

Bit će to vjerojatno glavna atrakcija proslave 100. obljetnice zrakoplovstva u Hrvatskoj. Za izradu replike nije bilo preciznih nacrta, osim nekoliko starih fotografija. Tim sastavljen od stručnjaka upotrijebio je jednu verziju koja odgovara da se aerodinamički može riješiti problem, da letjelica može normalno letjeti.

Pojavit će se i Vrančićev padobran
U izradi je i padobran Fausta Vrančića koji će sigurno oduševiti Zagrepčane. Vrančić je napravio padobran koji je koristio platno raspeto na pravokutni okvir i uspješno demonstrirao skokom s tornja u Veneciji 1617. godine. Aeromiting će biti obogaćen i akrobacijama padobranaca, paraglajdera, akrobatskih pilota, jedriličara. Pod vedrim nebom održat će se i koncert. Proslavu jubileja zajednički organiziraju Aeroklub Zagreb i Zagrebački zrakoplovni savez, uz pomoć Koncertne direkcije Zagreb.

U ekipi su, osim modelara Ivančeka, bili i voditelj Goran Ilić te glavni inženjer Anton Cvjetković, a uz njih je još bio i umirovljeni general Antun Tus, pa zrakoplovni veterani Čedo Čurčić i Mišo Doležal, kao i hrvatski inženjer iz NASA-e Mike Vucelić. Posao je trajao 14 mjeseci.

– Počeli smo u lani lipnju i evo završavamo. U završnim radovima pomaže mi prijatelj Ivan Ivanović – kaže Ivanček.

Motor će biti četverotaktni, od 80 KS, a stići će iz osječke tvrtke Rotax. Potom slijedi završni glanc, da bi sve bilo spremno do 28. kolovoza.

PREDSTAVA: Arto

Scena Amadeo, 21 sat

Yasmina Reza: A R T O
Glume: Zijad Gračić, Slavko Juraga i Ivan Jončić
Redatelj: Marko Juraga
Produkcija: Aplauz teatar

Klupska kazališno-glazbeno-filmska Scena Amadeo, atrij Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Demetrova 1, tel. 4851- 700; 4816-908, www.scenaamadeo.hr

Cijene ulaznica je 50 kuna, a za umirovljenike i studente 40 kuna. Otkazuje se u slučaju kiše.

Iz grada se ide na selo, bježi se iz centra

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

niskoenergetska kuća (Foto: Zagreb.hr)Slijedi li bijeg iz centra grada? Prema stanju s prodajom stanova u posljednje vrijeme i najnovijim pokazateljima koje iznose stručnjaci za trgovinu nekretninama, u Zagrebu će i dalje biti relativno slab interes za izdvajanje stotinu tisuća eura za stan u tramvajskoj zoni. Nastavi li se takvo stanje, mogli bi profitirati prodavatelji stanova na periferiji i naseljima izvan grada, smatra direktor portala Crozilla Ante Tabak, a ujedno se predviđa da će početi razvitak sela i manjih mjesta, posebice onih u blizini velikih gradova.

Već se otprije osjeća manji pritisak na grad, a sadašnja kriza sa stanovima možda znači i početak procesa vraćanja u manja, ruralna mjesta. Premda, u posljednje vrijeme ima naznaka da neki stranci sve više traže stanove u samom gradu, u prvom redu iz Njemačke, BiH, Velike Britanije…

Zagreb je zasićen radnim mjestima, štoviše često u nekih pada i životni standard, iako je ovdje prosječna plaća prilično iznad hrvatskog prosjeka. No, sada se može očekivati veći pritisak na neka područja u Zagrebačkoj županiji – dovoljno su daleko, a opet dovoljno blizu Jelačićeva trga.

Raste cijene oko Velike Gorice

Jasna BliškovTraže se parcele za obiteljske kuće
U posljednja dva-tri mjeseca cijena zemljišta bilježi blagi rast od jedan posto, iako prodaja stagnira, jer se još nije dogodila očekivana navala stranaca ili investitora koji kupuju zemljište za stanogradnju.
– Prodaju se samo zemljišta za gradnju obiteljskih kuća – kaže Jasna Biliškov Barun iz Biliškov nekretnina.

Tako već sada ima naznaka skorog povećanja cijena nekretnina, osobito zemljišta, u naseljima oko Velike Gorice, posebice stoga što se dovršava autocesta prema Sisku ili, na primjer u Rugvici, Sv. Ivanu Zelini i slično. Stoga će jednog dana možda zaživjeti ideja o strategiji razvijanja i naseljavanja malih urbanih sredina oko metropole, umjesto zagušivanja grada kao što se činilo do sada.

