Glazbeni paviljon, koji je još od 1891. jedan od zaštitnih simbola Zagreba, ponovo će postati jedinstvena pozornica za zabavu, jer počinje Plesnjak na Zrinjevcu.
Brojna istraživanja pokazala su kako kućni ljubimci mogu pozitivno utjecati na zdravlje vlasnika, tj. na smanjenje krvnog tlaka, tjeskobe i depresije. Mali broj informacija dostupan je o tome kako ljudski kontakt može pozitivno utjecati na emocionalnu dobrobit životinja.
Svako živo biće treba ljubav. Svi vi dobro znate koliko vaši ljubimci vole dodire i pažnju. Isto je i s drugim životinjama. I njima su potrebni ljudski dodiri, puse, razgovor te razmjenjivanje nježnosti.
“Znanstvenici već godinama znaju kako procijeniti negativna stanja kao što su stres i anksioznost kod životinja. Međutim, malo se zna o tome kako se mjere pozitivna stanja poput sreće i uzbuđenja”, izjavila je Ragen T.S. McGowan, stručnjakinja za ponašanje životinja.
Životinje su, kao i njihovi vlasnici, emotivna bića
Životinje prolaze kroz emotivne promjene koje ljudima nisu vidljive.
Istraživači su otkrili da način na koji psi mašu repom ili način na koji drže rep u određenom trenutku može otkriti kako se oni osjećaju. Sretni psi vrte repom udesno, a psi koji su tužni, nervozni ili zabrinuti vrte repovima više na lijevu stranu. To je način na koji i ostali psi prepoznaju njihovo raspoloženje.
U sklopu istraživanja raznim neinvazivnim tehnikama i termalnim kamerama nastoje se ustanoviti emotivne promjene kod pasa. Tako se termalnim kamerama bilježe promjene raspoloženja vidljive kroz promjene krvnog tlaka i tjelesne temperature na šapama i ušima te u očima.
A što s mačkama?
Jedna stvar koju većina ljudi samouvjereno smatra da razumije u pogledu mačaka jest njihovo predenje, tj. misle da je to znak da su mačke sretne, što uopće nije točno. Mačke predu kada su sretne, ali to nije najtočniji prijevod značenja toga zvuka, objašnjava Sharon Crowell-Davis, profesorica veterine i ponašanja životinja na Sveučilištu Georgija. „Možete imati sretne i zadovoljne mačke koje predu, ali i bolesne ili ozlijeđene koje će presti“, kaže ona.
Umjesto toga, predenje više znači nešto poput: „Ne idi nigdje, molim te“. To je više zahtjev za brigom i maženjem, drugim riječima, to je više izraz čistog zadovoljstva.
Istraživanja su također pokazala da se tijekom predenja kod mačaka oslobađa endorfin, poznat kao hormon sreće i regulator boli. Dakle, mačke predu kada su izložene bolnim situacijama, kao što su zdravstvene tegobe, ozljede ili porod, kako bi ublažile bol. Nadalje, frekvencije od 24 do 140 vibracija u minuti terapeutski djeluju na rast kosti, ublažavanje boli i zacjeljivanje rana.
Mačke izražavaju svoje stavove i osjećaje licem. Mnogi ljudi ne obraćaju pažnju na izražaje na licu svojih mačaka jer misle da se na taj način one ne mogu izraziti. No Crowell-Davis ne vjeruje da je to istina, što zaključuje iz svojeg dosadašnjeg rada s mačkama koje su imale problema s ponašanjem. Ako počnete obraćati pažnju na njihova lica, kaže ona, vidjet ćete kada su pod stresom ili kada su im mišići lica bolno napeti. A kada su sretni ili opušteni, onda su im i mišići lica opušteni.
Znate li da naše srce svakodnevno napravi oko 115.000 otkucaja i “ispumpa” preko 7.200 litara krvi kroz 96.500 kilometara krvnih žila? To je dovoljna dužina da se njima Zemlja omota oko ekvatora! Kardiološke su bolesti među najučestalijim u suvremenom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Kako biste svoje srce održavali zdravim, u Poliklinici Mazalin odsad možete napraviti kompletan kardiološki pregled na najsuvremenijim uređajima nove generacije, a tim vrhunskih kardiologa i internista posvećen je prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti srca i krvnih žila.
Na čelu novootvorenog odjela kardiologije zagrebačke Poliklinike Mazalin je dr.med. Petar Pekić, specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije.
“Iznimno smo ponosni što u našoj poliklinici odsad svi naši pacijenti mogu dobiti sveobuhvatnu njegu u području kardiologije, a dr. Pekić već se sjajno uklopio u naš tim vrhunskih stručnjaka. U Poliklinici Mazalin na prvom su nam mjestu naši pacijenti, kojima pristupamo s posebnom pažnjom i trudimo se kroz razgovor dobiti cjelokupnu sliku njihova stanja. Zato nam je izrazito važno da svi liječnici u timu imaju iste vrijednosti te da su vrhunski stručnjaci koji su na raspolaganju našim pacijentima”, rekla je ravnateljica Poliklinike, Tihana Mazalin.
Tako odsad u Poliklinici Mazalin, osim kontrolnog, preoperativnog i sportskog kardiološkog pregleda, možete obaviti i ultrazvuk srca, aritmologiju, holter EKG i dopler perifernih arterija i vena.
