Nakon veličanstvenog dočeka Nove godine na dubrovačkom Stradunu, ali i nekoliko jednako sjajnih koncerata u protekloj godini, poput koncerta u pulskoj Areni, osječkoj dvorani ‘Gradski vrt’ te zadarskom ‘Višnjiku’, Zdravko Čolić i u ovoj godini nastavlja oduševljavati hrvatsku publiku, a upravo je to već i učinio – najavom koncerta u varaždinskoj Areni – 8. ožujka.
Miljenik žena tako će Dan žena provesti u najljepšem mogućem okruženju te pjesmom zagrliti nekoliko tisuća žena, kao i njihovih pratnji tu večer… Svi zajedno, imat će prilike uživati u nekim od najljepših ljubavnih pjesama s ovih prostora, poput ‘Ti si mi u krvi’, ‘Kao moja mati’, ‘Jedina’, ‘Noć mi te duguje’, ‘Moja draga’, ‘Jedna zima sa Kristinom’, ‘Krasiva’, ‘Ti možeš sve,’ ali i mnogim drugim, koje su ujedno i svojevrsne ”ode ženama”.
Od početka karijere, Čolić je poznat kao veliki poštovatelj žena, majki, baki, supruga i kćeri, kako na sceni i kroz pjesme, tako i u privatnom životu, što ga je odavno dovelo do titule najvećeg džentlmena među glazbenicima u regiji. Kada se to spoji s nenadmašnim vokalom i nepresušnom energijom na sceni, neodoljivim šarmom te bezvremenskim hitovima, jasno je zašto ga se smatra glazbenim fenomenom ovih prostora i već pola stoljeća jednim od najvećih imena regionalne glazbene scene.
Svih tih pet desetljeća, upravo koncerti povodom Dana žena, jedni su od najtraženijih Čolićevih koncerata, a za najavljeni varaždinski – karte su već u prodaji putem sustava Eventim.
U četvrtak, 18. siječnja 2024. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održat će se koncertna izvedba opere Oganj Blagoja Berse pod dirigentskim vodstvom Aleksandra Markovića. Uz Simfonijski orkestar i mješoviti zbor HRT-a sudjelovat će Zbor i solisti Opere HNK u Zagrebu Valentina Fijačko Kobić, Stjepan Franetović, Ljubomir Puškarić, Luciano Batinić, Siniša Hapač i Siniša Štork.
BERSA, BLAGOJE
Oganj je jedna od Bersinih najboljih opera i ključna je za razvoj domaće operne umjetnosti. Partitura je zadivljujuće bogata, njegov je stil eklektičan i u njemu se miješaju različiti utjecaji, od Wagnera do Puccinija, no samo je djelo samosvojno i potresno, a govori o obiteljskoj drami u čijoj pozadini bukti oganj ljevaonice željeza.
U nedjelju, 11. veljače 2024. u HNK-u u Zagrebu gostuje HNK Ivana pl. Zajca Rijeka s opernom predstavom Elektra Richarda Straussa pod dirigentskim vodstvom Myrona Michailidisa, a u režiji Marina Blaževića. U glavnim ulogama nastupaju: Maida Hundeling (Elektra), Anamarija Knego (Krizotemis), Dubravka Šeparović Mušović (Klitemnestra), Luka Ortar (Orest) i Bože Jurić Pešić (Egist).
Priča o Agamemnonu kojega je ubila žena Klitemnestra zajedno s ljubavnikom Egistom, o njegovim dvjema kćerima – Elektrom koja vapi za osvetom i mnogo blažom Krizotemidom – te o sinu Orestu, o konačnoj osveti nad preljubnicima i Elektrinu samrtnom plesu, pružila je Richardu Straussu mogućnost da sjajno glazbeno uobliči klasičnu tragediju. Ova opera, kao vrhunac ekspresionizma i modernizma, fascinira kompleksnošću partiture koja svojom snagom i izravnošću prati libreto Huga von Hofmannsthala.