Dakle, umjesto Zagreba, širit će se njegovi sateliti – Velika Gorica, Samobor, Zelina…

S druge strane, tu je i nekoliko još nedovoljno otkrivenih naselja u prirodnom dijelu grada, na primjer na sjeveroistoku, gdje je katastarska izmjera još u mjerilu 1:2880 i gdje se zemljišta mahom računaju u hvatima. Primjer takvih rubnih područja je gotovo ruralni prostor u gradskoj četvrti Gornja Dubrava, naselja Oporovec, Dankovec, Degidovec, Čučerje i slična, koja su donedavno bila prigradska sela, a danas je od njih do centra praktično petnaestak minuta vožnje.

Prosječna cijena stana prošli mjesec bila 1859 eura
U Zagrebu je prosječna cijena stana u prošlom mjesecu bila 1859 eura po četvornom metru, što znači da se cijena prosječno povisila dva eura. U centru grada cijena se snizila na 2184 eura, u Novom Zagrebu na 1584 eura, ali na zapadnom dijelu uočeno je da se tražilo 0,8 posto više novca za kvadrat stana.

S obzirom na infrastrukturu, koja gotovo uopće ne zaostaje za atraktivnijim dijelovima, te mnogo zelenila i šume, stručnjaci predviđaju da će to područje biti po mjeri čovjeka – gradnja uz velike zelene površine – pa se čini da mu slijedi brz prodor među ostala elitna naselja.

Ako želite individualnu gradnju u Zagrebu, treba vam dublji džep, ali što se tiče krize i kalkuliranja o vremenu ulaska u investiciju, mnogi znalci drže da je vrijeme ulaganja vazda pogodno. Iako možda najviše upravo sada, pogotovo ako s malo kreativnosti osmislite projekt koji će nadići već viđene urbane vile, u kojima stanovi već podulje vrijeme čekaju vlasnike.

Stanova ima napretek, a zemljišta sve manje, pa se već primjećuje da se prvi put izjednačuje cijena kvadrata stana i kuće u Zagrebu.

Kuće su do sada obično zaostajale u vrijednosti kvadrata. Stoga se očekuje veća potražnja za parcelama, a ako ih manjka u gradu, još ima mjesta u Županiji.

Nijemci i Bosanci najradije u Zagreb

U očekivanju ulaska u Europsku uniju i još veće slobode strancima da se ovdje naseljavaju zanimljivo je vidjeti kako različito gledaju na vrijednost nekretnina u odnosu na hrvatske građane. Prema istraživanju jednog nekretninskog portala (crozilla.com), naše stanovništvo u potrazi za idealnim stanom najviše hrli u Zagreb te potom u Split, pa u okolicu Zagreba te u Zadar. Stranci su u srpnju – od kojih je najviše bilo Nijemaca, Bosanaca i Hercegovaca, Danaca, Engleza i Čeha – najviše tražili stanove na području Zagreba, u Zadru i u Istri.

Poticanje niskoenergetskih kuća – veća potražnja zemljišta
Individualna gradnja dogodine će dobiti novu dimenziju. S najavom poskupljenja energenata ojačat će vrijednost zemljišta na kojima bi se gradile niskoenergetske i pasivne kuće. Očekuju se državne potpore, pogodnosti i olakšice za takvu gradnju, a tu su i  energetske direktive EU-a, koje ćemo uskoro morati primjenjivati.

S druge strane, kada je riječ o tvrtkama i stranim predstavništvima, već neko vrijeme pojavljuju se naznake da se neke od njih razmišljaju iz Zagreba povući u provinciju te u zagrebačku okolicu. Možda u jednu od poslovnih, gospodarskih zona Zagrebačke županije.

Svojedobno je gradonačelnik Milan Bandić pismeno zatražio od tvrtki koje zapošljavaju više od 500 radnika da opišu kako vide razvitak svojih pogona i kolike su im potrebe. Nastojalo im se izići u susret izmjenama GUP-a i prenamjenama prostora da bi ih se zadržalo u gradu.

Analitičari, međutim, vide i veliku razliku u cijeni zemljišta između grada i Županije, a da je županija privlačna, dokazuju i brojna otvaranja velikih trgovačkih centara u posljednje vrijeme, iza kojih uglavnom stoje strani investitori. S druge strane, to je i jednostavnije s obzirom na veličine takvih objekata. Može li se zamisliti koliko bi samo stajao komunalni doprinos za gradnju jednog West Gatea?