Ususret Svjetskom danu inovacija u zdravstvu (World Health Innovation Day 2024) Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvene politike te regionalni partner ove globalne inicijative želi istaknuti vrijednost zdravstvenih inovacija za pojedinca i društvo u cjelini, uz poseban naglasak na što bržu dostupnost i implementaciju inovacija na razini država i pacijenata, za održive, otporne i moderne zdravstvene sustave!

Svjetski dan inovacija u zdravstvu utemeljio je Gareth Presch, izvršni direktor World Health Innovation Summit-a, kako bi „podržali suvremenu zdravstvenu skrb te istaknuli inovacije u zdravstvu koje osnažuju pacijente i zajednice da upravljaju vlastitim zdravljem, blagostanjem i ishodima liječenja. Svjetski dan inovacija u zdravstvu je godišnje obilježavanje ljudi, organizacija i zajednica koji čine inovacije u zdravstvu!“

Ovo je prvi povijesni World Health Innovation Day i obilježavat će se tradicionalno 3. kolovoza, a Health Hub je ponosni partner ove inicijative za našu regiju, želeći dati doprinos globalnoj viziji inspiriranja kreatora zdravstvenih politika, lokalnih i nacionalnih organizacija, zdravstvenih stručnjaka, akademske zajednice, udruženja pacijenata i pharma, eHealth i medtech zdravstvene industrije uz promicanje vrijednosti inovacija u zdravstvu!

Anita Bujanić, voditeljica Health Hub-a ovim istaknula je ovim povodom: „Naš think tank već 3 godine daje vjetar u leđa zdravstvenim inovacijama i općenito inovativnom načinu razmišljanja o zdravlju. Bilo je hrabro pokrenuti ovakav „ružičasti oblak“ u vrijeme kada su svi zdravstveni sustavi bili izloženi postpandemijskoj krizi, ali pokazali smo koliko su naša pozitivna energija i inovativni „drive“ važni za regionalni zdravstveni ekosustav. Upravo zato želimo biti partneri globalnim inicijativama kao što je Svjetski dan inovacija u zdravstvu- bez dovođenja inovacija pacijentima i zajednicama, kao da oduzimamo nadu za zdraviji i kvalitetniji život. Pomislimo na pacijente koji za svoje bolesti ne bi imali inzulin, „zlatni standard“ onkološke terapije, novi lijek za rijetku bolest, rješenje za migrenu ili medicinsku tehnologiju za dijagnostiku i nužni kirurški zahvat. Moramo svi zbiti redove i zalagati se da inovacije u zdravstvu budu dostupne i predstavljaju temelj zdravijeg društva, kako u smislu terapija i tehnologija, tako i u smislu inovativnih politika te načina razmišljanja!“

Svjetski gospodarski forum je početkom 2024. godine istaknuo kako ulazimo u novu eru znanosti i inovacija koje imaju potencijal promijeniti način na koji se zdravstvena skrb kreira, razvija i pruža. Zahvaljujući digitalnim inovacijama, prikupljanju i analizi podataka te umjetnoj inteligenciji (AI), ono što je nekad zvučalo kao znanstvena fantastika brzo postaje stvarnost dostupna pacijentima. Izvješće McKinseyja navodi da se jedna trećina gospodarskog rasta u naprednim državama može pripisati poboljšanjima u zdravstvenoj skrbi. U zemljama u razvoju, za svaki 1 dolar uložen u zdravlje, navode mogući ekonomski povrat uloženog od 2-4 dolara.

Premda smo mala država, kako se možemo dičiti sportskim globalnim uspjesima, tako ne smijemo zaboraviti inovativne projekte u zdravstvu koje su Hrvatsku stavile na globalnu mapu izvrsnosti u zdravstvu: od transplantacijske medicine do pokretanja eRecepta, od liderskih nacionalnih programa za screening raka pluća i prostate, sve do pokretanja Nacionalnog laboratorija za gensko profiliranje tumora. Nedavno smo unutar javnog zdravstvenog sustava omogućili dostupnost Da Vinci robota u urološkoj kirurgiji, najkorištenijeg robotskog kirurškog sustava na svijetu koji će uvelike pomoći našim zdravstvenim stručnjacima. Ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš je istaknuo: “Robotska je kirurgija velik iskorak u kirurgiji, ima brojne pozitivne efekte kako na ishode liječenja, tako na opseg hospitalizacije, bolovanje, ukupne financijske troškove. Minimaliziraju se kirurški postupci i tako se, upotrebom najsuvremenije tehnologije, poboljšavaju ishodi liječenja”.

