Autor:
Dr. sc. Petar Kurečić
Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije iz Zagreba
U Hrvatskoj je u posljednjih dvadesetak godina prevladavala politika koja je favorizirala političku redistribuciju sredstava iz Državnog proračuna prema jedinicama lokalne i područne samouprave. Politika je to koja neke županije, gradove i općine favorizira i ad hoc odlukama im dodjeljuje sredstva iz Državnog proračuna, te politički odlučuje o infrastrukturnim i razvojnim projektima, ne uvažavajući stvarne potrebe razvoja pojedinih hrvatskih regija. Od ovakve politike ne možemo očekivati smanjivanje regionalnih razlika u razvijenosti, nego daljnje povećanje.
Može se reći da je u Hrvatskoj politika gotovo neprekidno djelovala u pravcu centralizacije, s tim da su ovakve tendencije državne politike bile dodatno ojačane objektivnim poteškoćama: zahvaćenošću velikog dijela hrvatskog teritorija ratnim razaranjima, propašću tradicionalnih industrijskih grana, velikim migracijama stanovništva s hrvatskog istoka i prostora uz granicu s Bosnom i Hercegovinom prema sjeveru i zapadu Hrvatske. To je dovelo do toga da su sjever i zapad Hrvatske gospodarski mnogo brže napredovali od ostalih hrvatskih prostora, a ujedno su, dakako ne vlastitom krivnjom, od stanovništva dodatno „ispraznili“ posebice Slavoniju i Baranju, Kordun, Banovinu. Kao dodatan nepovoljan čimbenik, proces prirodne depopulacije zahvatio je oko tri četvrtine teritorija Hrvatske, a posebice ruralne prostore, koji su velikim dijelom i prostori najveće emigracije na potezu selo-grad.
Iz navedenih razloga, Hrvatskoj je nužno potrebna nova politika regionalnog razvoja, uravnotežena i zasnovana na objektivnim, a ne političkim kriterijima te što više povezana s regionalnom politikom Europske unije. Ova politika treba biti praćena i sveobuhvatnom, planski razrađenom politikom demografskog oporavka, jer bez ljudi, kojih je u najvećem dijelu Hrvatske sve manje, ne može biti ni razvoja.
Prijedlog temeljnih polazišta nove politike regionalnog razvoja:
1. Orijentacija na planski, s državne razine potaknut i pažljivo vođen kontinuiran i snažan razvoj ispodprosječno razvijenih prostora Republike Hrvatske;
2. Razvoj planiran primarno na razini regija, a ne primarno na razini županija i općina. Županije i općine nemaju dovoljno administrativnih i financijskih kapaciteta da provode regionalni razvoj. I pojam “regionalni razvoj” upućuje na razinu s koje treba planirati razvoj – regionalnu;
3. Identifikacija problemskih regija kao zaokruženih cjelina, koje zahtijevaju koherentan pristup razvoju prvenstveno na razini pojedine regije;
4. Prije početka provedbe politike regionalnog razvoja, nužno je izvršiti podjelu Hrvatske na NUTS2* regije, u kojoj će Grad Zagreb biti posebna NUTS2 regija;
5. Jačanje administrativnih kapaciteta i transparentnosti rada tijela državne uprave kako bi uspješnije sudjelovala u povlačenju sredstava iz pretpristupnih, a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, strukturnih fondova (Objective 1 i 2) i Kohezijskog fonda EU**;
6. Donošenje Strategije održivog i ostvarivog regionalnog razvoja, s konkretnim provedbenim planovima i mjerama te rokovima njihova ostvarenja.
_____
*NUTS (fran. Nomenclature des unités territoriales statistiques – „Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku“) – hijerarhijski sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe statistike u zemljama članicama Europske unije; NUTS2 – od 800.000 do 3.000.000 stanovnika
NUTS1 (cijela Hrvatska), NUTS2 (Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska hrvatska), NUTS3 (županije) i LAU 2 (općine i gradovi)
** U okviru kohezijske politike EU, statističke jedinice NUTS služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja članica. Statističke prostorne jedinice ne predstavljaju pravnu niti administrativnu podjelu teritorija države, a sukladno pravnoj stečevini EU niti obaveznu osnovu za vođenje i osmišljavanje politike nacionalnog regionalnog razvoja.
_____
Razmjeri razlika u razvijenosti regija Hrvatske
[…] Prijeko potreban uravnotežen regionalni razvoj […]