Početna Blog Stranica 595

Svijet mode i antimode u novom filmu Vlatke Vorkapić  

Kada govorimo o modi razlikujemo fiksirani i modni odjevni predmet, tako tvrdi Flügel u svom radu The Psychology of Clothes (1930). Radi se o dvije vrste koje se suprotno odnose prema vremenu i prostoru. Kad je riječ o fiksiranom odjevnom predmetu, on se sporo mijenja, te je tip odjeće koji zauzima manji prostor i razlikuje se kod svakog društvenog entiteta. To je tip koji odgovara tradicijskom odijevanju. Drugi modni tip je tip koji se ubrzano mijenja, ali je u isto vrijeme podjednak u svim dijelovima svijeta koji se nalaze pod istim kulturnim utjecajem, te gdje postoje odgovarajući oblici komunikacije.

Antropolog Ted Polhemus 1978. godine uvodi pojam antimoda, kojim opisuje fiksirani tip odijevanja. Dok drugi, onaj koji spada pod kulturni utjecaj, naziva modom. Ova dva termina se 80-ih učestalije počinu koristiti kada je riječ o istraživanju modnih fenomena. Stoga u antimodu svrstavamo sve od narodnih nošnji do uniforma i poslovnog dress-coda. Moda se za razliku od antimode vrlo brzo mijenja, a ta brzina je zapravo dio njezine biti. Ona varira u prostoru i brzo se širi u sve dijelove svijeta koji su izloženi istim kulturnim utjecajima.

Dobre i loše strane su prisutne svugdje, pa tako i kada je riječ o modi i antimodi. Dok je dobra strana to što modom iskazujem kreativnost na određen način, loša strana je što se trendovi brzo mijenjaju. Stoga što je danas u trendu sutra je već prošlost. Za razliku od mode, antimoda  može poslužiti kao oruđe u komunikaciji, ali može biti i vrlo ograničavajuća. To možemo vidjeti kod dress-coda kao primjer nametanja određenih normi npr. zabrana nošenja određene duljine suknje ili boja. Antimoda je model odjeće koji predstavlja trajnost, to je stil koji izražava ustaljenost, nepromjenjivu i krutu društvenu okolinu. Dok je moda model vremena kao promjene, a modni trendovi simboliziraju promjenjivost i pokretljivost u društvu.

Tako i radnja filma redateljice Vlatke Vorkapić, „Sveta obitelj“ zahvaća razdoblje u kojima se događaju promjene u načinu odijevanja. Film koji nas vodi kroz sredinu 60-ih godina prošlog stoljeća, daje nam uvid u neke od trendova mode i antimode tog razdoblja. U filmu imamo prilike vidjeti glumce koji svojom glumom i kostimima, dočaravaju razdoblje u kojem se odvija radnja filma, te prikazuju tradicije i neke od običaja. Tako s jedne strane imamo Notu koju glumi Judita Franković Brdar. Nota je prikazana kao žena koja se ne odijeva s tradicijama sela u kojem živi. Zatim tu je i Mica (Lidija Penić-Grgaš) koja počinje otkrivati novi stil i mijenjati svoj način odijevanja. Polako napušta šokački način odijevanja i počinje se odijevati drugačije, u to vrijeme bi to nazvali gospodski način odijevanja. Za razliku od Mice tu je Ana, koju glumi  Anita Matić Delić, koja pokazuje primjer žene koja i dalje drži do tradicije i normi toga doba. Janja (Luna Pilić) koja se udaje u imućnu seosku obitelj prihvaća pravila odijevanja koja joj nameće svekrva Ana. Naime, antimodom svaki pojedinac unutar društvene skupine objavljuje da se s drugima poistovjećuje.

U filmu imamo šansu vidjeti i klasične primjere tradicionalnih slavonskih narodnih nošnji. Tradicijska nošnja je zapravo primjer antimode, te i u današnjem vremenu predstavlja primjer dress-coda kao i tada. Prije je svako područje bilo poznato za svoje specifične narodne nošnje, što se nosilo u jednom dijelu Hrvatske nije isključivo bilo prisutno i u ostalima.

