Početna Blog Stranica 3409

Koncert za život

Autor:
Zaklada Ana Rukavina

Zagrebačka filharmonija i Zaklada Ana Rukavina organiziraju humanitarni koncert u sjećanje na prerano preminule velikane Anu Rukavinu i maestra Vjekoslava Šuteja. Koncert će se održati pod visokim pokroviteljstvom i uz nazočnost Predsjednika Republike Hrvatske, prof.dr.sc.  Ive Josipovića i pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.

Suradnja između Zagrebačke filharmonije i Zaklade Ana Rukavina potekla je od maestra Šuteja koji je još za vrijeme liječenja u SAD-u najavio podršku radu Zaklade svojim nastupima. Na žalost, cijenjeni dirigent više nije s nama, ali njegovo i Anino ime ponovno će nas okupiti na velikom humanitarnom koncertu za pomoć proširenju Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži i matičnih stanica.

“Ovaj je koncert dar svim ljudima koji su na bilo koji način svojim doprinosom potpomogli rad Zaklade te time pokazali svoju velikodušnost i dobrotu. Vjerujem da će nam se javnost i ovaj put pridružiti kako bismo skupa pomogli svima onima koji se bore s leukemijom i pružili im nadu u život”, rekla je gospođa Marija Rukavina, Upraviteljica Zaklade.

Pismom “Želim život” Ana je ganula hrvatsku javnost koja je pokazala da se udruženim snagama može boriti za pomoć svima onima kojima je to potrebno. Nakon njezine smrti borba za pomoć svim oboljelima od leukemije nastavlja se u okviru rada Zaklade čiji je cilj proširenje registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži i matičnih stanica.

Giuseppe Verdi REQUIEM, za sole, zbor i orkestar

KD Vatroslava Lisinskog, 31.3.2010. u 20 sati

Ivan Repušić: dirigent

Adela Golac Rilović, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Zoran Todorovich, tenor
Giorgio Surjan, bas
Zagrebačka filharmonija
Akademski zbor Ivan Goran Kovačić
Zbor Opere HNK Zagreb
Zbor Muzičke akademije u Zagrebu

www.lisinski.hr

www.zaklada-ana-rukavina.hr

[youtube W-ylnrlaO9o]

Prva blagavaonica za umirovljenike

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

arhiva (foto: Siniša Kosić)Zagreb će po još jednom projektu iz svoje socijalne politike biti zabilježen kao – prvi! To će biti otvorenje blagovaonice za umirovljenike već ove godine.

– Svima je jasno da su sve investicije stale pa čak i one koje su ušle u proračun, poput gradnje Doma za umirovljenike Markuševec i restorana za umirovljenike. Ipak, mi ćemo ove godine otvoriti blagovaonicu za umirovljenike. To ne znači da smo odustali od restorana nego će ovo biti samo njegova preteča u kriznoj godini – pojasnila je pročelnica Ureda za socijalnu skrb Višnja Fortuna.

U blagovaonicu će se dolaziti s iskaznicama koje će izdati Ured. Samo prvi puta će umirovljenici s odreskom mirovine morati doći na Trg Stjepana Radića 1. Tamo će dobiti iskaznicu ovisno o visini mirovine. O kriterijima se još promišlja, ali će primjerice biti – oni koji imaju mirovinu do 1.500 kuna moći će po najpovoljnijoj cijeni dobiti obrok, nešto će skuplje plaćati osobe s mirovinom do 3.000 kuna dok će primjerice svi kojima mirovina prelazi 5.000 kuna plaćati ekonomsku cijenu.

Ruđer dobio ciklotron

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

Ruđer Bošković (foto: Metro-portal.hr)Na Institutu Ruđer Bošković sutra počinje s radom Ruđer Medikol Ciklotron d.o.o. To je Projekt, inače realiziran u suradnji Instituta Ruđer Bošković, Medikol d.o.o. i Ruđer Inovacija d.o.o., kojemu je cilj proizvodnja radiofarmaceutika za potrebe PET/CT dijagnostike u Hrvatskoj te zemljama regije.

Na godinu će se proizvoditi količina radiofarmaceutika dovoljna za 15.000 dijagnostičkih pregleda. On služi za dijagnostiku mnogih zloćudnih bolesti kao što su rak dojke, debelog crijeva, limfoma, melanoma i dvadesetak drugih tumora. Osim proizvodnje radiofarmaceutika, ciklotron će koristiti i djelatnici Instituta Ruđer Bošković za potrebe znanstveno-istraživačkog rada – najavljuju iz IRB-a.

Zagrebu treba malo pa da sve štima

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

Joško Martinović; foto: Saša ZinajaPrvi ratni reporter koji je ušao u Knin, Živa istina, Globalno sijelo – pogađate, razgovaramo s Joškom Martinovićem. Od svega toga ostalo je Globalno sijelo, hvala Bogu da više nije ratni reporter, jer pet je godina bilo dosta. Globalno sijelo proslavilo je deseti rođendan i nitko to nije znao osim novinara-istraživača i Joška, njihovog urednika. Slavili su radeći. I dalje neumorno rade, i dalje će nam donositi zanimljive priče iz svih krajeva domovine.

