Početna Blog Stranica 3196

Halugica u Punatu na Krku zove umirovljenike

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

Punat na KrkuU poznatom “Nazorovom” odmaralištu Halugica u Punatu na otoku Krku već nekoliko godina svoj mir nalaze umirovljenici grada Zagreba. Smješteni u centru tog živopisnog mjesta, u blizini plaže, bezbrižno provode vruće ljetne dane, a osoblje odmarališta pruža im svu potrebnu pažnju i brigu.

Posjetili smo ih za vrijeme poslijepodnevnog odmora, gdje na prostranoj terasi igraju šah i domino, a oni malo aktivniji otišli su brodom na obližnji otočić Košljun.

Ivan je zadovoljan smještajem i hranom, ali mu nedostaje večernja zabava. Kaže da tu dolazi tri godine i da je prije bilo veselije. Smatra da bi dobro došao kakav animator koji bi osmislio večernji program. Njegova supruga dodaje da ih je prije zabavljao bivši ravnatelj te ustanove. Marija kaže da je njoj dobro i bez plesa, jer ima prijateljice s kojima može do jutra pričati i opet se ne napričaju. Gospođa do nje bi ipak željela zabavu u krugu odmarališta, jer je zabava na terasama hotela i restorana u gradu preskupa za umirovljenički džep.

Samostani, glagoljaški rukopisi, izleti
Punat je poznat po zelenilu i smještaju u živopisnoj uvali u kojoj je i otočić Košljun s franjevačkim samostanom koji su osnovali benediktinci u 12. stoljeću. U samostanskom muzeju je vrijedna zbirka glagoljaških rukopisa i inkunabula. Na samom ulasku u Punat je i crkva Sv. Dunata iz devetog stoljeća, a nude se i izleti na Rab, Grgur i Goli otok…

– Hostel je kao izmišljen za umirovljenike – kaže upraviteljica Ana Troha Draksler – jer ima prostrano dvorište zasjenjeno stablima, parkiralište, natkrivenu terasu na kojoj se služi hrana, TV-prostorije, a i plaža je blizu.

Poziva sve umirovljenike grada Zagreba da se sami uvjere i provedu nezaboravne dane u Halugici.

CeKaTe: Hrvatski plemenski ples i tekstopisanje u glazbi

Hrvatski plemenski ples (Foto: CeKaTe)Zaplešite nešto potpuno novo – Hrvatski plemenski ples (Croatian Tribal Fusion – CTF). Ovaj trbušni ples u Centru za kulturu Trešnjevka podučavat će na posebnoj radionici Iva Juršić Uravić, idejna začetnica ovog stila.

Na radionici će se učiti o osnovnim elementima trbušnog plesa, a naglasak će biti na osvješćivanju tijela. Ples je shvaćen kao tehnika iscjeljivanja i umjetničkog izražavanja. Proći će se osnovna ATS (American Tribal Style) forma i u tu formu dodavat će se pokreti inspirirani hrvatskim folklorom.

Radionica počinje 6. rujna u 19 sati.

Radionica tekstopisanja glazbe

Hrvatski plemenski ples (Foto: CeKaTe)Ako čujete glazbu koju drugi ne čuju ne morate potražiti pomoć liječnika. Dovoljno je upisati radionicu tekstopisanja  u glazbi i zvukove prenijeti na papir. Naime, Centar za kulturu Trešnjevka u rujnu će imati edukaciju pod vodstvom Stribora Jurčića, istinskog umjetnika s više od 20 godina pjesničkog i skladateljskog iskustva, te iskustva u pravnom aspektu bavljenja glazbom.

Bogatstvo ideja i dubina emocija učit će se izražavati kroz zvukove od 27. do 29. rujna u terminu od 18 do 21 sat. Radionica je i prilika da saznate više o kreativnim autorskim procesima, zaštiti autorske kreacije, pravu prerade autorskog glazbenog djela, diskografiji, aranžmanu, produkciji, ugovorima i vizualnim aspektima glazbe (audiovizualnim pravima).

Kotizacija je 200 kuna, a sve detaljnije informacije mogu se dobiti u Centru za kulturu Trešnjevka na 01/3027-411. Upisi počinju 1. rujna u tajništvu CeKaTe-a (Park Stara Trešnjevka 1), radnim danima od 9 do 21 sat.

FOTO: Upečatljivo otvorenje i poraz od Crne Gore

otvorenje Europskog prvenstva u vaterpolu (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)Sinkronizirane plivačice s velikim prozirnim balonima, lijepe navijačice i nastup Gorana Karana obilježili su početak Europskog prvenstva u vaterpolu koje se održava na Mladosti. Ipak niti upečatljivo otvorenje, a niti 4700 dobro raspoloženih navijača nije bilo dovoljno za potpuni dojam jer izostala je – pobjeda. Naši su Izgubili u prvoj utakmici prvenstva igranoj s prvakom, Crnom Gorom.

