Kako bi ojačao svoju otpornost na klimatske promjene, Zagreb prigrljuje rješenja temeljena na prirodi. U sklopu pilot aktivnosti projekta Restoriver povećan je retencijski kapacitet parka Maksimir primjenom rješenja temeljenih na prirodi. Malim mjerama omogućeno je prirodno zadržavanje vode na području parka.

„Gradovi su uslijed klimatskih promjena postali posebno ranjivi jer su izgubili velik dio prirodnih mehanizama koji su nekad regulirali vodu, temperaturu i mikroklimu. Projekt Restoriver dao nam je mogućnost da rješenja temeljena na prirodi isprobamo u stvarnim uvjetima. Park Maksimir, najveće zeleno područje u centru Zagreba i ključni rezervoar urbane bioraznolikosti, vrlo jasno pokazuje probleme koje imamo – od presušivanja potoka ljeti do lokalnih poplava tijekom jakih kiša. Ono što smo ovdje testirali, nije bila ‘velika gradnja’, nego pametne, male intervencije koje vraćaju prostoru sposobnost da zadržava vodu tamo gdje padne. Time istovremeno smanjujemo pritisak na odvodni sustav, povećavamo dostupnost vode u sušnim razdobljima i stvaramo bolja staništa za mnogobrojne vrste. Takva rješenja donose višestruku korist: za prirodu, za grad i za kvalitetu života građana“, kazala je Nika Dolenc, ravnateljica Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.

Pilot aktivnosti projekta Restoriver započele su cjelovitom analizom stanja hidrotehničkog sustava parka Maksimir. Javna ustanova Priroda Grada Zagreba istražila je povijesne planove sustava dovođenja vode u maksimirska jezera i implementirala jednostavne zahvate održavanja cjevovoda i ventila. Tim se intervencijama ponovo uspostavio zadovoljavajući dotok vode u Treće maksimirsko jezero i potok Maksimirec. Zahvaljujući tome potok u ljetnim mjesecima više ne presušuje. Paralelno je osnovana savjetodavna radna skupina dionika koja je s projektnim partnerima radila na planiranju i provođenju pilot aktivnosti. Izrađena je i studija koja je utvrdila stanje hidrotehničkog sustava i prioritete za održavanje, odnosno modernizaciju cijelog sustava. Dodatno, studija je identificirala i spektar mogućnosti primjene mjera za prirodno zadržavanje vode na području parka.

„Cilj tih mjera je usporavanje protoka vode kroz Maksimir, tzv. ‘slow the flow’ princip. Njime umanjujemo rizik od urbanih poplava južno od parka, ali i povećavamo dostupnost vode u sušnijim periodima jer se ona zadržava u staništu. Time dobivamo i bolje ekološke uvjete za divlje stanovnike Maksimira. Od u studiji identificiranih mjera izabrali smo tri za provedbu unutar projekta. Nakon izrade tehničke dokumentacije i ishođenja potrebnih dopuštenja, krenuli smo u realizaciju malih ciljano odabranih zahvata na tri lokacije na potoku Maksimirec. Radi se o jednostavnim zemljanim radovima koje smo izvodili prije početka vegetacijske sezone. Konkretno, radili smo restauraciju meandara potoka na livadi Kišobran, formiranju ujezerenja neposredno nizvodno od livade te produbljivanju postojeće depresije u šumi i njezinom povezivanju s potokom. Zahvati su na licu mjesta prilagođavani stanju na terenu radi očuvanja stabala, odnosno šume. Maksimir je zaštićeno područje i zaštićeno kulturno dobro te smo odabrali diskretne zahvate prihvatljive sa stanovišta očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti parka“, rekla je Irina Zupan, voditeljica Odsjeka za očuvanje prirode Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.

Posjetitelji parka, potvrđuju istraživanja, razumiju svrhu ovih mjera i podržavaju njihovu primjenu. Tome je doprinijela i njihova edukacija.

„Jedan od ciljeva projekta je edukacija građana o za njih potpuno novim konceptima kao što su ‘rješenja temeljena na prirodi’, ‘mjere za prirodno zadržavanje voda’ i ‘usluge ekosustava’, te benefitima koje ti koncepti donose ne samo prirodi već i ljudima. Cilj edukativne kampanje bio je skrenuti pažnju građana na važnost obnove slatkovodnih ekosustava jer nam obnovljeni i samim time osnaženi ekosustavi mogu pomoći u prilagodbi posljedicama klimatskih promjena – poplavama i sušama. Također, oni nam donose i druge brojne koristi: doprinose smanjenju rizika od poplava te produžuju vlažnost u sušnim razdobljima, stvaraju ugodnije mikroklimatske uvjete za ljude i smanjuju efekt toplinskih otoka u gradovima, omogućuju odmor i rekreaciju ljudi, poboljšavaju kvalitetu vode, obnavljaju zalihe podzemnih voda, doprinose očuvanju bioraznolikosti i otpornosti ekosustava, povećavaju otpornost tla i smanjuju eroziju te pozitivno utječu na ljudsko zdravlje“, navela je Ida Čarnohorski, koordinatorica projekata urbane prilagodbe klimatskim promjenama u WWF Adria. Edukativni animirani film na tu temu pod nazivom „Malo drugačija priča o princezi i žapcu“ možete pogledati ovdje.

Na predstavljanju rezultata pilot aktivnosti na povećanju retencijskog kapaciteta parka Maksimir istaknut je cilj da se ovakva rješenja nastave implementirati u Zagrebu, drugim hrvatskim gradovima i šire.

Javna ustanova Priroda Grada Zagreba jedan je od 15 partnera na projektu Restoriver financiranog u sklopu Interreg Programa Dunavske regije – Obnova riječnih obala i riparijskih područja duž Dunava i njegovih pritoka u Dunavskoj regiji izmijenjenih ljudskim intervencijama, s ciljem jačanja klimatske otpornosti i prirodnog zadržavanja vode. Projekt je posvećen jačanju otpornosti na klimatske promjene kroz primjenu mjera za prirodno zadržavanje vode, tj. rješenja temeljenih na prirodi u restauraciji i revitalizaciji slatkovodnih i močvarnih ekosustava. Projekt je započeo 1. siječnja 2024. i traje do 30. lipnja 2026.

Priroda Grada Zagreba u projektu je odgovorna za provedbu pilota povećanja retencijskog kapaciteta parka Maksimir primjenom mjera za prirodno zadržavanje vode (NWRM). WWF Adria nacionalni je projektni partner, a Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pridruženi strateški partner.