Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

Ured za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba od svoga osnutka privlači pozornost javnosti. Novinske stupce svako malo pune priče o njegovom ustroju i opremi. Nedavna procjena da bi Zagreb mogao biti pogođen razornim potresom čini se da je izazvala čak i paniku kod naših sugrađana. O pripremama za moguću katastrofu razgovarali smo s čelnim čovjekom Ureda, pročelnikom Pavlom Kalinićem.
[singlepic id=92 w=320  float=left]- Definirali smo da Ured za upravljanje u hitnim situacijama obavlja poslove zaštite i spašavanja, obrane, civilne zaštite, zaštite od požara, elementarnih nepogoda i vatrogastva, saniranja posljedica od terorističkih napada, koordiniranje i zapovijedanje operativnim snagama. U svojem radu upravljamo i surađujemo s nadležnim institucijama u izgradnji sustava zaštite i spašavanja. Ponajviše se to odnosi na opremanje i osuvremenjivanje hitnih službi i donošenje planova zaštite i spašavanja, organiziranje edukacije za specijalističke snage.

Na temelju čega pretpostavlja-te da je za Zagreb najveća ugroza potres i što konkretno poduzimate da grad spremno dočeka i takvo što?

Stropne konstrukcije od drva

– Prema procjeni ugroženosti Republike Hrvatske, Zagreb je u zoni u kojoj su mogući pustošni i razorni potresi. Zbog toga Ured za upravljanje u hitnim situacijama ubrzano radi na mjerama zaštite i spašavanja od njega. U primjeni mjera zaštite i spašavanja od potresa analizirali smo najugroženija područja grada. Između ostalog, došlo se do procjene da je područje Gornjeg grada jedan od najugroženijih dijelova.
[singlepic id=93 w=320 h=240 float=left]Razlog je stara gradnja, uglavnom 1920., čija je glavna značajka da su stropne konstrukcije isključivo od drva. Upravo ovih dana provodimo verifikaciju mogućih lokacija, odnosno površina za evakuaciju, tražimo mjesta za podizanje privremenih naselja u slučaju razornog potresa. Za odabir najpodobnijih površina bitno nam je da su to otvoreni prostori s infrastrukturom, kako bi se mogao osigurati sanitarni minimum, da je moguć pristup helikopterom i da je osigurana dostupnost pravaca evakuacije.

Specijalne postrojbe za spašavanje iz ruševina

Vatrogasna zajednica grada Zagreba i Ured za upravljanje u hitnim situacijama u suradnji s JVP grada Zagreba nastavljaju program osposobljavanja dobrovoljnih vatrogasaca za spašavanje u ruševinama.

– Dobrovoljni vatrogasci koji su izabrani za obuku iz redova su onih koji su prethodno prošli obuku za spašavanje u tehničkim intervencijama i obuku rada s dišnim spravama. Obuku će proći tri skupine od 27 polaznika, uz nadzor tri instruktora, a izvodit će se praktične radnje temeljene na realnim uvjetima u kojima se vatrogasci mogu zateći u stvarnim potresima. Svi vatrogasci koji uspješno završe obuku „Spašavanje u ruševinama“ proći će i obuku iz prve pomoći (ITLS). Kao rezultat obuke grad će do kraja godine imati 150 dobrovoljnih vatrogasaca specijalno obučenih za spašavanje u ruševinama. Osim toga, do kraja 2011. imat ćemo i 33 profesionalna vatrogasca obučena za spašavanje iz ruševina, što drugim riječima znači da će svaka gradska četvrt imati svoju specijalističku postrojbu vatrogasaca za tu vrstu spašavanja. I ne samo to, ubrzo će svaka četvrt imati predsjednika i 11 članova zapovjedništva Civilne zaštite i oni će raditi bez posebne naknade.

Od Podsuseda do Kašine 1500 klizišta

Zagreb je prvi i zasad jedini grad u Hrvatskoj koji je dobio precizne odgovore o sastavu stijena, debljini i sastavu pokrova i egzogenim procesima u svojem najatraktivnijem dijelu.

– Projekt izrade inženjersko-geološke karte u mjerilu 1:5000 “Podsljemenske urbanizirane zone” prije četiri godine Grad je naručio od Hrvatskog geološkog instituta. On je proveo istraživanja i uzorkovanje na više od tri tisuće uzoraka. Ustanovio je da na području od Podsuseda do Kašine ima čak 1500 klizišta!
Sada bi se u drugoj fazi istraživanja trebala napraviti i karta geofizike na kojoj bi bila ucrtana sva područja ispod kojih danas “čuče” nemirne plohe, koje će prema najavama stručnjaka kad-tad zatresti Zagreb.