Trebao je to biti razgovor o zagrebačkom gospodarstvu i posljedicama recesije, jer pročelnik za financije Slavko Kojić u posljednje vrijeme sve češće govori kako je kriza ozbiljno utjecala na punjenje gradskog proračuna. A tko više zna o gospodarstvu Grada Zagreba od Ladislava Prežigala, pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo?
– Možemo li o nekim lakšim temama – dočekao nas je sa smiješkom, vedar i nasmijan kao i obično.
– Slavko je u pravu, nije lako, bojim se da će biti još i gore. Situacija nalaže brza i cjelovita riješenja, a to se ne može postići bez dogovora. U Zagrebu živi oko 18 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, on privlači više od 75 posto ukupnih inozemnih ulaganja u našu zemlju. Ovdje radi gotovo 30 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, na području Grada djeluje oko 30.000 poduzetnika i malih obrtnika. U ukupnom prihodu u hrvatskom poduzetništvu Zagreb sudjeluje s čak 52 posto, u bruto dobiti sa 60 posto, u broju poduzetnika preko 30 posto…
Dakle, riješenje je u “dizanju” gradskih privrednika?
– Sigurno. Jedan temeljni dogovor na razini Grada i države mogao bi donijeti rezultate. Bez velikih građevinskih radova, dakle izgradnje strateških gradskih objekata, poput pročistača otpadnih voda, postrojenja za termičku obradu otpada, regulacije rijeke Save i gradnje hidroelektrana na Savi, poduzetničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb, kongresnog i obrtničkog centra, Sveučilišne bolnice i Termi u Blatu, mostova, škola i vrtića… nema zapošljavanja i izlaska iz krize.
A kako do novca za investiranje, javno-privatnim partnerstvom, kreditima?
– Javno-privatno partnerstvo moja je omiljena, ali i izuzetno značajna tema, značajna za razvoj države i jedinica lokalne samouprave. S jedne strane, javni sektor raspolaže s ogromnim potrebama – ekologija, promet, škole, vrtići, bolnice, sportski objekti – koje ne može riješiti iz budžeta ili sredstava koje prikuplja zaduživanjem, a s druge strane ekonomsko snažni privatni sektor može financirati, te uvesti nove tehnologije i osigurati efikasniji razvoj javnog sektora. To je veoma složen proces u kojem su dotaknute sve pore društvene regulative, porezna, zemljišnoknjižna, koncesije, javna nabava, pravo građenja i ostalo.
Zašto je važno javno-privatno partnerstvo?
– Po meni postoje nekoliko bitnih sastavnica zbog kojih je javno-privatno partnerstvo značajno za razvoj, a to su financiranje bez dodatnog zaduživanja jedinica lokalne samouprave, uvođenje novih tehnologija, zapošljavanje, rušenje predrasude o nemogućnosti poslovne suradnje javnog i privatnog sektora i realizacije političkih ciljeva u razvoju države, regije, grada ili neke druge javne jedinice.
A kako riješiti situaciju u Zagrebačkom holdingu, najvećoj tvrtki u vlasništvu Grada, gdje ste svojevremeno bili i predsjednik Skupštine?
– Ne bih o tome. Ne slažem se s trenutačnim načinom rada i ne vjerujem da Holding na duže razdoblje može ovako poslovati. Zamislite, naprave pola milijarde manjka i gotovo da nitko nije zabrinut. Ne 50 milijuna kuna, već 500 milijuna. Ne bu to funkcioniralo dugo…
A Vaša poezija, na Googleu u prvom planu je uvijek članak “Političar meka srca”?
– Ha, u tome nemam problema. Svaku večer, kad dođem doma, napišem barem jednu pjesmu. Želim doći do rekorda od 3000 pjesama. Trenutačno ih imam 2990.
Otkud strast za pisanjem pjesama?
– Još iz djetinjstva, iz osnovne škole. Ni sam ne znam koliko sam ih tada napisao. I onda odem u vojsku, a moji su gradil novu kuću. O pjesmama nitko nije mario, nestale su zauvijek. Baš mi je žao. Kažete, strast za pisanjem. Nije to strast, to je način života, poezija je dio mene, dio svega što sam proživio i vidio, što me okružuje.
I do kad tako?
– Tek sam počeo, ha, ha – smije se. U pripremi je i pisanje jednog romana, puno pjesama…
Imate i ljubav prema inovacijama i inovatorima?
– S inovatorima smo krenuli prije desetak godina i napravili smo pravo malo čudo. Ulaganje u znanje jako je važno za svako društvo, vjerujem da smo konačno to shvatili i mi u Hrvatskoj. Naši su inovatori jedni od boljih u svijetu i jako se radujem INOVI na Velesajmu, na koju se već prijavilo više od 20 zemalja. Evo, mi za tu veliku priredbu moramo platiti najam hale. To govori koliko nas zanima znanje i inovacije – sa smiješkom je zaključio. (Branko Karapandža /Zagreb.hr)
