Početna Blog Stranica 3335

Bandić zastupnicima: Zagreb nije moj privatni grad…

Autor:
Hina

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić danas je na sjednici Gradske skupštine ponovio da Zagreb nije njegov privatni grad niti je Varšavska njegova privatna investicija odgovarajući na pitanja gradskih zastupnika u aktualnom satu.

“Nemojte mi kroz ‘zeleni telefon’ imputirati Varšavsku” odgovorio je Bandić gradskoj zastupnici Mireli Holy (SDP) kad ga je upitala je li izostanak financiranja “zelenog telefona” svojevrsna kazna Zelenoj akciji zbog blokiranja radova na gradnji ulazno-izlazne rampe za podzemnu garažu Hoto projekta.

Bandić je odgovorio i kako Gradska uprava nikoga ne sankcionira ali da ne može isplatiti ono što nisu uprihodili, pa će sve udruge ove godine dobiti od 15 do 20 posto manje novca. Holy je inzistirala da “zeleni telefon” dobije novac pa makar i umanjen za taj postotak jer su, kako je napomenula, primjerice iz Udruge “Babe” već dobili 200 tisuća kuna.

“Treba biti trijezan kada je brod šupalj i tone te uvesti mjere štednje dok se nešto još može uštedjeti”, odgovorio je Bandić na upit Jasena Mesića (HDZ) o gradskim financijama i manjku u proračunu.

“Da smo bogati kao Dubai ne bismo mogli isfinancirati ono što je gradu oduzeto politikom Vlade, ali ću inzistirati da se kvaliteta javnih usluga ne smanjuje”, kazao je Bandić.

Također je istaknuo kako će se truditi da za manje novca Gradska uprava napravi bolji posao iako je u Zagrebačkom holdingu 25 posto viška ljudi i troši se puno novca, a on nad time nema kontrolu.

“Ako to ne uspijem abdicirat ću”, kazao je Bandić.

Obećao je i da će se do kraja godine realizirati sve predviđene male komunalne akcije premda, kako upozoravaju gradski zastupnici, do sada nije dovršena niti jedna.

arhiva (foto: Siniša Kosić)SDP-ov zastupnik Mirando Mrsić upitao je zašto je Gradska uprava dopustila “nestajanje” zagrebačkih bolnica Traume, Vuka Vrhovca, Goljaka, Srebrnjaka i Rockefellerove u prijedlogu reforme ministra zdravstva Darka Milinovića. Bandić mu je odgovorio kako nažalost sve vlade donose odluke bez Zagreba kad su u pitanju bolnice, pa je tako, kaže, bilo i s proširenjem bolnice Rebro u tzv. češalj o čemu je, navodi, odlučivao i Mrsić pa je zato ostao upitan projekt bolnice u Blatu, što je pak, po Mrsićevim riječima, jedino što je u svojim gradonačelničkim mandatima Bandić trebao graditi.

Marin Knezović (SDP) zanimao se jesu li istiniti navodi s jednog internetskog portala da se iz gradskog proračuna plaća najam paviljona na Zagrebačkom velesajmu alternativcu Mekkiju Torabiju. Bandić mu je odgovorio kako navode s portala neće komentirati, ali i dodao kako mu je dužnost da vodi računa o svim građanima od kojih je dobio 500 upita za slamku spasa i o alternativnim oblicima liječenja. Nije želio komentirati Knezovićevu napomenu kako se u kampanji za predsjednika deklarirao kao katolički kandidat, a Katekizam katoličke crkve brani takve pojave.

Zastupnike je zanimalo i koje je projekte energetske učinkovitosti u zgradarstvu dosad financirao grad Zagreb, a pročelnik Gradskog ureda za energetiku i održivi razvoj Marijan Maras uputio ih je na Akcijski plan održivog razvoja i energetske učinkovitosti koje je Skupština usvojila krajem travnja.

Gradski zastupnici danas će na sjednici raspravljati o izvršenju gradskog proračuna u prvom tromjesečju ove godine i o malim komunalnim akcijama.

Besplatno u MSU na izložbe i predstavu

Muzej suvremene umjetnosti (Foto: Antonio Pozojević /Medijska mreža)U povodu Međunarodnog dana muzeja, a taj dan je danas 18 svibnja, Muzej suvremene umjetnosti otvorit će širom svoja vrata svim posjetiteljima. Tema kojom se MSU bavi je „Muzeji za društveni sklad“, kako je to i veza s izložbom „Par lijevih cipela – provjera stvarnosti u Istočnoj Europi“ odlučili su svim posjetiteljima darovati besplatan ulaz. Osim za par lijevih cipela besplatno se može pogledati i postav „Zbirki u pokretu“. Također, po povoljnoj cijeni moći će se kupiti izdanja MSU-a.

