Autor:
Jozo Renić
[email protected]
Slijedi li bijeg iz centra grada? Prema stanju s prodajom stanova u posljednje vrijeme i najnovijim pokazateljima koje iznose stručnjaci za trgovinu nekretninama, u Zagrebu će i dalje biti relativno slab interes za izdvajanje stotinu tisuća eura za stan u tramvajskoj zoni. Nastavi li se takvo stanje, mogli bi profitirati prodavatelji stanova na periferiji i naseljima izvan grada, smatra direktor portala Crozilla Ante Tabak, a ujedno se predviđa da će početi razvitak sela i manjih mjesta, posebice onih u blizini velikih gradova.
Već se otprije osjeća manji pritisak na grad, a sadašnja kriza sa stanovima možda znači i početak procesa vraćanja u manja, ruralna mjesta. Premda, u posljednje vrijeme ima naznaka da neki stranci sve više traže stanove u samom gradu, u prvom redu iz Njemačke, BiH, Velike Britanije…
Zagreb je zasićen radnim mjestima, štoviše često u nekih pada i životni standard, iako je ovdje prosječna plaća prilično iznad hrvatskog prosjeka. No, sada se može očekivati veći pritisak na neka područja u Zagrebačkoj županiji – dovoljno su daleko, a opet dovoljno blizu Jelačićeva trga.
Raste cijene oko Velike Gorice
 Traže se parcele za obiteljske kućeU posljednja dva-tri mjeseca cijena zemljišta bilježi blagi rast od jedan posto, iako prodaja stagnira, jer se još nije dogodila očekivana navala stranaca ili investitora koji kupuju zemljište za stanogradnju. – Prodaju se samo zemljišta za gradnju obiteljskih kuća – kaže Jasna Biliškov Barun iz Biliškov nekretnina. |
Tako već sada ima naznaka skorog povećanja cijena nekretnina, osobito zemljišta, u naseljima oko Velike Gorice, posebice stoga što se dovršava autocesta prema Sisku ili, na primjer u Rugvici, Sv. Ivanu Zelini i slično. Stoga će jednog dana možda zaživjeti ideja o strategiji razvijanja i naseljavanja malih urbanih sredina oko metropole, umjesto zagušivanja grada kao što se činilo do sada.
Dakle, umjesto Zagreba, širit će se njegovi sateliti – Velika Gorica, Samobor, Zelina…
S druge strane, tu je i nekoliko još nedovoljno otkrivenih naselja u prirodnom dijelu grada, na primjer na sjeveroistoku, gdje je katastarska izmjera još u mjerilu 1:2880 i gdje se zemljišta mahom računaju u hvatima. Primjer takvih rubnih područja je gotovo ruralni prostor u gradskoj četvrti Gornja Dubrava, naselja Oporovec, Dankovec, Degidovec, Čučerje i slična, koja su donedavno bila prigradska sela, a danas je od njih do centra praktično petnaestak minuta vožnje.
| Prosječna cijena stana prošli mjesec bila 1859 eura U Zagrebu je prosječna cijena stana u prošlom mjesecu bila 1859 eura po četvornom metru, što znači da se cijena prosječno povisila dva eura. U centru grada cijena se snizila na 2184 eura, u Novom Zagrebu na 1584 eura, ali na zapadnom dijelu uočeno je da se tražilo 0,8 posto više novca za kvadrat stana. |
S obzirom na infrastrukturu, koja gotovo uopće ne zaostaje za atraktivnijim dijelovima, te mnogo zelenila i šume, stručnjaci predviđaju da će to područje biti po mjeri čovjeka – gradnja uz velike zelene površine – pa se čini da mu slijedi brz prodor među ostala elitna naselja.
Ako želite individualnu gradnju u Zagrebu, treba vam dublji džep, ali što se tiče krize i kalkuliranja o vremenu ulaska u investiciju, mnogi znalci drže da je vrijeme ulaganja vazda pogodno. Iako možda najviše upravo sada, pogotovo ako s malo kreativnosti osmislite projekt koji će nadići već viđene urbane vile, u kojima stanovi već podulje vrijeme čekaju vlasnike.
Stanova ima napretek, a zemljišta sve manje, pa se već primjećuje da se prvi put izjednačuje cijena kvadrata stana i kuće u Zagrebu.
Kuće su do sada obično zaostajale u vrijednosti kvadrata. Stoga se očekuje veća potražnja za parcelama, a ako ih manjka u gradu, još ima mjesta u Županiji.
Nijemci i Bosanci najradije u Zagreb
U očekivanju ulaska u Europsku uniju i još veće slobode strancima da se ovdje naseljavaju zanimljivo je vidjeti kako različito gledaju na vrijednost nekretnina u odnosu na hrvatske građane. Prema istraživanju jednog nekretninskog portala (crozilla.com), naše stanovništvo u potrazi za idealnim stanom najviše hrli u Zagreb te potom u Split, pa u okolicu Zagreba te u Zadar. Stranci su u srpnju – od kojih je najviše bilo Nijemaca, Bosanaca i Hercegovaca, Danaca, Engleza i Čeha – najviše tražili stanove na području Zagreba, u Zadru i u Istri.
| Poticanje niskoenergetskih kuća – veća potražnja zemljišta Individualna gradnja dogodine će dobiti novu dimenziju. S najavom poskupljenja energenata ojačat će vrijednost zemljišta na kojima bi se gradile niskoenergetske i pasivne kuće. Očekuju se državne potpore, pogodnosti i olakšice za takvu gradnju, a tu su i energetske direktive EU-a, koje ćemo uskoro morati primjenjivati. |
S druge strane, kada je riječ o tvrtkama i stranim predstavništvima, već neko vrijeme pojavljuju se naznake da se neke od njih razmišljaju iz Zagreba povući u provinciju te u zagrebačku okolicu. Možda u jednu od poslovnih, gospodarskih zona Zagrebačke županije.
Svojedobno je gradonačelnik Milan Bandić pismeno zatražio od tvrtki koje zapošljavaju više od 500 radnika da opišu kako vide razvitak svojih pogona i kolike su im potrebe. Nastojalo im se izići u susret izmjenama GUP-a i prenamjenama prostora da bi ih se zadržalo u gradu.
Analitičari, međutim, vide i veliku razliku u cijeni zemljišta između grada i Županije, a da je županija privlačna, dokazuju i brojna otvaranja velikih trgovačkih centara u posljednje vrijeme, iza kojih uglavnom stoje strani investitori. S druge strane, to je i jednostavnije s obzirom na veličine takvih objekata. Može li se zamisliti koliko bi samo stajao komunalni doprinos za gradnju jednog West Gatea?
