U ponedjeljak, 3. srpnja 2023. u 19 sati u Galeriji Kontrast (Kulturni centar, Dubrava 51 a, Zagreb), otvara se skupna izložba slika članova i prijatelja HDLU Zagreb, pod nazivom ‘’7. Zagrebački ljetni likovni salon 2023 – Sloboda’’. Izložba će se moći pogledati do 28. srpnja 2023., radnim danom od 10 do 20 sati, ulaz je slobodan.

Izlažu: Nataša Ač, Davorka Borić, Vedran Bukovina, Nikolina Car Jergović, Antonija Cesarec, Sabina Čanić, Andreja Dujnić Žmirić, Vanda Jurković, Valentina Kasapović, Kristina Kinkela Valčić, Luka Koščak, Tatjana Kreštan, Rada Marković, Mirjana Marović, Jelena Martinović, Ivana Mikulić, Stjepan Perković, Andrea Stanić, Matej Škarica, Marija Tokić, Alenka Tominac, Ljiljana Tršan.

7. Zagrebački ljetni likovni  salon  2023  –  Sloboda

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb sedmu godinu zaredom organizira ”Zagrebački ljetni likovni salon” u Kulturnom centru Dubrava, ove godine sa temom ”Sloboda”, kroz koju istražujemo osobne porive i nadahnuća u trenucima susreta sa sobom samima, ali i sa svijetom koji nas oblikuje, ponekad ograničava, a ponekad i oslobađa, izbacujući nas iz zone komfora u pozivu na avanturu spoznaje i stvaranja.

U spiralnom gibanju kroz nepoznati Svemir tako ispitujemo svoje granice, zapletene odnose nemirnih silnica koje nam zaklanjaju pogled na udaljene sfere kao na slici Alenke Tominac, “Ukradena sloboda”, dok nas rad Antonije Cesarec, ”Život nosi neki novi pogled”, svojim mekim, zagasitim bojama na marginama slike povlači u dubinu bića prema osvijetljenom liku što se izdvaja ispred kolorirane kamene pozadine, nalik na neki skriveni oltar. Kristina Kinkela Valčić na svojoj slici ”Apricot dreams” čvrsto tkivo slike suprotstavlja tonskim previranjima koja nas podsjećaju na snoviti imaginarni krajolik, dok Nikolina Car Jergović na svojoj slici ”Tajni vrt” prikazuje svilenaste odore cvijetnih oblika u meditativnom pretapanju slojeva boje što dočaravaju treperenje daha i povjetarca, intimu slikarskog doživljaja. Na ovim apstraktnim likovnim zapisima, sloboda kao pojam je neuhvatljiva, baš kao i u stvarnom životu, nadahnjuje nedorečenim obećanjima sa puno prostora za osobne vizije i asocijacije.

Luka Koščak i Vedran Bukovina temu slobode predstavljaju kroz likove ptice (Koščak) i konja (Bukovina), u slobodnom gibanju kroz prostranstva nebeska i zemaljska, neomeđena ljudskom rukom i prisustvom, a svojevrsni povratak prirodi vidimo i na slici Jelene Martinović, ‘’Sveto brdo i ja’’, kroz radost susreta sa Velebitskim pejzažima, gdje je spontana slikarska gesta zaokružila prostor u plohama zelenila, plavetnila i vibrirajuće bjeline. Valentina Kasapović u tehnici slikarstva na svili prikazuje mijene u rastu drveta, hod kroz godišnja doba i faze života od blistavog, mladog zelenila do ogoljenih grana, od korjenja kroz čije žile boja pulsira i povlači hranjive tvari kroz deblo prema krošnjama, u prividnoj statičnosti gdje sloboda nije svjesni odabir, nego nužnost života koji se stalno obnavlja.

Vanda Jurković u igri grafizama predstavlja nam slobodu viđenja sa kojom između apstraktnih oblika pronalazimo naznake različitih figura, a Sabina Čanić svoj doživljaj slobode predočila nam je kroz ženski lik unutar slojevitog akvareliranog crteža kao metaforu za dinamičnu prirodu, bogato razgranatu i neukroćenu, sa kojim je i biće čovjeka neraskidivo povezano. Davorka Borić na slici ”Mentalna sloboda“ žarkim bojama dočarava plamen koji rasvjetljuje središte slike, šireći se prema rubovima u simbolici duhovne vatre, a Nataša Ač na svojoj ilustraciji ”Faze oživljavanja” prikazuje krilatu djecu zatečenu u nekom fantazijskom prostoru, sa kojim su sinergično povezana u trenucima radoznalog istraživanja.