Rezultat od 11:9 za Crnu Goru mogao je biti i drukčiji. Poveli smo s 3:0 i nismo se dali sve do posljednje četvrtine, a tada su propala dva napada za vodstvo i zapečaćen je poraz.

Ipak, s obzirom da se igra tek prvo kolo, zlato još nije nedostižno. Trebali bismo sada biti barem drugi i u četvrtfinalu izbjeći Mađarsku i Srbiju. Predstoji nam utakmica s Turskom, potom slijedi dan odmora i u nastavku igra se svaki drugi dan do 11. rujna.

[nggallery id=172]

FOTO: Akrobacije pred više od 200 tisuća posjetitelja

Autor:
Jozo Renić /Foto: Siniša Kosić
[email protected]

replika Penkalinog zrakoplova (Foto Siniša Kosić /Medijska mreža)– Koliko je Apollo 11 i put na mjesec značio Americi, toliko je i Penkalina konstrukcija zrakoplova značila Hrvatima – izjavio je danas na uzletištu u Lučkom hrvatski znanstvenik koji je bio angažiran u NASA-i Mike Vucelić. On je bio jedan od entuzijasta koji su stajali iza izrade replike Penkalina zrakoplova, što se 14 mjeseci gradio i spremao za današnji aeromiting, u povodu 100. obljetnice hrvatskog zrakoplovstva.

Na žalost, replika je ostala na zemlji. Svega je par sto metara pilot Antun Gabela rulao po travnatom uzletištu, a uzlijetanja nije bilo zato jer nije stigla dozvola Državne uprave za civilno zrakoplovstvo. Nije posve sigurno je li bila riječ o tehničkim nedostacima ili, kako doznajemo, o tomu da zrakoplov nije obavio dovoljno pokusnih letova prije nastupa na aeromitingu.

– Ovo je trebao biti glavni događaj. Stota godišnjica vezana je baš uz ovaj Penkalin zrakoplov i nemojte me ništa više pitati. Jednostavno je bio pogrešan tajming i nismo uspjeli zadovoljiti zahtjeve za dobivanje dozvole – kazao nam je na parkiranom zrakoplovu pilot Gabela.

Atraktivne zrakoplovne akrobacije

naopačke kroz vrata (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Ipak, možda više od dvjesto tisuća posjetitelja moglo je satima uživati u brojnim zrakoplovnim akrobacijama, od oldtimera dvokrilaca do mlažnjaka… Pozornost su izazvale trojke Cessni, kojima su iskusni piloti letjeli valjda na metar udaljenosti – među njima i Želimir Trifunović, svjetski prvak u preciznom slijetanju.

Air Race je bila atrakcija prvi put viđena u Hrvatskoj, a riječ je o tomu da su zrakoplovi izvodili ocjenske akrobacije i letjeli kroz vrata. Na koncu su pobjednicima proglašeni Dragan Amidžić, Tomislav Poljanec, Ivan Jeklenec i Branimir Ambreković. Poseban je gost doletio iz Mađarske na lovcu Grippenu, modernom višenamjenskom borbenom zrakoplovu, zbog čije su se buke nazočni držali za uši, ali su i ostajali bez daha.

Zanimljiv je bio i nastup Eurocoptera, moderne europske varijante helikoptera, inače u vlasništvu Đure Gavrilovića, koji je dobrim dijelom sponzorirao cijelu manifestaciju. 70-godišnji Gavrilović također pilotira, a za pilota je položio u poznim godinama, kad je već bio postao djed.

Čovjek šišmiš (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Možda najatraktivnija točka u Lučkom bio je čovjek-šišmiš. Iz policijskog je helikoptera s visine od kilometar i pol iskočio čovjek u neobičnom crnom kostimu i počeo letjeti u smjeru zapada. Bio je to Robert Pečnik, koji si je dizajnirao specijalno leteće odijelo s ugrađenim motorićem, koji ga može odnijeti i do šest kilometara. Nakon jedne minute spektakularnog kruženja po zraku na visini od 300 metara otvorio mu se padobran i spustio se uz gromoglasan pljesak publike. Bio je to masovan obiteljski izlazak, a osobito su djeca došla na svoje.

obitelj Filipović (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)– Najviše su me se dojmili helikopteri, a i u drugome smo uživali – kaže nam dječak Ivor Filipović i otkriva da ipak ne bi htio postati pilot.

Njegovim roditeljima i bratu Petru najbolja su bila “Krila Oluje”, proslavljena akrobatska skupina Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koja je prezentirala vještinu, disciplinu, timski rad i visoki stupanj obučenosti za letenje.