Igor Haralović, direktor Pontus Pharme, dugi je niz godina prepoznat kao vizionar zdravstvene industrije radeći na mnogobrojnim inovativnim projektima koji su promijenili horizonte skrbi i (digitalne) zdravstvene pismenosti u Lijepo našoj. Razgovarajući s njim povodom Svjetskog dana inovacija u zdravstvu o području (samo)liječenja, te drugačijeg pristupa u izobrazbi zdravstvenih stručnjaka i pacijenata, nadovezao se na duh olimpizma: „Baš kao što olimpijska baklja nosi plamen nade, želimo stalno donositi inovacije i svježinu u zdravstvenu skrb Hrvatske i SEE regije, osvjetljavajući put ka boljem zdravlju za sve!“

Prof. dr. sc. Ivan Pećin iz Hrvatskog društva za aterosklerozu, pokazao je kako se inovacije u zdravstvu „kriju“ i u načinu razmišljanja i kreiranju javnozdravstvenih kampanja. Osvrnuvši se na kampanje protiv hipertenzije „Lov na tihog ubojicu“, „70/26“ (akcija da do 2026 70% osoba s visokim krvnim tlakom bude kontrolirano) te „Znaš li svoj broj?“ (akcija koja radi na povećanju svjesnosti ugroze kojeg nosi kolesterol), zaključio je: „Republika Hrvatska je u ovom trenu usudio bih se reći sa svojim inicijativama vezanim uz osvješćivanje i povećanja zdravstvene pismenosti, na polju ubojice broj 1, kardiovaskularnih bolesti, lider u regiji. Naime, koristeći zdravstvene inovacije u smislu digitalnog marketinga i digitalnih edukacijskih platformi na temu kardiovaskularnih bolesti potiče porast zdravstvene pismenosti u Republici Hrvatskoj. Digitalnim platformama za edukaciju smanjuju tako kliničku inerciju i podižu svjesnost o ugrozi broj 1 u Republici Hrvatskoj.“

Važnost inovacija i omogućavanja nade pacijentima posebice je važna na području rijetkih bolesti, jer često svjedočimo potresnim i emotivnim pričama male djece koja boluju od rijetke bolesti uz ograničenu dostupnost suvremenim metodama liječenja. Posljednji podaci izvješća o W.A.I.T. indikatorima (EFPIA, 2023.) koji navode period čekanja na nove lijekove u europskim državama nakon registracije pri Europskoj agenciji za lijekove ukazuju na velike razlike u dostupnosti terapija. Primjerice, od 63 registrirana „lijeka siročadi“ za rijetke bolesti u Europi (od 2019.-2022.), Njemačka ima dostupno 56, Italija 45, Francuska 43, Slovenija 23, Hrvatska 9, Srbija 4, a Bosna i Hercegovina 3. Vrijeme čekanja od registracije do dostupnosti pacijentima varira od Njemačke gdje je prosjek 96 dana, Danske s 202 dana, Austrije s 206 dana, Hrvatske s 671 dan, Rumunjske s 744 dana, sve do Litve s 958 dana. Razgovarajući s direktorom kompanije Exceed Orphan za Hrvatsku i Bugarsku, Nevenom Kolarićem, o inovacijama na području rijetkih bolesti, istaknuo je: „Mijenjanje horizonta inovacija, posebno na području rijetkih bolesti, zahtijeva snažnu suradnju sa zdravstvenim stručnjacima i neprestanu posvećenost poboljšanju kvalitete života pacijenata. Rad s inovativnim lijekovima predstavlja izazov jer su ti tretmani novi i nepoznati, što često zahtijeva dodatne napore u edukaciji i prilagodbi. Međutim, nagrada je neizmjerna kada pacijent počne pokazivati znakove oporavka i poboljšanja, pružajući im nadu i mogućnost za bolje sutra.”

Glas pacijenata ključan je za osluškivanje potrebitih inovacija, a istaknuta zagovarateljica prava pacijenata s globalnim iskustvom u udrugama Borka i Myeoma Patients Europe, Biba Dodeva Shrepfler ovim povodom je rekla: „Pretvaranje medicinskih mogućnosti u stvarnost i davanje pacijentima šanse za zdraviju, svjetliju budućnost – ključ je za inovacije u zdravstvu. Riječ je o davanju nade i liječenju bezbrojnih života!“

Dr. Ana Štanfel Hauser, poznata kirurginja s brojnim priznanjima na području estetske medicine istaknula je i važnost „inovativnosti“ u radu samih zdravstvenih stručnjaka: „Nema inovacije bez potpune predanosti poslu i bez razumijevanja materije do njene srži.“

Procjenjuje se da će globalno tržište medicinske tehnologije dosegnuti 695,5 milijardi dolara do 2027. godine, u tijeku je preko 6000 kliničkih ispitivanja za preciznu onkologiju, očekuje se sve veći broj novih lijekova za do sada neizlječive bolesti, sve je primjenjenija tehnologija bioprintanja kože, krvnih žila, tkiva jetre, koštanih umetaka… Politike financiranja zdravstvenih tehnologija također prolaze kroz transformaciju, kampanje zdravstvenog opismenjavanja postaju sve inovativnije, a zdravstveni sustavi s pacijentima komuniciraju sve „virtualnije“. Prema izvješću McKinseya, tijekom sljedećeg desetljeća čovječanstvo bi moglo dodati čak 45 milijardi dodatnih godina kvalitetnijeg života građanima (otprilike šest godina po osobi u prosjeku, a čak i znatno više u nekim zemljama i populacijama). Sve to moguće je upravo zahvaljujući- inovacijama u zdravstvu.