Andrea Stanić na svojoj slici ”Majčina ljubav” doživljaj slobode opisuje živopisnim vrtlogom toplih boja u čijem se središtu nalaze dvije povezane figure u ozračju bliskosti, a Stjepan Perković na svojoj slici ”Iskra života” predstavlja tijelo žene okruženo florealnim motivima koji se iz njega zrakasto šire, simbolizirajući kreativne sile u prirodi. Slobodu kao kreativnost dočarava na svojim slikama i Rada Marković kroz razlivene boje koje nalikuju na Rorschachove mrlje ili iskonsku svemirsku plazmu prepunu mogućnosti u nastajanju, dok se oblici života još nisu materijalizirali. Mirjana Marović na svojoj slici “Zviježđe slobode” u minimalističkoj kompoziciji prikazuje krugove blijedo ružičaste i tamnoplave boje što nas podsjećaju na ples atoma ili simbolički prikaz neke galaksije kroz koji se probija univerzalno pitanje o postanku, njegovoj slučajnosti ili uvjetovanosti.

Ivana Mikulić na slici ”Moj mali svijet” slika svoj dom i obitelj na maloj planeti unutar velikog Svemira prošaranog zvijezdanim rojevima, izmaglicama i nebeskim tijelima, donoseći nam osjećaj sklada i jedinstva, a Ljiljana Tršan na svom crtežu ”Iluzija slobode” prikazuje preklapanje različitih planova kroz koje posmatramo kaotično gibanje unutar kompozicije, u subjektivnom doživljaju koji oblikuje našu realnost. Matej Škarica i Marija Tokić slobodu pronalaze u prirodi, u planinama što okružuju blistavo zelenu dolinu sa jezerom posred nje (Škarica), dok se na slici Marije Tokić, ‘’Tišina’’, drveće odražava na zrcalnoj površini vode preko koje prelijeću riječne ptice. Priroda je također nadahnuće i Tatjani Kreštan, koja širokim potezima oslikava pahuljaste cvijetne krune na slici ‘’Lakoća’’, kao i Andreji Dujnić Žmirić, koja nam predstavlja pejzaž u perspektivi iza puknute drvene ograde što se zgušnjava prema udaljenim planinama, kao cilju jednog putovanja.

Sloboda istraživanja i stvaranja, napuštanja uhodanih puteva, kroz prisjećanje na vedrinu i jednostavnost djetinjstva, kroz potrebu za sigurnošću, ali i avanturom, u suočenju sa vlastitim strahovima i skrovitim dubinama bića, u nagovještaju prolaznosti, ali i vječnosti – u svemu tome autori na ovoj izložbi pronalazili su inspiraciju za svoja likovna djela, krećući se od pojedinačnog iskustva prema univerzalnim pitanjima postojanja i životne svrhe, kroz potragu za skladom u nemirnom svijetu, u namjeri da slave ljepotu i povežu unutarnju prirodu sa onom vanjskom. Nošen imaginacijom i vizijama, put umjetnika tako postaje cilj sam po sebi, povratak izvornom biću u prostorima bezvremenosti, bez isključivih odgovora, ali sa lepezom raznolikih stvaralačkih mogućnosti, kroz koje propitujemo domete osobne slobode.

mr. art Krešimira Gojanović

Prateća virtualna izložba 7. Zagrebačkog ljetnog likovnog salona može se vidjeti na portalu ‘’Zagrebački likovni umjetnici’’ na poveznici:

https://likumzg.wordpress.com/7-zagrebacki-ljetni-likovni-salon-2023-sloboda-virtualna-izlozba/

Umjetnici predstavljeni na pratećoj virtualnoj izložbi 7. Zagrebačkog ljetnog likovnog salona:

Nataša Ač, Stefan Ančevski, Mateja Boljar, Davorka Borić, Vedran Bukovina, Nikolina Car Jergović, Antonija Cesarec, Sabina Čanić, Mira Čikardić, Mary Crnković Pilas, Dragan Karlo Došen, Darija Dolanski Majdak, Andreja Dujnić Žmirić, Ivana Egić, Krešimira Gojanović, Jana Grgasović, Vanda Jurković, Valentina Kasapović, Alen Kasumović, Kristina Kinkela Valčić, Vedran Klemen, Miroslava Kos, Luka Koščak, Tatjana Kreštan, Marina Krištofić – Marinksy, Rada Marković, Mirjana Marović, Jelena Martinović, Tomislava Mihalj, Ivana Mikulić, Sunčana Novak, Stjepan Perković, Andrea Stanić, Iva Starac, Matej Škarica, Vesna Špoljar, Senka Šerbeđija, Marija Tokić, Alenka Tominac, Ljiljana Tršan.

• Organizator: Narodno sveučilište Dubrava
• Za organizatora: Sandra Banić Naumovski, ravnateljica
• Galerija Kontrast, Dubrava 51 a, 10 040 Zagreb
• tel. 2050-063, 2050-050
• E-pošta: [email protected]
• Internetska adresa: www.ns-dubrava.hr
• Voditelj Galerije: Svebor Vidmar
• Savjet Galerije: Marcela Munger, Svebor Vidmar, Stanko Špoljarić
• Koncept izložbe i predgovor, likovni postav izložbe: Krešimira Gojanović

Copyright © 2023. Narodno sveučilište Dubrava