Prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda, u Hrvatskoj se očekuje prolazak toplinskog vala koji će se u srijedu i četvrtak osobito biti osjetan na riječkom, splitskom i dubrovačkom području, a u petak će se proširiti i na osječko, zagrebačko i karlovačko područje. Zbog velike količine suhog raslinja na području Dalmacije velika je opasnost od izbijanja požara otvorenog prostora.
Savjetujemo građane na pojačan oprez kako bi svojim odgovornim ponašanjem doprinijeli sigurnosti:
Ne bacajte opuške, staklo i ne palite vatru na otvorenom prostoru.
Ukoliko koristite roštilje u sklopu domaćinstava, ne činite to za vjetrovita vremena te obavezno ugasite žar nakon njegova korištenja.
Požar se brzo širi u kamp prikolicama i čamcima, stoga ih odmah napustite ukoliko ne možete požar ugasiti na siguran način u njegovoj početnoj fazi.
Ne otežavajte vatrogascima gašenje, a sebe ne dovodite u opasnost, kako biste požar iz blizine promatrali ili ga fotografirali i snimali.
Ne koristite dronove za snimanje požara, jer time ugrožavate sigurnost protupožarnh zrakoplova koji sudjeluju na intervenciji. Pilotske posade obustavit će letačke operacije odmah po uočavanju drona u zoni svojih aktivnosti što će otežati sprječavanje širenja požara i dovesti u opasnost živote ljudi.
Održavajte okućnice čistima jer time smanjujete mogućnost proširenja požara na okolne objekte.
Također, treba voditi računa da se u automobilima ne ostavljaju djeca kao ni kućni ljubimci jer u ovakvim uvjetima jako brzo dolazi do dehidracije i toplinskog udara, što može dovesti do teških oštećenja organa, a u konačnici i smrti.
U slučaju da primijetite požar, odmah nazovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112.
PipsChips&Videoclips dolaze u zagrebački klub Boogaloo 4. i 5 . prosinca 2024.
Pipsi nastavljaju s tradicijom da jednom godišnje rade posebne koncerte u Zagrebu. Nakon rasprodanog stadiona Šalata u rujnu 2022., kao i rasprodane petodnevne rezidenture u klubu Sax u studenom 2023., na red je došla nova zagrebačka akcija. Ove zime Pipsi zakazuju dvodnevni koncert u Boogaloou.
Kao jedan od najvažnijih zagrebačkih rock bendova u povijesti, Pipsi su odgojili generacije fanova. I na ovaj susret donijet će dugačak set najvećih hitova iz karijere, te predstaviti jedan od najboljih prošlogodišnjih domaćih albuma “Vesna”.
Koncerti u Boogaloou jedini su samostalni koncerti Pipsa u Zagrebu u 2024. godine. Do kraja srpnja bend će nastupiti u Rijeci, Gospiću, Sinju, Ražancu i koprivničkom Rock Live festivalu. U kolovozu Pipsi će se uputiti prema Šibeniku 10. (gdje nastupaju s grupom Letu štuke) te Puli 15. (zajedno sa Štukama i Jonathanom). Sarajevski Beer Fest ugostit će bend 7. rujna.
Ulaznice u prodaju kreću u četvrtak 11. srpnja u 9:00 sati po cijeni od 18 eura. Ta cijena će vrijediti do 31.kolovoza, a dan nakon penje se na 20 eura. Ulaznice su dostupne u sustavima Eventim i Entrio, na svim njihovim prodajnim mjestima, kao i u Rockmarku i Dirty Old Shopu.
Ukrajinski pijanist Lubomyr Melnyk jedinstvena je pojava na sceni suvremene klasične glazbe, što zbog svog nevjerojatnog skladateljskog i sviračkog dara, što zbog svoje markantne pojave. Iako mu se vjerojatno najslavniji album zove “The Song of Galadriel” (1985.), on sam sa svojom dugom sijedom kosom i bradom više nalikuje na kolegu čarobnjaka Gandalfa. Ili možda na Ivana Krstitelja, budući da su ga s pravom nazvali i “prorokom glasovira”.