A publiku, pošto se spustila večer na zemlju, još je čekao koncert s Majkama, Zadrugom, Cinkušima, sastavom Pips Chips & Videoclips…

Pobjednici: Dragan Amiđić, Tomislav Poljanec, Ivan Jeklenec, Branimir Ambreković (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)

[nggallery id=171]

PREDSTAVA: Lovački rog

25. ZAGREBAČKO HISTRIONSKO LJETO

Kazališna predstava Lovački rog, Opatovina, 20 sati, ulaznice 60 kuna (s popustom za đake, studente, umirovljenike… – 40 kuna)

Prema djelu Georgesa Feydeaua “Monsieur chasse”
Redatelj: Dražen Ferenčina
Prijevod na kajkavski i scenografija: Vladimir Gerić
Kostimografija: Ika Škomrlj i Elvira Ulip

Glume:
AMBROZ  pl. RAPŠIC, fiškal ………………………………..Vid Balog
MARCEL  dr. IMMERSTEIF ………………………………….Adam Končić
MAZGO ROGINA, hausbezicer iz Sevnice………………Željko Duvnjak
SIGISMUND (ŽIGA) ŽICAR, študent prava……………..Goran Koši
DELIKARAMAMLAZ, policijski inšpektor…………………Slobodan Milovanović
LEONINA RAPŠIC, rođena TZETZ…………………………Nada Abrus
SZUSZI, grofica FEDDHETETLENSEG…………………..Nela Kocsis
CILIKA, hižna pucka, z Bednje……………………………….Tara Rosandić

Vinko Brešan: Volim i ljubim najčišćom ljubavlju na svijetu

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

Vinko Brešan (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Vinko Brešan, poznati zagrebački redatelj, prvi je naš sugovornik koji je rekao da mu se sviđa novouređeni Kvaternikov trg. Dobro je da je tako, jer Vinko sa svojom obitelji stanuje na tom trgu.

– Meni se sviđa ta ravna ploha, jer je lijepo vidjeti djecu kako se nesmetano rolaju i voze bicikl. Osim toga, od svega oslobođena površina uvijek poziva na neka događanja, montiranje pozornice, pokazivanje raznih vještina i slično. Stari trg s tržnicom bio je sličan seoskom okupljalištu i zadovoljan sam što je tržnica maknuta dalje.

Ponosni sin Ive Brešana
Vinko Brešan sin je Ive Brešana, poznatog hrvatskog književnika i jednog od najizvođenijih dramskih autora. Na pitanje koliko je otac utjecao na njegov rad i na njega osobno, općenito odgovara: – Ponosan sam na njegove scenarije za moja dva filma, a na mene općenito utjecao je koliko i svaki dobar otac na svoje dijete, što znači da je radost i veselje imati ga.

Vinko je rođen u Zagrebu, ali u njemu nije odrastao, jer se s roditeljima odselio u Šibenik. Sa 20 godina ponovno mu se vraća i ostaje u njemu. Zagreb je dom, kaže, i o njemu se može pričati samo s ljubavlju. Nema mjesta za zamjerke, za uspoređivanja s drugim gradovima, za kritiziranja. To je isto kao da pitate roditelje je li mu njegovo dijete ljepše i bolje od druge djece ili je li mu tuđa kuća ugodnija od njegove.

– U ovom gradu rodila su se i moja djeca, u njemu žele živjeti. Sva pitanja zašto ga volim nemaju smisla, jer ja ga naprosto volim i ljubim najčišćom ljubavlju na svijetu. Naravno da bih neke stvari promijenio. Prije svega odmah bih uredio Strossmayerovo šetalište da mladi još više uživaju, jer vidim da se tamo rado okupljaju. Poboljšao bih javnu rasvjetu, postavio klupe i riješio smeće. I lanterne i klupe zadržale bi svoj stari štih. Program bi se odvijao cijele godine, uz tihu glazbu, poeziju, glumu i likovnjake u pozadini. Tako bih udahnuo život Gornjem gradu. Zagreb mi je dakako, puno ljepši sad nego kad sam u njega došao – kaže Brešan.

A priča o njemu je poznata svima, pogotovo onima koji prate filmska zbivanja. Nakon što je diplomirao režiju na Akademiji dramskih umjetnosti počinje raditi na prvom dugometražnom filmu “Kako je počeo rat na mom otoku”, a potom i na filmu “Maršal”. Scenarij za oba filma napisao je njegov otac, književnik Ivo Brešan.

Vinko Brešan i Milan Bandić (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Manje je poznato da je još kao student u Oberhausenu dobio nagradu za kratki film “Naša burza”. Za film “Kako je počeo rat na mom otoku” dobio je čak pet nagrada: tri na Festivalu igranog filma u Puli 1966., “Oktavijana” na Danima hrvatskog filma 1997. i glavnu nagradu na Cottbus Film Festival of Young East European Cinema. Film je bio veliki hit u kinima u Hrvatskoj 1996. Mnoge nagrade osvojili su i njegovi filmovi “Svjedoci” i “Nije kraj”.

Osim dugometražnih, snimio je nekoliko dokumentarnih i kratkih filmova, među kojima su “Dan nezavisnosti”, “Hodnik” i “Zajednički ručak”. Ostvario je i mnoge glumačke uloge: u filmovima “Zakon”, “Bitange i princeze”, “Maršal”, “Rusko meso”, “Kako je počeo rat na mom otoku”, “Mrtva točka” i “Svaki put kad se rastajemo”. Od 2004. ravnatelj je Zagreb filma.