Premijerka Jadranka Kosor i čelnici poslovnih banaka potpisali su danas u Banskim dvorima dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima kojima se predviđa fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna na rok od pet godina, dok bi razlika anuiteta između tog fiksiranog i stvarnog tečaja formirala odgođeno potraživanje na koje bi se nakon šest mjeseci obračunavala naknada od maksimalno 3,95 posto.
Premijerka Kosor ističe kako je to maksimum koji se uspio dogovoriti.
“Ovo je maksimum koji smo uspjeli u pregovorima. Što se Vlade tiče, predlagali smo još neke prostore koje smo smatrali da možemo ispuniti, ali ponavljam, za dogovor su potrebne dvije strane”, kazala je Kosor.
Naime, kako je precizirano i dodatkom memorandumu, odgođeno bi se potraživanje za vrijeme trajanja punilo ili praznilo (otplaćivalo) ovisno o kretanju tečaja iznad ili ispod 5,80 kuna.
Tako bi se, ako se protekom roka od pet godina ili prije toga odgođeno potraživanje svede na nulu, kredit nastavio plaćati prema uvjetima iz osnovnog ugovora.
Kod sklapanja ugovora o odgođenom potraživanju svaka će banka s klijentom dogovoriti način njegove otplate ako saldo po isteku pet godina bude pozitivan. Tako primjerice građani mogu odlučiti da iznos tog potraživanja plate jednokratno, da im se taj iznos pripiše ostatku glavnice kredita i otplaćuju ga kroz mjesečne rate i na rok koji im je preostao za sam kredit, ili da se to formira kao novi kredit.
Dodatne će mjere moći koristiti svi građani koji imaju stambene kredite vezane uz švicarski franak.
Prve izmjene rate prema dogovorenim mjerama mogu se očekivati u listopadu, najavio je predsjednik Uprave Raiffaisen banke Zdenko Adrović, napominjući kako je primjerice u Mađarskoj za pripremu trebalo šest mjeseci.
Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka očekuje kako će se kombinacijom mjera dogovorenih s Vladom i daljnjim ‘ispuhivanjem’ tečaja franka doći do smanjenje ukupnih obveza građana. Također bi, kaže, ako tečaj padne ispod 5,8 kuna za franak, predložio građanima da kredit u ‘švicarcu’ konvertiraju u neku drugu valutu, euro ili kunu.
Bankari ističu kako je hrvatska vlada, uz mađarsku, jedina koja se uključila u rješavanje problema građana s kreditima u ‘švicarcima’, ali da za razliku od Mađarske u Hrvatskoj to banke čine na teret svog računa dobiti i gubitka.