Taj je nadimak stekao stvorivši ono što naziva “kontinuiranom glazbom”. U pitanju je unikatan i neponovljiv stil koji nastaje kombinacijom klasičnih klavirističkih tehnika te istočnih filozofija i borilačkih vještina kao što su Kung Fu i Tai Chi, a rezultira rafalima koje njegovi prsti ispaljuju po klavirskim tipkama brzinom kakva je u povijesti glazbe praktički neviđena. Naime, izmjereno je da Melnyk svakom rukom odsvira čak 19,5 nota u sekundi! Tako nastaje gusto tkanje slojeva glazbe za koju mnogi tvrde da zvuči kao muziciranje cijeloga orkestra, a ne samo jednog čovjeka za klavirom.
Na Melnyka su utjecali skladatelji poput Stevea Reicha i Terryja Rileya, a neke od njegovih djela često uspoređuju sa slavnim kelnskim koncertom Keitha Jarretta. Premda njegov izričaj mnogi opisuju kao minimalistički, Melnyk odlučno odbija taj termin i svoju glazbu radije naziva maksimalizmom, budući da svirač mora generirati gomilu nota za stvaranje četvrte dimenzije zvuka.
Iako živi i djeluje u Kanadi, Melnyk je izrazito vezan za svoje ukrajinske korijene, pa čak tvrdi da njegova glazba uopće ne bi postojala da nije Ukrajinac. “Odlika nam je to što smo skloni žrtvovati se. Ukrajinci su požrtvovni za stvari koje su im važne”. Prije nego je krajem prošle godine napunio 75 godina, obavio je tako i svoj aktualni album “The Scared Thousand” posvećen svojim junačkim zemljacima, ukrajinskim vojnicima koji su se nekoliko tjedana borili protiv goleme ruske vojske u tvornici čelika Azov u Mariupolju.
Album donosi dvije verzije dvadeset i pet minuta dugačke naslovne skladbe, jednu studijsku i jednu uživo te je sjajan primjer njegovog bravuroznog stila koji nijedan drugi pijanist današnjice nije sposoban izvesti. Ako vam to nije dovoljno za odlazak na koncert okorjeloga velemajstora koji kroz zadnjih šest dekada očarava publiku, poslušajte bilo koju od njegovih snimki i vrlo je vjerojatno da ćete se i sami zaljubiti u nove svjetove koje čarobno generira svojim prstima.
Dani hrvatskog filma pozivaju na prijavu filmova za 33. izdanje koje će se održati od 17. do 20. listopada 2024. u karlovačkom Kinu Edison.
Prijave su otvorene u sljedećim kategorijama:
kratkometražni i srednjometražni igrani film (do 60 minuta)
dokumentarni film
animirani film
eksperimentalni film
namjenski film (uključuje i glazbeni spot)
U obzir za selekciju ulaze svi filmovi hrvatskih autora i/ili većinskih producenata koji su nastali između dvaju izdanja Dana hrvatskog filma, odnosno u 2023. i 2024. godini, a da pritom nisu bili prijavljeni na proteklo festivalsko izdanje.
Filmovi se prijavljuju na službenim stranicama festivala putem internetskog sustava kojem možete pristupiti ovdje, a prijave traju do 17. srpnja 2024. Filmove mogu prijaviti redatelji, producenti i nacionalna filmska tijela, odnosno svi koji imaju pravo i ovlaštenje za zastupanje i prijavljivanje filmova. Selekcijski primjerak filma mora biti posljednja varijanta filma. Selekciju će provesti petero članova Hrvatskog društva filmskih kritičara.
Filmovi odabrani za službeni natjecateljski program kandidirat će za nagrade Velikog žirija (Grand Prix te one za režiju, scenarij, fotografiju, montažu, glazbu i oblikovanje zvuka, uz mogućnost dodjele priznanja za specijalni umjetnički doprinos u poljima scenografije, kostimografije, maske, specijalnih i vizualnih efekata te glume), Nagradu „Jelena Rajković“ Društva hrvatskih filmskih redatelja namijenjenu redateljima do 30 godina starosti, nagradu Glasa koncila „Zlatna uljanica“ te Nagradu za etiku i ljudska prava.