U zagrebačkoj Poliklinici Mazalin danas radi preko 15 vrhunskih stručnjaka, a osim u području kardiologije i interne medicine, pružaju sveobuhvatnu zdravstvenu njegu i iz ginekologije i vođenja trudnoće, radiologije, dermatologije, endokrinologije te estetskih tretmana u sklopu sestrinske firme.
Između ostalih likovnih preokupacija, istaknuti hrvatski likovni umjetnik, scenski slikar u zagrebačkom HNK – u, akademski slikar Damir Medvešek, autor impozantnog djela, daleko poznatiji i cjenjeniji u inozemstvu nego u domovini, dio svoji interesa iskazuje i u kreacijama erotskih motiva, često i po živom modelu, izgrađujući zamršenu kompoziciju u olovci.
Njegove su heroine iznimno privlačne, profinjenog držanja i često neprijepornih gesti koje asociraju samo na jedno, ljubav, vođenje ljubavi, prožimanje drugog bića emotivnošću.
One su često i anđeli i zavodnice i konkubine, surove ladarice tuđih uzdrhtalih srca, često i nježne, plahe djevojke.
Veliki dlakavi pasanci Mateo i Milagros postali su roditelji.
Šestogodišnji Mateo koji je u Zagreb stigao iz nizozemskog Leeuwardena, i Milagros, rođena prije godinu i pol u njemačkom Rostocku, sjajno se slažu od prvog dana zajedničkog života. Njihove neskrivene međusobne simpatije djelatnicima Zoološkog vrta Grada Zagreba koji se o njima brinu, ulijevale su nadu da bi predivan latino par mogao dobiti potomstvo. Njihove su se želje i ostvarile.
Prvi veliki dlakavi pasanci koji su na svijet došli u Zoološkom vrtu Grada Zagreba, okoćeni su 10. srpnja 2024. godine.
„Riječ je o dva mužjaka. Nazvali smo ih Pedro i Diego. Mama se o njima lijepo brine i oni se uredno razvijaju. Ploče koje su dio njihova oklopa, a po kojima su pasanci prepoznatljivi, još su meke i nježne. Kako će pasanci rasti, tako će te ploče postajati sve čvršće. Mladunci se trenutačno isključivo hrane majčinim mlijekom. Krutu hranu kušaju tek s dva mjeseca”, kazala je Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.
Ženka velikog dlakavog pasanca gravidna je između 60 i 75 dana, a za okot si sama izrađuje gnijezdo. Na svijet najčešće donosi dva potomka. Svaki teži oko 100 grama.
U prirodi veliki dlakavi pasanci žive u suhim šikarama, polupustinjama i pustinjama Južne Amerike. Noćne su životinje – aktivne od sumraka do zore. Za zaštitu koriste jednostavne rupe u zemlji, a za spavanje, odmaranje i podizanje mladunaca složene jazbine. Hrane se beskralješnjacima, malim kralješnjacima i voćem, a u zoološkim vrtovima jelovnik im se dopunjava mljevenim mesom, povrćem, medom i zobenim pahuljicama. Pasanci su u divljini plijen pticama i zvijerima.
Veliki dlakavi pasanci na većem dijelu leđa imaju zaštitni oklop sastavljen od ploča okruženih elastičnom kožom. Trbušna strana tijela im je pokrivena mekom kožom smeđe ili ružičaste boje. Dlaka im je sivkasto smeđa do bijela.
Veliki dlakavi pasanci nastambu u Zoološkom vrtu Grada Zagreba imaju u noćnom dijelu Tropske kuće. Posjetitelji koji žele vidjeti mladunčad, ne smiju je ometati i trebaju biti strpljivi. Naime, mališani su tek počeli izlaziti iz jazbine u kojoj su se okotili.
Na natjecanju pokraj Zagrebačkih fontana nastupit će 7. rujna i aktualni europski prvak Leonardo Fabbri, doprvak Filip Mihaljević te četveroplasirani s Olimpijskih igara u Parizu Payton Ottherdahl
Trostruki olimpijski pobjednik u bacanju kugle, Amerikanac Ryan Crouser, nastupit će 7. rujna na jubilarnom 10. Memorijalu Ivana Ivančića pokraj Zagrebačkih fontana.
Crouser je na Olimpijskim igrama u Parizu hicem od 22.90 metara obranio zlatne medalje osvojene u Rio de Janeiru i Tokiju te tako postao prvi bacač kugle u povijesti s tri zlatne olimpijske medalje.
Ryan Crouser, koji je s 23.56 i svjetski rekorder u bacanju kugle, je i peterostruki pobjednik Memorijala Ivana Ivančića te s 22.84 iz 2021. godine i rekorder tog natjecanja, pa će osim lova na šestu pobjedu, imati i prigodu napasti vlastiti rekord mitinga.
U tome će mu svakako pomoći i sjajna konkurencija jer su nastup u Zagrebu potvrdili i Amerikanac Payton Otterdahl, koji je sa 22.03 zauzeo četvrto mjesto u Parizu te petoplasirani Talijan Leonardo Fabbri, aktualni europski prvak iz Rima koji je ove godine bacio kuglu 22.95.
Bit će tu, dakako, i europski doprvak te najbolji hrvatski bacač kugle Filip Mihaljević, pa je spektakl na atraktivnom bacalištu pokraj Nacionalne i sveučilišne knjižnice zajamčen.