Između revolucija autora Vlada Petrija moćan je i originalan politički dugometražni hibridni dokumentarni film koji kroz intimnu priču o sudbinama dviju žena progovara o poziciji žena u patrijarhalnim sistemima Irana i Rumunjske, društvima koja su eksperimentirala s različitim režimima i u kojima je represivni politički aparat uvijek funkcionirao nauštrb pojedinaca. Početak kino distribucije zakazan je za 18. siječnja u Dokukinu KIC, dok će potom film igrati i u drugim nezavisnim kinima diljem zemlje.
Između revolucija svjetsku je premijeru imao u veljači 2023. na Filmskom festivalu u Berlinu gdje je osvojio nagradu FIPRESCI za najbolji film. Istom je nagradom ovjenčan i na Međunarodnom filmskom festivalu u Transilvaniji (TIFF), kao i nagradom za najbolji rumunjski dugometražni film. Hrvatska premijera filma održana je na festivalu ZagrebDox u ožujku 2023. U prosincu je obilježena 34. godišnjica rumunjske revolucije dok se u siječnju, kada film Između revolucija stiže u domaća kina, obilježava 45. godišnjica od iranske revolucije.
Ovaj hibridni film donosi priču o Rumunjki Mariji i Iranki Zahri, koje su se upoznale 1970-ih studirajući zajedno u Bukureštu i njihovoj dugogodišnjoj strastvenoj korespondenciji. Dvije žene neumorno se dopisuju na razmeđi revolucija, prosvjeda i politički turbulentnih zbivanja koja su poharala njihove zemlje. Intiman epistolarni dokumentarac kroz intrigantne i rijetko viđene arhivske snimke odmata klupko kolektivne povijesti, svu nadu i razočaranje koje donose političke transformacije, te propituje društvene tabue, represiju i položaj žena u zemljama gdje su povijest pisali gotovo isključivo muškarci.
Između revolucija je film napravljen od arhivskih snimaka koje prikazuju živote i sudbine dviju žena kombinirajući ih s fiktivnim elementima.
Za mene je Između revolucija film o nedavnoj prošlostikoja vrlo snažno odjekuje neposrednom, sadašnjom stvarnošću. Riječ je o filmu koji predstavlja subjektivnu, žensku povijest dviju država i društava koje su eksperimentirale s različitim političkim sustavima, islamskim i komunističkim, u kojima su ljudi postupno slamani od strane represivnog političkog aparata. To je film koji rezonira s nedavnim događajima u Iranu, gdje se žene ponovno bore za svoja prava, baš kao što su se borile 1979., o filmu kaže autor Vlad Petri.
Film je nastao u produkciji rumunjske kuće Activ Docs, u koprodukciji s hrvatskim Restartom i iranskom kućom undisclosed. Hrvatski koproducent je Oliver Sertić. Producentica je Monica Lăzurean-Gorgan (Activ Docs). Film je podržan sredstvima Rumunjskog nacionalnog filmskog centra CNC i Hrvatskog audiovizualnog centra, uz potporu Doha Film Instituta.
Ulaskom u 2024. godinu ostavili smo za sobom mnoge nepotrebne brige i događaje, no za sve muškarce briga o vlastitom zdravlju treba i dalje ostati prioritet.
Kada bismo Vas upitali što povezuje poznate glumce Roberta de Nira, Sir Iana McKellena (X Men, Gospodari prstenova), Sir Rogera Moorea (najdugovječniji filmski agent 007), Nobelovca Nelsona Mandelu ili našu nogometnu legendu Ćiru Blaževića, odgovor se krije u jednom od vodećih uzroka smrtnosti kod muškaraca – riječ je o raku prostate.
Kada je riječ o raku prostate, i dalje na europskoj razini postoji niz neriješenih pitanja i izazova, bilo da je riječ o kasnom postavljenju dijagnoze, nejednakoj dostupnosti liječenju među državama članicama, stigmi povezanoj sa simptomima bolesti, povezanim tegobama i fragmentiranoj skrbi između primarne zdravstvene zaštite i bolnica. Upravo je ove probleme u nadolazećoj godini Europa stavila na zdravstveni radar. Rak prostate je u samom vrhu kao uzrok smrtnosti od raka kod muškaraca diljem svijeta. Muškarci imaju 2-3 puta veću vjerojatnost da obole od raka prostate ukoliko su od istoga bolovali otac, brat ili sin.
