Ministar financija Slavko Linić ističe da o potrebi izmjena zakona jasno govore podaci o 300 tisuća blokiranih računa građana te o rastu udjela nenaplativih kredita u ukupnim stambenim kreditima na 12,5 posto.

[infopunkt 6969 1]

Prema Vladinom prijedlogu, naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu.

Ministar financija pravilnikom bi podrobnije definirao pitanja vezana uz naknade. Time se, kaže Linić, izbjegava mogućnost da naknade sadrže prikrivene elemente kojima se podiže cijena kredita kao i mogućnost korištenja neopravdanih naknada.

Vlada predlaže i uvođenje obveze banke da pisanim putem potrošače upozore na rizike povezane s promjenom tečaja i kamatne stope.

Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, u Vladinom prijedlogu se definiraju parametri koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu – EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti. Time se sprječavaju zlouporabe banaka pri određivanju parametara na temelju kojih će korigirati promjenjive kamatne stope, kaže Linić.

[infopunkt 6969 2]

S ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su već sklopili ugovor u kreditu i kod kojih nisu bili definirani parametri za promjenu kamatne stope, Vlada predlaže da i u takvim ugovorima banka mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre, fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata.

Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto, kamatna stopa i fiksna marža ne bi smjele biti veće od početnih.

Time se, rekao je Linić, štiti najugroženija skupina građana koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja.

Vlada predlaže i određivanje maksimalno dopuštene kamatne stope te ona na stambene kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama (euro, kuna, franak) uvećane za jednu trećinu, dok na ostale potrošačke kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu.

Odredbama o dopuštenom prekoračenju po tekućem računu (tzv. minus) preciziralo bi se da je banka dužna obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju minusa najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja. Banke također trebaju omogućiti potrošaču da, bez ikakvog dopunskog troška, otplati iznos za koji je dopušteno prekoračenje umanjeno, ili je minus ukinut i to u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu.

[infopunkt 6969 3]

Građanin nije dužan prihvatiti smanjenje odnosno ukidanje dopuštenog prekoračenja ako mu vjerovnik ne ponudi navedenu otplatu iznosa.

U Vladinu prijedlogu ograničen je i ukupni trošak potrošačkog kredita, odnosno efektivna kamatna stopa smije doseći maksimalno jedan postotni bod nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope propisane zakonom koji regulira zateznu kamatnu stopu. Prema važećim uvjetima, time maksimalna efektivna kamatna stopa iznosi 11 posto, navodi Ministarstvo financija u obrazloženju predloženih izmjena.

Linić kaže da je Vladin prijedlog dobrim dijelom dogovoren s bankama te da se njime štite građani, a da će donijeti i značajne gubitke bankama.

Premijer Zoran Milanović dodaje da susreti Vladinih dužnosnika s bankarima zadnjih dana nisu povezani s presudom Trgovačkog suda u slučaju Udruge Franak, već je tema bio Zakon o potrošačkom kreditiranju.

Ujedno je upozorio građane da dobro paze i budu odgovorni prilikom zaduživanja, da ne mogu biti potpuno zaštićeni kada je u pitanju poslovni odnos s bankama.

Nitko ne može pobjeći od svoje osobne odgovornosti, kada nešto potpisujete činite to oprezno i konzervativno jer je to poslovni odnos, preporučuje Milanović, uz opasku da i banke u tom poslu moraju osigurati fer odnos.

[infopunkt 6969 4]

Uz napomenu kako su ljudi često spremni prečuti neke bitne informacije kada pregovaraju s bankom, premijer ponavlja kako je riječ o poslovnom odnosu.

Nije istina da su korisnici kredita u francima bili toliko izmanipulirani i prevareni od banaka, i sam sam ulazio u kredit u švicarcima, niti je istina da su bili toliko pohlepni, jer su samo htjeli riješiti životne probleme pri čemu su se neki možda previše zaletjeli, rekao je uz ostalo Milanović.

Infopunkt.tv/Hina

1 Komentar

  1. Bez veze pa šta Linić ima s mojim odlukama o mom buđetu i mojem prekoračenju , ako ja mogu plaćati kamate i naknade njega se to ne tiče. Zašto nije tako revan kad je Cameo taxi u igri??