U Dvorani Gorgona od 18 sati slobodan je ulaza na predstavu  “P/Okreni se!”. Predstava je rezultat je zajedničkih istraživanja likovno-glazbeno-zvučnih i plesnih radionica na kojima je sudjelovalo šezdesetak djece, traje oko pola sata. Nastala je u suradnji s Učilištem ZKM-a i glazbenim pedagozima, nakon ciklusa likovnih, glazbeno-zvučnih i kazališno-plesnih radionica uz retrospektivu Aleksandra Srneca.

U 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti bit će predstavljanje knjige Cécile Guilbert „Warhol Spirit“. Realizira se u suradnji s nakladničkom kućom Sandorf  i Francuskim kulturnim institutom.  Francuska spisateljica i kritičarka Cécile Guilbert govorit će istraživačkom radu na knjizi „Warhol Spirit“ i Andyju Warholu kao fenomenu pop kulture, suvremene umjetnosti i filozofije.

Darujemo: Posljednji harem

naslovnica romana Posljednji haremRoman koji se ne ispušta iz ruku najkraći je opis ljubavne priče Petera Prangea o dvije stanovnice Carigrada 1909. godine. Nije riječ o bilo kakvim ženama već o sultanovim ljubavnicama koje ostaju bez posla jer Carstvo propada, sultan napušta zemlju zahvaćenu revolucijom i ratom, a one su među stotinama žena iz njegovog harema koje se moraju prilagoditi promjenama.

Zbunjene i same Fatima i Eliza u napuštenoj palači ubrzo shvaćaju da sultan nije jedini muškarac u carstvu. Upoznaju zanimljive muškarce, Felixa, liječnika iz daleke Njemačke, i Taifuna, službenika koji radi za novu vladu. Ali pred novim ljubavima stoje brojne prepreke koje trebaju savladati poput jaza između Istoka i Zapada, između prošlosti i sadašnjosti. U vrtloge strasti prijateljice se nađu i u prilici da ugroze svoj odnos koji još postoji kao jedina vanjska veza s prošlošću.

Ako mislite da bi vas ovaj roman mogao zabaviti i opustiti registrirajte se na Online-Zagreb.hr i uz malo sreće možda ćete u njemu uživati besplatno. Roman je nedavno objavila Naklada Ljevak i u knjižari stoji 149 kuna.

REGISTRIRAJ SE I OSVOJI!

Online-zagreb.hr i Naklada Ljevak poklanjaju vam primjerak knjige Petera Prangea “Posljednji harem”.

Kako biste osvojili knjigu, potrebno je na adresu [email protected] poslati email s naslovom Posljednji harem _online, te upisati sljedeće podatke – ime i prezime, korisničko ime na Online-Zagreb.hr-u i broj mobitela.

Vaše prijave primamo do 25. svibnja kada ćemo objaviti sretne dobitnike.

Sretno! :-)

4. Festival židovskog filma Zagreb

scena iz filma John RabeKao i tijekom protekla tri izdanja Festivala, tako će se i ove godine prikazati i promovirati kvalitetna filmska ostvarenja iz cijeloga svijeta. Festival, sad već tradicionalno širi znanje publike o Holokaustu, povijesti, židovskom načinu života i običajima.

Čast otvorenja ovogodišnjeg izdanja Festivala dobio je njemački film „John Rabe“ koji govori o spašavanju kineskih radnika tijekom japanske okupacije Kine za vrijeme Drugog svjetskog rata. Zvuči poznato? John Rabe je za svoje kineske radnike bio isto što i Oscar Schindler za Židove.

Drugi dan Festivala posvećen je bugarskoj kinematografiji, predvođen filmom „Journey to Jerusalem“. Tijekom Drugog svjetskog rata Bugarska je uspjela spasiti sve svoje građane židovskog porijekla – njih više od 50 tisuća. Tim povodom, počasni gost Festivala je bugarski kralj Simeon Drugi.