Prema nekim međunarodnim istraživanjima, muškarci su znatno manje skloni posjetiti liječnika ili prijaviti simptome zdravstvenom stručnjaku, svega 60 % muškaraca odlazi liječniku na godišnje redovne preglede a 40 % ih ne želi ići dok nešto „ozbiljnije“ nije u pitanju. Koliko je važna podrška unutar obitelji i prijatelja svjedoči podatak o 20 % muškaraca koji bi posjetili liječnika samo kako bi ih njihova draga osoba prestala „nagovarati“ na pregled.
Vodeći računa da važne teme, poput muškog zdravlja, stavimo pravovremeno na zdravstveni radar, gledajući u najbolje prakse i zdravstvene politike diljem svijeta, Health Hub je kao regionalni policy think tank za zdravstvo predstavio svoju specijaliziranu emisiju o zdravstvenim trendovima i politikama „HEALTH POLICY RADAR“. Osluškujući preporuke EU zdravstveno-političkog ekosustava, upravo je tema muškog zdravlja i raka prostate nešto što zahtijeva dodatnu pažnju i zajedničko djelovanje svih dionika, kako bi se poboljšala zdravstvena pismenost, potaknula prevencija te omogućili bolji ishodi liječenja uz inovacije koje produljuju život i čine ga kvalitetnijim. Štoviše, mnoge preporuke pozivaju na suradnju udruženja žena oboljelih od raka dojke kako bi podijelile s udruženjima muškaraca oboljelih od raka prostate dobre prakse, jer su napravile važne pomake u proteklom desetljeću, od podizanja svijesti, do omogućavanja dostupnosti novih metoda dijagnostike i liječenja. U prvoj emisiji „HEALTH POLICY RADAR-a“ gostovali su zdravstveni stručnjaci s područja urologije, urološke onkologije te predstavnik pacijenata oboljelih od raka prostate.
„Hrvatska je na inicijativu Ministarstva zdravstva i ministra prof. dr. sc. Beroša, uz stručnu podršku akademika Željka Kaštelana i članova Povjerenstva, nastavno na preporuku Europskog vijeća i Komisije, odlučila krenuti među prvima, ako ne i prva, u Europi i svijetu, koja kreće s jednim takvim programom kao što je Nacionalni program za rano otkrivanje raka prostate, a nakon što smo do sada imali praksu tzv. oportunističkog probira na vlastitu inicijativu ili preporuku liječnika“, izjavio je prim. dr. sc. Tomislav Kuliš, specijalist urologije, voditelj Centra za prostatu, Klinika za urologiju KBC-a Zagreb.
Podržavajući uvođenje Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka prostate, gdin. Velimir Korak, dipl. ing. geofizike, predsjednik Hrvatskog društva bolesnika s rakom prostate koji se gotovo puno desetljeće nosi s borbom protiv metastatskog raka prostate, istaknuo je kako je rad na prevenciji vrlo važan, no potrebno je pažnju usmjeriti i na one bolesnike koji su u metastatskom stadiju bolesti, kako bi im bile dostupne najsuvremenije metode u svim linijama liječenja (od prve do četvrte linije liječenja) za poboljšanje ishoda, duže preživljenje i kvalitetniji život.
„Kada govorimo o metastatskom raku prostate, Hrvatska ima jako dobre mogućnosti liječenja. Ono što nam nedostaje na razini KBC-ova, i za što se nadamo da će uskoro biti dostupni, su tri stvari: radioterapijski uređaji koji služe za ciljano zračenje metastaza na malim poljima, skupina tzv. PARP inhibitora koji služe za „popravak DNA“ te skupina radionuklida“, istaknula je doc. dr. sc. Marija Gamulin, dr. med., specijalistica radioterapije i onkologije, voditeljica Odjela za urogenitalne tumore Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
„HEALTH POLICY RADAR“ s temom „Muško zdravlje na zdravstvenom radaru – Inovacije dostupne svakom muškarcu“ možete pogledati na YouTube kanalu:
Svaki put kada vas uhvati suhi kašalj požurite u najbližu ljekarnu po sirup? No, kupovni sirupi protiv kašlja, osim što su često skupi, usto mogu sadržavati i neke neželjene sastojke.