Dani hrvatskog filma su nacionalna kulturna manifestacija kojoj je svrha predstaviti, promicati i u ravnopravnom natjecanju vrednovati godišnju produkciju kratkometražnog i srednjometražnog igranog, dokumentarnog, animiranog, eksperimentalnog i namjenskog filma. Svrha Festivala također je pružiti uvid u nacionalnu filmsku baštinu i suvremena kretanja u regionalnim kinematografijama u kojima participiraju domaći autori i producenti, odnosno ponuditi i retrospektivnu i diskurzivnu kontekstualizaciju hrvatske kinematografije.
Ulaz na sve projekcije i događanja 33. Dana hrvatskog filma bit će besplatan.
Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi objavio je najnovije istraživanje pod nazivom Connection Failed, koje je pokazalo da su europski gradovi i dalje puno bolje povezani zračnim nego željezničkim prometom. Ljude se potiče na letenje, umjesto na vožnju vlakom, unatoč štetnom utjecaju zrakoplovnog prometa na planet. Svrha istraživanja bila je utvrditi postojeće i potencijalne izravne željezničke veze te ih usporediti s brojem izravnih letova na istim rutama.
Greenpeace je analizirao 990 ruta između 45 velikih europskih gradova, od čega za samo 12 posto ruta postoji izravna veza vlakom, dok za 69 posto postoji izravan let. Dakle, gotovo je šest puta više izravnih letova nego izravnih željezničkih linija između velikih gradova diljem Europe.
Zagreb je vrlo slabo povezan prekograničnim izravnim željezničkim linijama. Postoji izravna veza vlakom samo do četiri analizirana grada iako bi se do njih 26 moglo doći izravnim putovanjem kraćim od 18 sati. To znači da izravna željeznička povezanost Zagreba iznosi svega 15 posto. Izravnim noćnim vlakom može se putovati samo do dva analizirana grada, Münchena i Züricha. Usporedbe radi, iz Zagreba se direktnim linijama u zračnom prometu može stići do 25 od 45 analizirana europska grada, što znači da iz hrvatske metropole postoji 350 posto više izravnih linija zrakoplovima nego vlakovima.
Izravan vlak vozi još do Budimpešte i Ljubljane, ali te dvije linije nisu česte. Postoji samo jedan par vlakova dnevno za Budimpeštu i tri za Ljubljanu.
Ne postoji izravna željeznička veza sa 85 posto gradova do kojih bi se moglo izravno doći u roku od 18 sati. Dvije najočiglednije propuštene prilike za putovanje kraće od 12 sati su izravne linije do Beograda i Beča.
Trenutno nijedan putnički vlak ne prelazi hrvatsko-srpsku granicu. Do Beograda se trenutno s presjedanjem u Budimpešti, Novom Sadu ili Subotici vlakom putuje gotovo 28 sati, dok bi putovanje izravnom linijom trajalo svega šest sati. Slično tome, nedostaje važna noćna željeznička linija iz Zagreba do Frankfurta. To je najprometnija kratka zračna ruta iz Zagreba koja nema izravnu alternativu putovanja vlakom, a slijede je linije za Amsterdam, Pariz i London.
Europa trenutno također ima 350 posto više izravnih letova nego izravnih vlakova do odredišta do kojih bi se moglo doći vlakom u manje od 18 sati (18 sati je trenutačno maksimalno vrijeme putovanja jednog izravnog noćnog vlaka u Europi). S postojećom željezničkom infrastrukturom Zagreb ima potencijala za još 22 izravne veze, a s umjerenim ulaganjima u europsku željezničku infrastrukturu koja bi omogućila prosječnu brzinu od 80 km/h na svim trasama, osam dodatnih gradova moglo bi se u budućnosti povezati izravnim linijama do/iz Zagreba.
Izravni vlakovi nude značajne prednosti u odnosu na linije s presjedanjem, kao što su praktičnost, pouzdanost i često niže cijene, a i potiču ljude na korištenje održivog načina putovanja, umjesto onog koji se temelji na fosilnim gorivima. Međutim, nijedan analizirani grad ne iskorištava u potpunosti svoj potencijal za izravnu povezanost. Čak i Beč, grad sa 17 linija, odnosno najviše izravnih željezničkih veza u Europi, ima izravne linije na samo 58 posto mogućih ruta.