Švedska i danska kinematografija obilježavaju treći dan, a značaju Festivala i njegovoj prepoznatljivosti doprinijet će gostovanje glavnog glumca filma „God afton Herr Wallenberg“, Stellana Skarsgårda, jednog od najpoznatijih švedskih glumaca široj svjetskoj publici poznatog po filmovima poput Dobar Will Hunting, Lov na Crveni oktobar, Amistad i Mamma Mia. Herr Wallenberg u samo šest mjeseci proveo je u Budimpešti najveće i najuspješnije spašavanje Židova.

Maroko je poveznica četvrtoga dana Festivala te posjetitelji Festivala mogu uživati u marokanskim filmovima poput „Adieu meres“, u kojem se radnja odvija u Maroku 60-ih godina prošlog stoljeća.

Uz navedene filmove 4. Festival židovskog filma Zagreb donosi mnoštvo filmova za koje vjerujemo da će ostaviti trag u vašem sjećanju i u vašem srcu. Svih 15 igranih, 22 dokumentarna i pet kratkih filmova na sebi svojstven način progovara o Pravednicima.

Više o programu festivala na: www.kinoeuropa.hr

Vatrogasci jedine organizirane snage

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

vatrogasci (foto: Siniša Jembrih/ Javna vatrogasna postrojba)Vatru gasi, brata spasi! – krilatica je koja gotovo stoljeće i pol vodi naše vatrogasce u svim njihovim akcijama. Ova im je godina posebna. Slave 140 godina vatrogastva u Zagrebu, 100 godina Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba i 80 godina Vatrogasne zajednice grada Zagreba. Kako će sve to proslaviti, suvišno je pitanje, jer svaku obljetnicu slave radno. Svečane sjednice i otkrivanje skulptura samo su usputne radnje uz one važnije – svakodnevne intervencije, a njih je godišnje 3280 ili u prosjeku devet dnevno. Na 93 građani zovu kada treba spasiti mačku s krova, osloboditi ozlijeđene iz auta ili gasiti požare.

Naši sugovornici, prvi među jednakima Zlatko Križanić, predsjednik VZGZ-a, i Mladen Malčić, predsjednik JVP-a, govore nam o vatrogastvu danas i kao najvažnije ističu to što je napokon ujedinjeno dobrovoljno i profesionalno vatrogastvo. Značajan obol zajedništvu dao je i gradonačelnik Milan Bandić, koji im je čestitao na nedavnoj svečanosti u Dvercu.

Medalja za životno djelo dodijeljena je Toniju Lozaru
Toni Lozar, zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Zagreba, u povodu Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca i 80. obljetnice Zajednice, dobio je Medalju grada Zagreba za životno djelo, još jedno u nizu priznanja. Kaže skromno da je samo nositelj te medalje, a da su je zaslužili svi vatrogasci, i profesionalni i dobrovoljci. U vatrogastvu je od davne 1974. godine, kada je započeo u DVD-u Samobor, da bi potom radio u vatrogasnoj brigadi Policijske uprave zagrebačke, a u ratnim godinama obučavao je interventne postrojbe. Želi još dugo raditi, jer vatrogastvo je njegova velika ljubav, a najviše ga veseli rad s mladima koji u venama nose ljubav prema bližnjem i tradiciju vatrogastva.
Toni Lozar (foto: Siniša Kosić / Medijska mreža)

Vatrogasna zajednica grada Zagreba okuplja 6000 dobrovoljnih vatrogasaca u 57 dobrovoljnih vatrogasnih društava te 390 profesionalaca, od kojih su  343 operativna vatrogasca. Ima li Zagreb dovoljno vatrogasaca i dovoljno postaja, pitali smo Mladena Malčića.

– Vatrogastvo je u Zagrebu dobro organizirano i opremljeno, ali da bi bilo još efikasnije, potrebni su nam 270 profesionalnih vatrogasaca i tri nove postaje, u Sesvetama, Podsljemenu i Novom Zagrebu. Zagreb se širi. Sesvete su od negdašnjeg sela prerasle u grad sa 85.000 stanovnika. Uspjeli smo obnoviti vozni park pa od ukupno 60 vozila imamo 40 novih. Nedostaju nam još 55-metarske autoljestve, a to bi nam Grad mogao pokloniti za rođendan – šali se Malčić.

Zlatko Križanić govori o ambicijama u vatrogastvu, ponukan elementarnim nepogodama u svijetu.
– Zagreb nema civilnu zaštitu, vojske je nedovoljno, jedine organizirane snage su vatrogasci. Zato osposobljavamo svoje profesionalce za spašavanje ljudi ispod ruševina, a uz tu obuku idu i ITLS-certifikati za pružanje prve medicinske pomoći. Osposobit ćemo 150 ljudi koji će biti raspoređeni u 17 grupa, da bi mogli djelovati po svim četvrtima.