Kako biste bili sigurni u to da u svoj organizam unosite samo prirodno, donosimo vam ideju za pripremu zdravog sirupa protiv kašlja kod kuće piše Alternativa za vas.
Od sastojaka, koje vrlo vjerojatno već imate u svom domu ili vrtu, ključan je – lovorov list! Lovor (lat. Laurus nobilis) mediteranski je grm s aromatičnim listovima koje su cijenili još i stari Grci i Rimljani, kao i Egipćani.
Premda ga većina danas smatra „običnim“ začinom koji služi samo tome da podiže okus jela, u narodnoj medicini on se naveliko koristi u liječenju raznih oboljenja, od respiratornih, preko loše probave, pa sve do bolesti srca.
Lovor, med i limun sigurno već imate u svom kućanstvu.
Od ta tri sastojka lako i jednostavno možete pripremiti sirup koji će ublažiti simptome grlobolje, poput kašlja i neugodnog grebanja u grlu.
No, osim tih, uživat ćete i razne druge zdravstvene dobrobiti.
Dobrobiti lovora za kašalj i druge tegobe
Listovi lovora mogu se pohvaliti obiljem vitamina A, B i C, a što se tiče minerala, sadrže kalij, magnezij, mangan, kalcij, selen, bakar, željezo i cink.
Imaju analgetsko, antibakterijsko i protugljivično djelovanje, a usto pomažu čišćenju organizma.
Osim toga, lovor sadrži hlapive tvari, poput eugenola, limonena i kavikola, koji djeluju protuupalno, ublažavaju bolove (prirodni su analgetik) te smanjuju grčeve mišića (spazmolitičko djelovanje).
Stoga, primjenom sirupa ne samo da ćete ublažiti simptome prehlade nego ćete i smanjiti napetost i negativne učinke stresa na vaš organizam.
Sirup od lovora osnažit će i obrambene snage vašeg organizma te podići energiju, što je iznimno važno jer vas prehlada ili gripa mogu jako iscrpiti.
Baš kao i lovor, i med ima moćno antioksidativno i antibakterijsko djelovanje te pomaže očuvanju vlažnosti u grlu, što također smiruje nadražajni kašalj.
Neizostavan sastojak sirupa je i limun, koji je bogat vitaminom C.
Sirup od lovora – za suhi kašalj
Sastojci:
6 listova lovora
100 g domaćeg meda
250 ml vode
sok od 1 limuna
Priprema:
Zakuhajte vodu pa u nju dodajte natrgani lovor.
Poklopite pa kuhajte 10-ak minuta, a zatim isključite i ostavite da se hladi 20 minuta. Potom procijedite. Dodajte svježe iscijeđeni sok od limuna i med te sve dobro izmiješajte. Pohranite u staklenku s poklopcem i, ako ne potrošite, čuvajte u hladnjaku nekoliko dana.
Uzimajte po 2-3 žlice ovog sirupa na dan. Sirup će rado uzimati i djeca jer je ugodna okusa i mirisa. Lovor će u kombinaciji s medom i limunom olakšati iskašljavanje te izbacivanje viška sluzi iz pluća.
Čaj od lovora
Osim sirupa, pripremiti možete i čaj s lovorom koji je također vrlo djelotvoran kod respiratornih oboljenja. Uzmite 1-2 svježa ili sušena usitnjena lista lovora pa ih prelijte s 2 dl proključale vode. Ostavite da odstoji do pola sata, a zatim procijedite.
Popijte 1-2 šalice na dan. Ovim čajem možete se i inhalirati. Sirup ili čaj od lovora možete obogatiti i s nekoliko listova kadulje, koja je izvrsna za grlo i desni.