Na neki način svi mi većinom nosimo antimodu, radilo se o pankerima, hipijima, časnim sestrama ili našim roditeljima sve je to zapravo antimoda. Sva te kombinacije najčešće nisu zahvaćene mehanizmom promjene mode, niti pojedinci to žele, pogotovo kada je riječ o ekstremnim primjerima koje imamo prilike vidjeti kod nekih plemena gdje je prisutan za njih uobičajen način ukrašavanja tijela poput tetoviranja, deformacije lubanje, obrezivanja i brušenja zubi. To su drastične ali i tradicionalne metode koje imamo prilike vidjeti u određenim društvima.

Antimodi prijeti moda koja postepeno tradicionalne nošnje pretvara u najnovije stilove. Šezdesetih godina 20. stoljeća toliko je mnogo različitih stilova antimode postalo moderno, da su neki počeli komentirati kako je moda zauvijek umrla, te ju je zamijenila antimoda. Međutim u današnje vrijeme brzih promjena, te svega oko nas, od tehnologije do mode možemo zaključiti da je moda itekako živa.

A ovaj najnoviji film redateljice Vlatke Vorkapić možete pogledat od 7. prosinca u kinima diljem Hrvatske u distribuciji Duplicato medije. Na filmu su na osmišljavanju ovog segmenta vizualne koncepcije filma, uz redateljicu, radile kostimografkinja Ivana Zozoli Vargović i majstorica maske Tatjana Tomšić. Film je nastao u koprodukciji Interfilma iz Zagreba i Zillion filma iz Beograda.

Milki Trnini za 160. rođendan

U subotu 2. prosinca u foyeru će se održati svečana matineja – koncert Milki Trnini za 160. rođendan, u izvedbi studentica i studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i solista Opere HNK u Zagrebu.

Prema izvatku uz Župne knjige rođenih u Križu, koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, pod rednim brojem 88 zapisano je da je Katarina, kći Antuna Ternine i Franciske, rođene Jurković, rođena 19. prosinca 1863. godine u Doljnjem Sipu, mlinarskom otočiću u Vezišću u Moslavini, u današnjoj općini Križ, pedesetak kilometara udaljenom od Zagreba.

Prvi je put javno nastupila na koncertu u Narodnom zemaljskom kazalištu 10. studenoga 1879. i odmah skrenula na sebe pozornost. Publika je bila fascinirana pjevanjem šesnaestogodišnje djevojke, a oduševljen je bio i August Šenoa, koji je savjetovao ujaku da je pošalje na Konzervatorij u Beč kod Josepha Gänsbachera (1829–1911), zacijelo najboljeg tadašnjeg bečkog pjevačkog pedagoga. Na kraju prve godine bila je najbolja u njegovoj klasi, a na drugoj ju je počeo predstavljati najpoznatijim pjevačima onoga doba koje je pozivao u svoju kuću na glazbene matineje. Velikoj prirodnoj nadarenosti Milka Trnina pridružila je veliku marljivost, predan i studiozan rad, a krasila ju je široka opća kultura i visoka inteligencija. Imala je, dakle, sve preduvjete za veliku karijeru. Trnina je debitirala 11. travnja 1882. kao Amelija u Verdijevu Krabuljnom (Čuvidskom) plesu u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu.

U rujnu 1882. Trnina je iz Beča došla u Zagreb i tri puta pjevala Seliku u Meyerbeerovoj Afrikanki. Slušajući njezine briljantne kolorature kojima obiluje ta uloga, neki su kritičari smatrali da joj je budućnost upravo u tom repertoaru. Ali nju su privlačili skladatelji kao Beethoven, Mozart, Wagner i Verdi. U listopadu 1882. u Zagrebu je dva puta pjevala Leonoru u Trubaduru, u svibnju 1883. dva puta Margaretu u Faustu i dva puta Aidu. Očekivala je angažman, ali su joj ponudili uvjete koje nije mogla prihvatiti. Vratila se u Beč, položila posljednji ispit iz pjevanja i kao najbolja apsolventica Konzervatorija nagrađena je zlatnom medaljom i diplomom. Potpisala je ugovor s Operom u Leipzigu.

Program koncerta pronađite OVDJE.