Pitanja za vas:

Što bi Grad trebao pokloniti vatrogascima za rođendan? Mislite li da se vodi dovoljno računa o vatrogastvu u Zagrebu?

S Mirogoja na Dolac po sir i vrhnje…

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

Kada vas netko vani pita što je to Zagreb, što ga čini drukčijim od drugih ili što biste u njemu izdvojili, bogzna biste li se ičega pametnog sjetili. No, prema jednoj anketi, stranci koji su nas posjetili kazali su – “Mirogoj, to je najljepše groblje koje smo ikada vidjeli”. Internetska turistička stranica TripAdvisor.com, uz Mirogoj navodi i Sljeme pa tržnicu Dolac, a onda slijede klasični punktovi poput katedrale, Kamenitih vrata i Gornjega grada. Jesu li mirogojske arkade to što se dojmilo turista ili je pak riječ o ukupnoj slici što su je doživjeli penjući se od Zvijezde, prolazeći pokraj cvjećara i crkve Krista Kralja, time bi se mogli pozabaviti stručnjaci.

No, pravo je pitanje ne bi li u ovom gradu trebalo osmisliti nešto više od tih nekoliko turističkih točaka te licitarskih srdaca i šestinskih kišobrana koje će eventualno gosti ponijeti sa sobom kao uspomenu na „beli Zagreb grad“. Kažu da se Beograd u posljednje vrijeme pročuo po ludim noćnim provodima, zna se odavno da je Beč grad valcera, tu je barokni Varaždin, Split kao “najlipši grad na svitu”, Karlovac je “grad piva”… Neke gradove prati ne baš lijep glas, kao na primjer da je Pula najskuplja za život, “crvena Rijeka”, “zagađeni Sisak”, Osijek je “leglo komaraca”, dok našem gradu u siječnju znaju tepati da je jedini glavni grad u kojem se održava Svjetski skijaški kup. A je li to dostatno?

Mirogoj (Foto: Siniša Kosić / Medijska mreža)Zagrebačka turistička zajednica angažirala je nizozemsku tvrtku Horwath Consulting, koja radi na operativnom marketinškom planiranju zagrebačkog turizma. Za mjesec dana trebao bi se dovršiti taj projekt koji će Zajednici pokazati kako se svakodnevno ophoditi prema turistima. No, konačni je cilj stvoriti novi vizualni identitet grada, smisliti upečatljive slogane i ugraditi u cijelu priču najčešće gradske događaje.

Možda je ovo formula: imamo u posljednje vrijeme raznolike koncerte, filmske festivale, ulične performanse, ali ups… što s Queer festivalom ili kontroverznim Eurokazom? Hajde da istražimo koje bi se gradske sličice moglo povezati u atraktivan mozaik, suvislu turističku ponudu koja bi jednog dana mogla postati nešto u svijetu prepoznatljivo, tj. gradski brend. Turistička zajednica već otprije ima i zamisao da se sir i vrhnje kao autohtona kulinarska kombinacija osmisle kao brend, što je donekle u Slavoniji postigao kulen. Zašto ne i zagorski štrukli?

Brendiranje grada mijenja dojam o njemu
Cilj je brendiranja nekoga grada kreirati ključne asocijacije o tomu da biste u njemu željeti živjeti, raditi, ulagati, posjetiti ga i zabaviti se. Nezanimljiva i siva industrijska škotska metropola Glasgow pala je u ruke stručnjaka za marketing. Danas je to mjesto koje posjećuju deseci mladih ljudi, studenata, stručnjaka različitih profila. Formula je bila ova: jeftine zrakoplovne karte, atraktivni koncerti, nekoliko slogana i marketinški trikovi.

Stručnjaci će reći da se stvaranje brenda temelji na kreiranju vrijednosti, marketingu, izgradnji identiteta, suočavanju s konkurencijom i tržišnom pozicioniranju. Kad se brend želi mijenjati ili, kako se stručno govori, repozicionirati, tad se to ne izvodi samo promjenom ambalaže ili logotipa, nego se obavlja složen postupak slanja brojnih poruka javnosti. Takav se postupak, kažu, uvelike isplatio Samoboru, a i nekim drugim hrvatskim sredinama. A za naš grad, sve dok nema strategije prepoznatljivosti, i dalje će prva asocijacija biti – za svakoga ponešto.