Primjena eteričnog ulja lovora – kod kašlja
Baš kao i sirup i čaj, pomoći vam može i eterično ulje lovora. Pomiješajte nekoliko kapi eteričnog ulja lovora s biljnim uljem pa utrljajte u prsni koš. To će pozitivno djelovati na dišne puteve i dodatno olakšati disanje.
Ovim se zdravim uljem možete i inhalirati tako da dodate nekoliko kapi u vruću vodu pa udišete pare. Također, njime možete dezinficirati prostorije u kojima boravite, što je odlična ideja u vrijeme sezone prehlade i gripe.
Napomena: lovor i njegovi pripravci ne preporučuju se trudnicama i dojiljama.
Iako mnogi misle da su najdraže mjesto mnogih studenata noćni klubovi, iznenadili bi se kada bi prošetali Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i vidjeli velik broj studenata kako uče, pripremaju seminare ili čitaju i traže literaturu.
Ono što privlači ne samo studente, već i sve ostale ljude u ovu kulturnu kraljicu i mjesto susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti jest njezina ključna uloga u očuvanju i promicanju bogate kulturne baštine zemlje te akademska i istraživačka aktivnosti
Početkom Nacionalne i sveučilišne knjižnice, odnosno NSK, smatra se 1607., ali zgrada kakvu znamo danas otvorena je 28. 5. 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana Državnosti Republike Hrvatske. Knjižnicu su projektirali hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić.
Zgrada je odraz suvremene jednostavnosti oblika, čije golemo stakleno predvorje nudi poglede iz svih čitaonica.
NSK ima opsežne zadatke, od prikupljanja i očuvanja pisane riječi do podrške znanstvenim i istraživačkim projektima. Knjižnica ima pravo primjerka za sve tiskane materijale u Hrvatskoj, čime postaje čuvarica nacionalne tiskane baštine. Uz to, NSK se bavi i digitalizacijom svojih zbirki, čime omogućuje online pristup brojnim kulturnim resursima.
Zbirke NSK su pravo blago. Tu se čuvaju stariji naslovi, rukopisi, karte, fotografije te mnoge druge posebne kolekcije. Knjižnica se također brine i o očuvanju starih knjiga, često rariteta, čime se osigurava pristup budućim generacijama, a online katalogom omogućuje jednostavno pretraživanje bogatih zbirki, dok digitalizirane kolekcije olakšavaju pristup kulturnim blagom.
NSK nije izolirana, već aktivno surađuje s drugim knjižnicama, institucijama i istraživačkim centrima. Ova suradnja jača kulturnu scenu Hrvatske, potiče razmjenu informacija i promiče istraživački duh.
Prema podacima iz 2018. knjižnica je imala 10 537 upisanih korisnika te 15 056 valjanih članstva. Iste godine zabilježen je ukupno 169 059 posjeta Knjižnici. U njoj se nalazi 14 192 hrvatskih monografija, 37 657 jedinica domaćih serijskih publikacija, 733 jedinice posebne knjižne građe, 963 jedinice neknjižne građe, 1715 jedinica glazbene građe, te 550 jedinica elektroničke građe.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ne samo da čuva riznicu hrvatske kulturne baštine već i aktivno sudjeluje u oblikovanju budućnosti zemlje kroz podršku obrazovanju, znanosti i istraživanju. Ona je nezaobilazna destinacija za sve koji cijene duboko ukorijenjenu kulturnu povijest Hrvatske.
Ako se i vi želite učlaniti u knjižnicu, njena godišnja članarina iznosi 13,27 € za redovite i izvanredne studente prijediplomskog i diplomskog studija te studente poslijediplomskog studija u Republici Hrvatskoj, a 26,54 € za akademsko ili znanstveno osoblje, znanstvenike i djelatnike u kulturi i obrazovanju te građane RH.
Umirovljenici plaćaju cijenu od 6,64 €, dok je za osobe s invaliditetom i osobe u njihovoj pratnji članarina besplatna.
