Kardiovaskularne bolesti zahvaćaju srce ili krvne žile, a njihova prevencija bila je tema središnje konferencije pod nazivom „Prevencija kardiovaskularnih bolesti“. Ona je organizirana u povodu Svjetskog dana Crvenog križa, koji se svake godine obilježava 8. svibnja, na dan rođenja Henryja Dunanta, utemeljitelja ove humanitarne organizacije. U Hrvatskoj svake godine od bolesti cirkulacijskog sustava umre 20 tisuća ljudi, a ono što je dodatno zabrinjavajuće je da bilježimo višu stopu smrtnosti od prosjeka članica Europske unije.

Prema vrsti, kardiovaskularne bolesti se dijele na srčanu bolest, srčani i moždani udar te ostala stanja poput aritmije, kardiomiopatije ili zatajenja srca. Najčešći simptomi navedenih bolesti su bol i stezanje u prsima, pritisak i nelagoda, kratkoća daha i promjene u srčanom ritmu.

U svom je izlaganju prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, ravnatelj Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana, naglasio kako su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem u svijetu te je iznio zabrinjavajuće podatke: „Bolesti cirkulacijskog sustava 2021. godine bile su uzročnik smrtnosti 37 posto od ukupnog broja umrlih. Brojka je to od oko 23 tisuće ljudi što znači da godišnje nestane grad veličine Zaprešića.“ Rekao je kako se bilježi viši mortalitet kod žena, konkretno, od spomenutih 23 tisuće umrlih, 13 tisuća su žene. Međutim, postoji pozitivan trend smanjenja kardiovaskularnih bolesti čemu pridonose i različite aktivnosti, kao što je projekt Grada Zagreba u suradnji s Poliklinikom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana Žene i srce. „Temeljem konkretnih aktivnosti, osviještenosti i bolje informiranosti bilježe se veliki odazivi na ovakve projekte te vjerujemo da će to u konačnici polučiti pozitivne rezultate prevencije kardiovaskularnih bolesti“, rekao je prof. Krstačić.

Višegodišnja istraživanja pokazala su da postoje brojni čimbenici rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Oni koji su pod našom kontrolom su pušenje, povišeni krvni tlak, povećana tjelesna težina ili razina masti te nedovoljna tjelesna aktivnost. S druge strane, čimbenici rizika na koje se ne može utjecati su dob i spol te obiteljska anamneza.

Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb jedna je od najstarijih organizacija Crvenog križa u Hrvatskoj, a Petar Penava ravnatelj ovog društva navodi kako je njihova misija doprinositi ostvarivanju i provedbi socijalne politike Zagreba: „Naše su aktivnosti usmjerene na pružanje pomoći građanima u duhu humanizma i solidarnosti, ali u skladu sa sedam temeljnih načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. To su humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. Crvenom križu prevencije je jedna od osnova, a u tome smo uspješni i uz potporu liječnika. Smatramo se produženom rukom zdravstvenog sustava.“

Među spomenutima koji pomažu u brizi o građanima je mr. sc. Ljerka Mišura, liječnica Gradskog društva Crvenog križa Zagreb. U svom je izlaganju na temu kardiovaskularnih bolesti vrlo slikovito opisala: „Živiš toliko dugo, koliko su ti stare krvne žile.“ Napomenula je kako su bolestima cirkulacijskog sustava najizloženiji oni treće dobne skupine: ”Potrebno je kontinuirano kontrolirati tlak, šećer i kolesterol, a u tu svrhu GDCK Zagreb organizira Zdravstvena savjetovališta na području Zagreba. Snižavanje ukupne vrijednosti kolesterola može se regulirati samodisciplinom, ali treba biti discipliniran u uzimanju lijekova, u slučajevima gdje su oni neophodni.“, zaključuje Mišura.

Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb provodi aktivnosti usmjerene na promicanje i očuvanje zdravlja, a jedna od njih je upravo i ova konferencija s temom „Prevencija kardiovaskularnih bolesti“, koja je organizirana u povodu Svjetskog dana Crvenog križa.

Henryja Dunanta, osnivača međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca tragični su prizori nakon bitke kod Solferina 1859. godine naveli na propitkivanje što se može poduzeti u smanjenju ljudskih gubitaka u ratu. Nekoliko godina nakon spomenute bitke predložio je, kasnije usvojenu, konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti svi bolesni i ranjeni vojnici te sanitetsko osoblje. Njegova su zalaganja nagrađena Nobelovom nagradom za mir koju je dobio 1901. godine.

Konferencija za medije na temu Svjetskog dana Crvenog križa s temom „Prevencija kardiovaskularnih bolesti dio je projekta „Potpora zdravstvenom sustavu kroz informiranje građana“ (UP.02.2.1.08.0056) koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 494.460,00 HRK (65.626,12 EUR). Korisnik sredstava projekta je Gradsko društvo Crvenog Križa Zagreb.