 

Mir i tišina centra grada: Botanički vrt Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu

Botanički vrt Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu
Fotograf Kristijan Jalšić

Unutar samog centra Zagreba, u blizini Glavnog kolodvora, gdje se svakodnevno čuje škripanje tramvaja po starim tračnicama i strka ljudi koji užurbano hodaju ili trče na vlak, ipak se na jednom mjestu može pronaći mir i tišina. Riječ je o Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iako se na prvu, kako smo napisali, čini da je to mjesto tišine, prava istina je ta da se unutar ograde i zidova nalazi prava „buka“ različitih biljaka koje se tamo nalaze i pokazuju svu svoju raskoš zainteresiranim gostima.

Botanički vrt u Zagrebu nije velik poput mnogih ostalih europskih i svjetskih vrtova, ali svejedno pruža raznoliku ponudu različitih vrsta biljaka, poput primamljivih mesožderki, perunika ili sukulenti. Dok se neki posebno dive starim stablima, drugi su očarani cvjetnim ljepotama – ukratko, vrt nudi ponudu koja će zadovoljiti različite ukuse!

Fotograf Kristijan Jalšić

Većina biljaka uzgojena je razmjenom sjemenki s drugim botaničkim vrtovima po svijetu. Najstarija biljka u zagrebačkom botaničkom vrtu je Hrast lužnjak koji je stariji čak i od samog vrta.

Osim ove, donosimo vam još nekoliko zanimljivosti:

Povijest: Botanički vrt grada Zagreba osnovan je 1889. godine, a prvi redoviti upravitelj bio je dr. Antun Heinz, profesor nekadašnjeg Mudroslovnog (danas Filozofskog) fakulteta u Zagrebu.

Biljne kolekcije: Vrt ima bogatu kolekciju biljaka koje potječu iz različitih dijelova svijeta. Posjetitelji mogu istraživati raznolikost flore iz različitih klimatskih područja.

Botanički vrt kao učionica: Osim što je popularna destinacija za posjetitelje, Botanički vrt grada Zagreba također ima ulogu obrazovnog centra. U prostoru vrta održavaju se različite edukativne aktivnosti, radionice i predavanja za predškolarce, učenike i studente. Vrt prvenstveno služi za obrazovanje studenata PMF-a i ostalih srodnih fakulteta.

Botanički vrt Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu
Fotograf Kristijan Jalšić

Staklenici: Vrt sadrži staklenike koji omogućuju uzgoj biljaka koje zahtijevaju posebne uvjete, poput tropskih biljaka ili biljaka iz suptropskih područja.

Značajne vrste: U vrtu se nalaze i brojne endemske i ugrožene biljne vrste koje su od važnosti za očuvanje biološke raznolikosti kao što je hrvatska Velebitska degenija.

Zbirke: Poput muzeja ili galerije i botanički vrt čuva svoje zbirke „izložaka“ različitih skupina biljaka koje čine cjelovitu Zbirku Vrta koja broji više od 6000 biljnih svojti.

Botanički vrt kao istraživački centar: Osim što je otvoren za javnost, vrt također služi kao istraživački centar gdje znanstvenici i studenti mogu provoditi istraživanja u području botanike.

Osim biljaka, u vrtu se mogu pronaći i mnoge životinje od kojih su najvažnije ptice (više od 60 različitih vrsta) te kukci. Neka stabla dom su divljim pčelama pa su ti dijelovi označeni upozorenjima kako ih posjetitelji ne bi uznemiravali. Do sada nije zabilježen nijedan slučaj uboda.

Ova jednostavna prirodna ljepota idealno je mjesto za opuštajuće šetnje s voljenim osobama ili, jednako tako, samostalne trenutke divljenja i uživanja u biljnim ljepotama.

Dnevna ulaznica iznosi 2 €, učenici, studenti i umirovljenici plaćaju 1 €, dok je za djecu predškolske dobi ulaz besplatan.

Cvjetovi koji lebde Petera Weisza

Zanimljiv je i izazovan opus slikara Petera Weisza, likovnog umjetnika međunarodnog ugleda, izlagača na brojnim uspješnim izložbama diljem svijeta.

