Sveučilište u Zagrebu novu akademsku godinu 2015./2016. započet će bogatije za studij pod nazivom “Priprema i provedba EU projekata”. Radi se o interdisciplinarnom postdiplomskom specijalističkom studiju koji će trajati ukupno dva semestra, a kao partneri u izvođenju programa pridružili su se Pravni, Ekonomski, Građevinski i Agronomski fakultet te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu.


Voditelj studija i redovni profesor na Pravnom fakultetu Gojko Bežovan upozorava kako će se, ponajviše zbog učinkovitosti i kvalitetne realizacije programa, primati ukupno 40 polaznika, a uvjet je prethodno završeni sveučilišni dodiplomski studij (prema starom programu) ili diplomski sveučilišni studij. Profesor Bežovan vjeruje kako će se osobe najrazličitijeg prethodnog obrazovanja moći pronaći na ovom studiju, upravo zbog njegove interdisciplinarnosti.

“U tom smislu ovaj će studij pružiti taj holistički, cjelovit pristup. Polaznici će učiti i naučiti o institucionalnim okvirima EU te financiranju razvojnih projekata, educirat će se o kohezijskim i regionalnim politikama, učit će o strateškom planiranju te će proći određen praktikum pisanja projekata. Neće biti tamo samo radi znanja i teorije, već će prilikom završetka studija morati napisati konkretan prijedlog projekta za konkretan natječaj”, ističe Bežovan.

Sveučilište u Zagrebu - Gojko Bežovan
Foto: Gojko Bežovan (www.civilnodrustvo.hr)

“Imat ćemo, između ostalih,  kolegije koji se odnose na infrastrukturne i građevinske projekte, zatim održivi razvoj – ekologiju, poljoprivredu i sl., urbani i socijalni razvoj, socijalnu koheziju te kreativne industrije i regionalni razvoj u tom segmentu. Osim toga, tu je i kolegij koji će im pomoći u stjecanju određenih menadžerskih kompetencija, odnosno vještina upravljanja projektima.”

Na moje pitanje hoće li se time stvarati jedna nova i drugačija vrsta stručnjaka u Hrvatskoj, s obzirom da vječito “kaskamo” u izvlačenju sredstava iz EU fondova, profesor Bežovan odgovara potvrdno. “Bit će to jedan potpuno novi krug kompetentnih ljudi iz različitih područja, koji će biti dobro obrazovani i osposobljeni, a mi očekujemo da će upravo oni u budućnosti stvoriti adekvatnu i profesionalnu mrežu ljudi koja će nam omogućiti da, po pitanju mogućnosti koje nam EU fondovi nude, držimo određene standarde. Oni će definitivno značajno utjecati na ekonomski razvoj Hrvatske.”

“Kamo sreće da je ovaj studij pokrenut 2007. godine”

U razgovoru komentiramo razloge zbog kojih je Hrvatska generalno zakazala s EU fondovima.

“Vidite…” – nastavlja profesor Bežovan, “…kod nas u javnosti postoji stav da je isključivo Vlada kriva što se iz EU povlači malo sredstava. Vlada je samo jedna od onih koja je odgovorna i koja je sukrivac. Postoji tu i odgovornost privatnog sektora, kao i akademske zajednice. Velika je i odgovornost lokalnih vlasti te javnih poduzeća. Tamo često nema političke volje za ulaganja u ljude te povlačenje EU sredstava u tu svrhu. Razlog zbog kojeg Hrvatska dosad nije povukla očekivanu razinu sredstava je u prvom redu što nemamo dovoljno sposobnih ljudi za to. I tu ne mislim samo na ljude koji pišu projekte, to je samo 15% kompletnog procesa. Daleko većih problema imamo s provedbom projekata te ostvarivanjem određenih učinaka i dodanih vrijednosti iz tih sredstava. O tome se zapravo kod nas uopće ne razgovara. Puno je veći problem provedba projekata u skladu s određenim standardima. Kod nas postoji praksa vikend-tečajeva na kojima se ljude educira oko ovih procesa, ali ne može se njima savladati ovako složena praksa. Posebno ne ako se doista mislimo ozbiljno pozabaviti time.”

Primjena pozitivnih primjera oko nas, posebno u regiji, bit će jedna od ključnih odrednica kvalitetnog odrađivanja programa studija. Bežovan hvali Mađarsku, Sloveniju te Slovačku od kojih možemo puno toga naučiti. “U okviru studija ponudit ćemo i studijski boravak u inozemstvu, otići ćemo u zemlje regije i istražiti kakva su bila njihova iskustva, kako su stasali njihovi ljudi koji su bili uključeni u projekte, kako su postali konzultanti te – najvažnije od svega – kako su europski projekti promijenili lica tih gradova. Primjerice, Bratislava je svoje lice promijenila europskim novcima. Najveća regionalna investicija iz EU fondova bila je u Budimpešti. Ljubljana se tu također ističe inovativnim projektima. Cilj je, dakle, naučiti iz njihovih iskustava, a mi držimo da će ljudi koji završe ovaj naš studij imati potrebna znanja i da će s tim znanjem i vještinama moći lakše pronaći posao, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.”

Kad se kod nas čuje pojam ‘socijalna kohezija’, teško je pronaći nekoliko ljudi koji doista razumiju što je to i koji su njezini pokazatelji, a koji recimo trebaju biti jasno istaknuti u određenim projektima. Mi u Hrvatskoj danas imamo jako mali broj ljudi koji, recimo, mogu otići na neku međunarodnu konferenciju te se po ovoj temi kvalitetno umrežiti, predstaviti, donijeti izvana neka znanja te ih prenijeti drugima u Hrvatskoj.”

Polaznici će za dva semestra studija morati izdvojiti 26.000 kuna, ali profesor je uvjeren kako će im se to ulaganje višestruko isplatiti. “Držimo da će oni to svojim projektima moći višestruko isplatiti i da će u ovome prepoznati veliki životni ulog koji će značiti potencijalnu prekretnicu u karijeri.”

Tražim još dodatno pojašnjenje, a profesor odgovara: “Rezultati će se mjeriti na temelju toga kako će naši polaznici svoje radove i projekte raspisati i koliko će novaca za to stići. Oni će raditi vrlo konkretne projekte. Netko može doći iz Šibenika i raditi projekt za Grad Šibenik. Studira ovdje, ali je usmjeren na točno određen projekt. Sve što će proći kroz studij koristi kako bi postigao svoj cilj, odnosno dobio novac za svoj projekt. I upravo tu ćemo mjeriti našu uspješnost, a polaznici vrijednost koju su uložili.”

Za kraj potvrđuje kako je interes već sada jako velik te kako postepeno razmatraju mogućnost razvijanja i upisivanja većeg broja polaznika kroz određeno vrijeme u budućnosti.

Obrazac za prijavu i više detalja o programu studija “Priprema i provedba EU projekata” nalaze se na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu.