Autor:
Jozo Renić
[email protected]
Kada vas netko vani pita što je to Zagreb, što ga čini drukčijim od drugih ili što biste u njemu izdvojili, bogzna biste li se ičega pametnog sjetili. No, prema jednoj anketi, stranci koji su nas posjetili kazali su – “Mirogoj, to je najljepše groblje koje smo ikada vidjeli”. Internetska turistička stranica TripAdvisor.com, uz Mirogoj navodi i Sljeme pa tržnicu Dolac, a onda slijede klasični punktovi poput katedrale, Kamenitih vrata i Gornjega grada. Jesu li mirogojske arkade to što se dojmilo turista ili je pak riječ o ukupnoj slici što su je doživjeli penjući se od Zvijezde, prolazeći pokraj cvjećara i crkve Krista Kralja, time bi se mogli pozabaviti stručnjaci.
No, pravo je pitanje ne bi li u ovom gradu trebalo osmisliti nešto više od tih nekoliko turističkih točaka te licitarskih srdaca i šestinskih kišobrana koje će eventualno gosti ponijeti sa sobom kao uspomenu na „beli Zagreb grad“. Kažu da se Beograd u posljednje vrijeme pročuo po ludim noćnim provodima, zna se odavno da je Beč grad valcera, tu je barokni Varaždin, Split kao “najlipši grad na svitu”, Karlovac je “grad piva”… Neke gradove prati ne baš lijep glas, kao na primjer da je Pula najskuplja za život, “crvena Rijeka”, “zagađeni Sisak”, Osijek je “leglo komaraca”, dok našem gradu u siječnju znaju tepati da je jedini glavni grad u kojem se održava Svjetski skijaški kup. A je li to dostatno?
Zagrebačka turistička zajednica angažirala je nizozemsku tvrtku Horwath Consulting, koja radi na operativnom marketinškom planiranju zagrebačkog turizma. Za mjesec dana trebao bi se dovršiti taj projekt koji će Zajednici pokazati kako se svakodnevno ophoditi prema turistima. No, konačni je cilj stvoriti novi vizualni identitet grada, smisliti upečatljive slogane i ugraditi u cijelu priču najčešće gradske događaje.
Možda je ovo formula: imamo u posljednje vrijeme raznolike koncerte, filmske festivale, ulične performanse, ali ups… što s Queer festivalom ili kontroverznim Eurokazom? Hajde da istražimo koje bi se gradske sličice moglo povezati u atraktivan mozaik, suvislu turističku ponudu koja bi jednog dana mogla postati nešto u svijetu prepoznatljivo, tj. gradski brend. Turistička zajednica već otprije ima i zamisao da se sir i vrhnje kao autohtona kulinarska kombinacija osmisle kao brend, što je donekle u Slavoniji postigao kulen. Zašto ne i zagorski štrukli?
| Brendiranje grada mijenja dojam o njemu Cilj je brendiranja nekoga grada kreirati ključne asocijacije o tomu da biste u njemu željeti živjeti, raditi, ulagati, posjetiti ga i zabaviti se. Nezanimljiva i siva industrijska škotska metropola Glasgow pala je u ruke stručnjaka za marketing. Danas je to mjesto koje posjećuju deseci mladih ljudi, studenata, stručnjaka različitih profila. Formula je bila ova: jeftine zrakoplovne karte, atraktivni koncerti, nekoliko slogana i marketinški trikovi. |
Stručnjaci će reći da se stvaranje brenda temelji na kreiranju vrijednosti, marketingu, izgradnji identiteta, suočavanju s konkurencijom i tržišnom pozicioniranju. Kad se brend želi mijenjati ili, kako se stručno govori, repozicionirati, tad se to ne izvodi samo promjenom ambalaže ili logotipa, nego se obavlja složen postupak slanja brojnih poruka javnosti. Takav se postupak, kažu, uvelike isplatio Samoboru, a i nekim drugim hrvatskim sredinama. A za naš grad, sve dok nema strategije prepoznatljivosti, i dalje će prva asocijacija biti – za svakoga ponešto.