Ovom bi prigodom istakao ciklus posvećen nesvakidašnjoj temi, cvjetovima koji lebde, raznobojnim i slobodnim, lelujavim i nezaustavljivim u svom kretanju, u uspinjanju na sve veće visine, prepušteni vjetrovima i zračnim vrtlozima.

Najčešće je cijelo nebo prekriveno raznobojnim točkicama, vidljivim oblicima cvijeta koji se lagano pomiču, udaljujući se sve više i sve dalje.

Sjajna zamisao o slobodi, o nesmetanom kretanju i življenju.

Cvjetovi koji lebde u zagrljaju vjetra plove daleko, dragovoljno i radosno, idu u susret izvoru svjetla, nadajući se kako će ih zračni vrtlog podržati u njihovoj namjeri i kako će oba izdržati.

Kolor u ovom ciklusu nosi u sebi impozantnu snagu radosti i optimizma, vjerovanja u budućnost, ne samo u sutra.

Plovite, lebdite i dalje šareni cvjetovi, pred vama je dugo i naporno  putovanje.

Peter Weisz

Ciklus cvjetova koji lebde Petera Weisza nešto je najljepše što sam u posljednje vrijeme vidio u aktualnoj likovnoj produkciji, neopisivo lijepo, iznimno osebujno, doista nesvakidašnje.

Miroslav Pelikan

Na utakmici u košarkaškom centru Dražen Petrović postavljena FAVBET Fun zona

Na košarkaškoj utakmici između klubova Dinama i Zadra, u košarkaškom centru Dražen Petrović postavljena je prva FAVBET Fun zona koja se nalazila ispred ulaza u sektore crvene  i plave tribine. Postavljanje Fun zone je prvi korak u zajedničkoj promociji košarkaškog saveza u sklopu FAVBET premijer lige.

U Fun zoni organizirane su arkadne igre Box punch i košarka, a ispred ulaza u plavi sektor organizirana je igra napuhanac – Košarkaška liga. Za pobjedu u igri djeca su dobivala sok ili kokice, dok su odrasli za pobjedu dobivali pivo. FAVBET je svim svojim postojećim članovima osigurao besplatno pivo, a nagrađivali su i nove članove koji su se taj dan odlučili učlaniti. Cijela zabava započela je sat vremena prije utakmice i trajala sve do početka treće četvrtine.

Na poluvremenu utakmice organizirana je igra na terenu u kojoj su sudjelovala 2 navijača, a sretniji navijač Hrvoje pobijedio je u igri i osvojio dres svog imenjaka, Hrvoja Garafolića, ujedno i kapetana košarkaškog kluba Dinamo. Za kraj poluvremena su sa terena, uz pomoć zračne puške, ispucavane majice sponzora FAVBET koje su hvatali navijači na tribinama.

FAVBET je također nedavno uveo i dodjelu nagrade MVP mjeseca FAVBET Premijer lige, a prvi dobitnik nagrade za najboljeg igrača mjeseca listopada bio je Filip Vujičić iz košarkaškog kluba Dubrovnik. Dobitnika ove nagrade biraju treneri svih ligaških klubova, izbornik reprezentacije i sportski novinari Sportskih Novosti, što govori o važnosti ove nagrade i svojevrsnom priznanju izvrsnosti. Statistika Filipa Vujčića u šest mečeva je 18,7 poena, 5,5 skokova i 3,3 asistencije po utakmici.

Cijeli program Fun zone FAVBET-a osmišljen je upravo za navijače kako bi odlazak na utakmice podigli na novu razinu i osigurali nezaboravno iskustvo, jer ipak navijači su upravo ti koji donose emocije u dvoranu i daju vjetar u leđa svojim igračima kako bi bili što bolji.

Igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost. Igraj odgovorno. Osobama mlađim od 18 godina nije dozvoljeno sudjelovanje u igrama na sreću.

Beyoncé, Maria Callas, Orašar i filmski doček Nove godine – čarolija ovog prosinca u Cinestaru!

Prosinac tradicionalno donosi neodoljiva događanja kojima slavimo godinu za nama i dočekujemo novu, a poznato je da krajem godine kina donose svu raskoš blagdanske čarolije i prazničnog raspoloženja putem posebnih programa, divnih obiteljskih naslova i filmskih blockbustera.