Greenpeace poziva EU i nacionalne vlade da podrže razvoj izravnih željezničkih usluga ulaganjem u infrastrukturu, bolju suradnju između željezničkih tvrtki i uspostavljanje izravnih veza tamo gdje još nisu komercijalno održive.
– Europa je godinama prostirala ‘crveni tepih’ zračnom prometu koji je štetan za klimu i obasipala ga poreznim olakšicama, dok su vlakovi i željeznička infrastruktura propadali. Danas se suočavamo s golemim nedostacima u našoj željezničkoj mreži i znatnim neiskorištenim potencijalom za izravnu željezničku povezanost, uglavnom zbog pogrešnih prioriteta pri raspodjeli sredstava za mobilnost. Vrijeme je da europske vlade i EU isprave tu neravnotežu poboljšanjem povezanosti i udobnosti vlakova te ukidanjem nepoštenih povlastica zrakoplovnoj industriji. Europljani zaslužuju pristup čistom, učinkovitom, udobnom i cjenovno pristupačnom javnom prijevozu, dobrom i za njih i za planet. – istaknuo je Herwig Schuster, stručnjak za mobilnost Greenpeacea u središnjoj i istočnoj Europi.
Program 25. jubilarne sezone scene AMADEO koja se svojim programom vraća u obnovljeni i prošireni prostor novog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja na zagrebačkom Gornjem gradu uz već tradicionalnu izložbu posvećenu uspomeni na preminulu članicu programskog odbora slikaricu i grafičarku Izabelu Šimunović – izlaže kiparica Ida Blažičko – tijekom srpnja, kolovoza i rujna donosi brojne koncerte i kazališne predstave. Velika novost je da će se sve priredbe održavati u klimatiziranom natkrivenom atriju Muzeja.
Glazbenu sezonu u srpnju Scena AMADEO otvara koncertom Mateja Meštrovića i Zagrebačkih solista. Slijede koncerti vrhunskih inozemnih i domaćih izvođača: violinista Stefana Milenkovića, Hrvatskog gitarskog kvarteta, gitariste Miroslava Tadića, kraljice bossa-nove Amálie Baraone, svjetski poznate harmonikašice Marime Ključo i Jelene Milušić, Zagreb septeta, Ansambla Illiryca, popularnih Mariachi Los Caballerosa, pijaniste Lovre Marušića. I ove godine Scena će koncertom Tomislava Tenšeka-Snoopya i prijatelja te nastupom Nine Čorić, kraljice flamenka, obilježiti sedmu godišnjicu smrti Nenada Jalševca-Nenčija, svog dugogodišnjeg tonca.
Ida Blazičko, foto Robert Marić
Program se nastavlja u drugoj polovici kolovoza te u prvom dijelu rujna brojnim koncertima te danima monodrame.
Povijest Scene AMADEO simbolički se preklapa s prelaskom u novo tisućljeće, u vrijeme koje je nosilo neku novu energiju, nadu da će nova stvarnost donijeti toliko željene promjene. U kultnoj gornjogradskoj gostionici „Pod starim krovovima“ okuplja se društvo oko ideje oživljavanja zagrebačkog Gornjeg grada, jedinstvene spomeničke cjeline koja je bila u jadnom, zapuštenom stanju unatoč činjenici da su na njemu djelovale i danas djeluju, uz političke, i važne muzejske, školske i kulturne institucije.
Svečano otvaranje nove zagrebačke ljetne scene odigralo se 1. srpnja 2000. godine premijerom predstave „Vrhunska tajna“ – političko špijunski SF u izvedi autora teksta, kazališnog i filmskog glumca Božidara Oreškovića i prvaka HNK Zvonimira Zoričića. Prvi koncert na sceni bio je nastup pijanista Nevena Frangeša i gitarista Elvisa Stanića. Vrijedi zabilježiti da je prva službena fotografkinja Scene bila nezaboravna fotografkinja Marija Braut, koja je od same ideje da Scena krene s radom bila snažna podrška organizatorima.
Ulaznice se mogu nabaviti na na Ulaznice.hr i Eventim
