Nezdrave navike koje smo usvojili tijekom pandemije i kako ih se riješiti
Pušenje, prejedanje i nizak nivo fizičke aktivnosti dobro su poznate opasnosti po zdravlje. Jeste li razvili neko drugo svakodnevno ponašanje koje bi moglo negativno štetiti vašem zdravlju zbog pandemije? Ako je to slučaj, niste jedini.
Prema Američkom psihološkom udruženju, naše cjelokupno zdravlje moglo bi se pogoršati zbog loših mjera za upravljanje stresom povezanim s pandemijom. Nemogućnost upravljanja stresom može imati značajne fizičke posljedice, uključujući kronične bolesti i probleme s mentalnim zdravljem.
Identificiranje vašeg destruktivnog ponašanja je prvi korak ka njihovom prekidu. Razgovarajmo o nekim nezdravim navikama koje smo stekli tijekom karantene za vrijeme pandemije i kako ih se riješiti.
1. Redovno pijenje alkohola
Tijekom pandemije, oko 1/4 svih ispitanika izjavilo je da je pilo više alkohola kako bi se nosili sa stresom.
Iako je piće u društvu ili u posebnim prilikama u redu za većinu ljudi – i savršeno prihvatljivo u slavlju nastavka našeg društvenog života i provođenja vremena s voljenima – svakodnevno konzumiranje alkoholnih pića može biti opasno.
Naime, svakodnevno pijenje povezano je s nizom zdravstvenih problema, uključujući alkoholizam, bolesti srca, jetre i neke maligne bolesti. Ograničite broj noći koje pijete svaki tjedan i vidite kako će se vaše zdravlje poboljšati ako ga smanjite. Ako se problem čini poput ovisnosti, potražite besplatne izvore, grupe ili linije za pomoć osobama s ovisnošću o alkoholu.
2. Online kockanje
Tijekom izolacije zbog pandemije, potraga za najboljim online kasinima je naglo porasla, s obzirom na to da lokalne opcije više nisu bile dostupne. U radu objavljenom u Current Opinion in Psychiatry, gotovo jedna trećina ispitanika otvorila je novi račun za online klađenje tijekom COVID-19, a jedna petina je počela s online kockanjem.
Usprkos ograničenoj dostupnosti lokalnih mjesta, igrači su se češće kladili tijekom COVID-19. Broj onih koji se klade četiri ili više puta tjedno porastao je s 23% na 32%.
Pokušajte potražiti pomoć ako osjećate da imate problema s kockanjem. Obično postoje besplatne linije za pomoć koje možete nazvati ili web stranice koje možete posjetiti, ovisno od toga gdje živite, kako biste dobili potrebnu pomoć.
3. Spavanje s telefonom
Ne samo da svjetlost koju proizvode mobilni telefoni može uzrokovati poremećaj sna, već i pregledavanje poslovne e-pošte ili društvenih medija prije spavanja ili odmah nakon buđenja, također može povećati napetost i tjeskobu.
To je posebno istinito ako se nađete u “doom-scrollingu” ili listanju uznemirujućih materijala na internetu, kao što su priče o političkim nemirima ili tragičnim događajima.
Neka vam postane navika držati i puniti mobilne uređaje izvan spavaće sobe preko noći i provedite nekoliko trenutaka meditirajući svaki dan prije nego što uđete i ustanete iz kreveta, umjesto da se izgubite u zabitima digitalnog svijeta.
4. Preskakanje doručka
Više nego bilo koji drugi obrok, doručak opskrbljuje vaše tijelo gorivom koje mu je potrebno za početak dana. Nadalje, istraživanje je pokazalo da ljudi koji doručkuju imaju bolju ravnotežu šećera u krvi i bolje rade na kognitivnim testovima od onih koji ga preskaču.
Pobrinite se da vaš doručak bude dobro uravnotežen a proteinima, složenim ugljikohidratima, zdravim mastima i vlaknima za najveće dobrobiti.
Dok ste već kod toga, rasporedite ostatak svojih obroka tako da odgovaraju mediteranskoj ishrani zdravoj za srce, koja vam može pomoći da živite duže smanjujući rizik od srčanih bolesti, raka, Parkinsonove bolesti i Alzheimerove bolesti.
5. Pijenje previše kave
Kada započnete dan, ništa nije bolje od šalice vruće kave. Ali nastavljate li piti kavu ili druge napitke s kofeinom dok sunce ne zađe? Ako je to slučaj, to može dovesti do mnogih problema, uključujući nelagodnost, gastrointestinalne probleme, ubrzan rad srca, pad kofeina, učestalo mokrenje i nesanicu.
Kofein nudi određene prednosti, poput poboljšanog raspoloženja, metabolizma i visine energije, ali više nije uvijek bolje.
Uprava za hranu i ljekove (FDA) smatra da je 400 mg kofeina dnevno – oko 4 do 5 šalica kave – sigurna količina za zdravu odraslu osobu.
Kako biste povećali svoju energiju, razmislite o vježbanju, održavanju redovnog rasporeda spavanja, pijenju dovoljno vode i prehrani bogatoj cijelim žitaricama, povrćem, orašastim plodovima i zdravim uljima.
6. Naručivanje hrane
Iako je praktičnost privlačna u mnogim situacijama, česti konzument ulične hrane može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kada su u pitanju usluge dostave obroka.
Naime, bez obzira naručujete li iz lanca brze prehrane ili restorana s punom uslugom, dnevno ćete unijeti oko 200 kalorija više nego da sami pripremate obroke. Također ćete jesti više zasićenih masti, kolesterola i soli.
7. Produženi periodi bez treninga
Ako ste tijekom pandemije putovali od kreveta do radnog stola do kauča i zatim natrag u krevet kako biste ponovno preuzeli sve od početka, niste adekvatno vježbali više od dvije godine.
Nažalost, veća je vjerojatnoga da ćete zbog toga dobiti kardiovaskularne bolesti, hipertenziju, prekomjernu težinu i rak. Previše sjedenja može pomoći ranoj smrtnosti čak i kod osoba koje često vježbaju.
Iako je praktično teško izbjeći sjedenje određeni dio dana, ne zaboravite ustati i prošetati svakih 30 minuta. Pokušajte ustati, hodati oko bloka ili koristiti video zapise i aplikacije za vježbanje. Vaše tijelo, um i sofa će to cijeniti.
Budite maštoviti i ne razmišljajte o pecivima, sendvičima i špagetima koje je tako lako napraviti kod kuće. Odvojite vrijeme za planiranje svojih tjednih obroka i osigurajte da imate dovoljno svježih proizvoda – voća, povrća, nemasnog mesa i hranjivih žitarica – pri ruci.
Zaključak
Stvaranje plana oko nove navike, osobito one dobre, može brzo ojačati tu aktivnost. Pretpostavimo da se možete pridržavati svoje nove navike svaki dan u isto vrijeme (poput vježbanja ili kuhanja večere kod kuće umjesto naručivanja). U tom slučaju, povećana dosljednost može na kraju pomoći automatizirati vašu novu naviku.
Spockovim riječima, ‘živite dugo i napredujte’.