U redovnoj distribuciji na velikim platnima doživite Wonku, Želju, Aquaman: Izgubljeno kraljevstvo, Ferrari i druge, ali u okviru event – cinema, CineStar vam donosi jedinstveni program koji ima ograničen rok prikazivanja što znači da već sad trebate zabilježiti termine u vaše kalendare i pripaziti da datumi ne prođu jer utoliko ćete propustiti veličanstvene doživljaje koji nemaju reprizu. Tako od petka 1. do nedjelje 3. prosinca, ne propustite pogledati RENAISSANCE: A FILM BY BEYONCÉ.  Uživat ćete u više od dva sata fantastičnog filma koji prikazuje predan rad Beyoncé kao kreativke i producentice, a poznato je da je vanserijski performer. Film prikazuje proces kroz koji prolazi kako bi usavršila svoju vještinu te izvela rekordnu svjetsku turneju RENAISSANCE koja je je uključivala 56 nastupa u 39 gradova.

ORAŠAR je balet bez kojeg je prosinac gotovo nezamisliv. U CineStar kinima već ga godinama prenose uživo iz londonske kuće Royal Opera House. Prijenos je na programu 12. prosinca, uz čašu pjenušca nakon prvog čina. Kao i uvijek, oduševljava briljantna glazba Čajkovskog, dok se Clara i njezin začarani Orašar bore protiv Kralja miševa te posjećuju Vilu šećerne šljive u blještavom kraljevstvu slatkiša. Omiljena produkcija Petera Wrighta za Kraljevski balet, ostaje vjerna duhu ovog svečanog baletnog klasika, kombinirajući uzbudljivu bajku sa spektakularnim plesom.

U predivnom interijeru Kaptol Boutique Cinema očekuje vas FILMSKI DOČEK NOVE GODINE uz piće dobrodošlice, večeru (švedski stol prije ponoći), bogat filmski program prije i poslije ponoći, DJ-a, kokice, nachose i neograničeno piće u baru i dvorani.  Osigurana je garderoba i tri sata besplatnog parkinga uz ovjeru parkirne kartice u baru ili na blagajni kina. S obzirom da je riječ o već četvrtoj proslavi Nove godine na ovoj lokaciji, možete očekivati tradicionalno dobar doček za koji je broj mjesta ograničen. Ulaznice su najpovoljnije ako ih kupite do 1. prosinca jer im je do tada cijena 69,00 eura (519,88 kn), nakon čega cijena raste na 89,00 (670,57 kn), a od 21.12. do 30.12. koji je je ujedno i zadnji dan prodaje, iznosit će 109 eura (821,26 kn).

U subotu, 2. prosinca, ekskluzivno u CineStaru Zagreb slavimo stogodišnju rođenja dive koja je ujedno bila i zaštitno lice opere 20. stoljeća – MARIA CALLAS.

Dostupan po prvi put u cijelosti u boji i u 4K Ultra HD – pomno restauriran iz nedavno otkrivenih originalnih “šesnaestica”, ovaj je koncertni film jedinstvena prilika da doživite ovu povijesnu izvedbu kao nikada prije. Debitirala je u Parizu ovom legendarnom izvedbom u raskošnoj pariškoj Opéri 19. prosinca 1958., na samo jednu noć.

Bio je to veliki društveni događaj kojem su prisustvovali doista svi, uključujući francuskog predsjednika Cotyja, Jeana Cocteaua, vojvodu i vojvotkinju od Windsora, Charlieja Chaplina, Brigitte Bardot. Callas se na slavnoj pozornici pojavila odjevena u najelegantnijem izdanju s nakitom vrijednim milijun dolara. Započela je izvedbu svojom prepoznatljivom ulogom, Norminom “Casta diva”, nakon koje je uslijedila jeziva scena “Miserere” iz Verdijeva Trovatorea, prije nego što je podigla raspoloženje nestašnom “Una voce poco fa” iz Seviljskog brijača. Vrhunac večeri dogodio se u drugom dijelu izvedbom Tosce, II. čin.

Ne propustite posebne doživljaje na velikom platnu, osigurajte svoja mjesta na vrijeme na cinestarcinemas.hr