Joško Martinović rodio se u Zagrebu, prvog dana jeseni 1963. godine. Odmah nakon rođenja odselio se s roditeljima u Metković, da bi se prije škole svi vratili u Zagreb. A u Zagrebu iznenađenje – snijeg! Joško ga u Metkoviću u sedam godina nikad nije vidio. Prva hladna gruda koja ga je pogodila na njega je djelovala zastrašujuće. Tko zna što je tada pomislio? Možda ga ne vole novi prijatelji? Uza sve to, boljelo je. Kada je vidio da se svi gađaju snijegom, bilo mu je lakše. Njegovi mali prijatelji, iznenađeni Joškovom reakcijom, dali su mu nadimak Kukavica snijega, koji je vrlo dugo nosio.

Kratko je boravio kod bake na Šalati, a onda se doselio u Sopot. Sopot je bio naselje u gradnji, a nove pustolovine opet na pomolu.

Joško Martinović; foto: Saša Zinaja– Uzimali smo s gradilišta crvene električne kabele i mlatili se njima. Kad bi nam to dojadilo, krišom bismo uzimali ploče stiropora, koje su bile naše splavi kojima smo se otisnuli niz obližnju baru. Sa splavi smo gledali žabe i zmijice i zamišljali da putujemo daleko. Predmet naših interesa bili su i povrtnjaci, voćnjaci i štale. Uvijek se moglo nešto novo vidjeti, ubrati voćku, provozati traktorom. Voljeli smo se voziti biciklom po cijelom gradu, a najradije do Otoka, naselja koje je dijelom i danas zadržalo seoski izgled, pa stanovnici znaju reći da su sad poluotok. Sve u svemu, djetinjstvo je bilo prelijepo.

Sopot je danas izgrađeno naselje. U blizini su Avenue Mall, Muzej suvremene umjetnosti, mnoštvo kinodvorana, a blizu je i Arena. Uza sve to, nije uzgubio dušu, kaže Joško.

– Još je to prozračno naselje, s mnogo zelenila, sportskih terena, bez velike buke, dobro pejzažno osmišljeno.

Osim po Sopotu, Joško prijatelje iz drugih zemalja, a ima ih puno, jer je puno i putovao, provede Cvjetnim trgom, a znaju otići i na Sljeme, Jarun i Bundek. U slobodno vrijeme čita kriminalističke romane, šeće Zagrebom, druži se s već 19-godišnjim sinom Ivanom.

Ljute ga cijene parkiranja, koje su više nego u Münchenu, a plaće su nam daleko od njemačkih. Osim toga, parkirališnih mjesta je premalo, kaže. Da je kojim slučajem gradonačelnik, sagradio bi Dinamov stadion prema staroj matrici, jer mu je on bio najljepši.

– Na njemu nisam imao osjećaj klaustrofobije kao na nekim svjetskim stadionima. Bilo bi dovoljno da bude za 30-ak tisuća ljudi, veći ne. Oživio bih Kvaternikov trg i na njega vratio metež, golubove, prosjake i kumice, promijenio svijest ljudi.

Što znači ovo zadnje, pitamo.

– Ljudi ne smiju misliti da je vani sve bolje. Obišao sam pola svijeta i zaključio da nigdje ne bih želio živjeti, osim tu. Sve europske metropole imaju slične ili veće probleme s parkiranjem, odlaganjem otpada, gradnjom itd. Zagrebu ne treba puno pa da možemo reći – evo, sve štima.

Predstavljanje monografije A. B. Švaljek

Nemamo baš svaki dan priliku prisustvovati promocijama monografija naših likovnih umjetnika, a kada se to desi onda je događaj prava svečanost. Tako će biti i na predstavljanju knjige A. B. Švaljek Ive Šimat Banova.  Autoru će u ovome poslu pomoći još dva ugledna imena, Tonko Maroević i Milan Bešlić.

O našem poznatom likovnom umjetniku Antunu Borisu Švaljeku nije bilo lako napraviti monografiju. Svoju umjetničku individualnost formirao je još početkom 70-tih godina kada je kritika u njemu prepoznala iznimnog crtača. Kasnije je pokazao i kako je odličan slikar, kipar, grafičar… Svestranost, snažna imaginacija, brojne samostalne izložbe obilježavaju Švaljekov rad u proteklim desetljećima.

Predstavljanje monografije bit će sutra u Kulturno informativnom centru u Preradovićevoj 5 u 12 sati.

FILM: Projekcija restauriranog “Lisinskog” Oktavijana Miletića

Svečana projekcija filma Lisinski redatelja Oktavijana Miletića, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, 20 sati, cijena ulaznice je 50 kuna, odnosno 20 kuna ako se kupuju preko portala www.ulaznice.hr.

O životu i radu našeg najpoznatijeg skladatelja Vatroslava Lisinskog 1944. godine redatelj Oktavijan Miletić snimio je zvučni dugometražni igrani film koji je prošle godine digitalno restauriran. Riječ je o sjećanju na 28. ožujka 1846. godine, dan praizvedbe prve hrvatske opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. To je, kako ističu u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, prvi sačuvani u cijelosti zvučni hrvatski film i prvo samostalno izdanje Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatske kinoteke.

Projekciji filma prethodit će u 19 sati predstavljanje knjige Životni jadi Lisinskog autora Stanka Rozgaja, u predvorju Velike dvorane. Izdavač je Music Play.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Trg Stjepana Radića 4, http://www.lisinski.hr