Početna Blog Stranica 3273

Video: “Žar ptica” se vratila iz Mongolije

Gradsko kazalište “Žar ptica” s višestruko nagrađivanom predstavom “Čudesan svijet brojeva” sudjelovalo je na međunarodnom festivalu Children – Theatre – Future u mongolskom glavnom gradu Ulanbatoru. Predstavu su na engleskom jeziku izveli glumci Ana Marija Bokor, Vesna Ravenšćak, Zrinka Kušević i Drago Utješanović. “Čudesni svijet brojeva” režirao je Sunny Sunninsky, scenografiju i kostimografiju izradila je Martina Karla Franić, a glazbu je skladao Neven Frangeš.

“Žar ptica” novu sezonu počinje potkraj kolovoza s humanitarnom akcijom “Osmijehom do zdravlja” i “Dobro došli dragi prvoškolci”. Usporedno će se održavati i probe za novu predstavu “Naša je mama postala zmaj” Nives Madunić-Barišić u režiji Marija Kovača. Praizvedba se očekuje 23. rujna.

[youtube ClmUir8p9k4&feature=player_embedded#! nolink]

Mostovi postaju gradski amblemi

Autor:
Dajana Kos Bučar
[email protected]

mostovi (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Iako im je primarna svrha spojiti dijelove grada koje dijeli Sava, osim prometne uloge, zagrebački mostovi proteklih godina postaju pravi gradski amblemi. Za svakog su graditelja prava poslastica, no rijetki su oni koji taj svoj san i ostvare.

Zagreb ima 12 većih mostova, dva su upisana u aktualne gradske projekte koji će se prvi graditi. Struka ističe da ih Zagrebu nedostaje barem još desetak. Zato veseli svaka najava radova pa makar se radilo samo o obnovi. Iz Hrvatskih željeznica najavili su obnovu mosta Jakuševec. Njegova sanacija trebala bi biti gotova do početka prosinca, kada na snagu stupa željeznički vozni red 2010./2011., prema kojemu će se rasteretiti preopterećeni Glavni kolodvor.

Nakon što je početkom prošle godine utonuo jedan od potpornih stupova željezničkoga mosta Sava Jakuševac, zbog čega su se uleknuli mosna konstrukcija i kolosijeci, odvijanje prometa preko njega više nije bilo moguće. Most je privremeno zatvoren za promet, a svi teretni vlakovi otada voze pomoćnim prijevoznim putom preko Glavnog kolodvora. Najprije treba sanirati utonuli potpornjak, a potom popraviti oštećenu mosnu konstrukciju i kolosijeke. Hidrografskim snimanjima ustanovljeno je promijenjeno stanje korita rijeke Save pa će se sagraditi i dva potporna praga za sprječavanje daljnje erozija šljunka s dna. Radovi bi trebali početi ovih dana, a stajat će oko 30 milijuna kuna.

uleknuti željeznički most (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)

Jedan od najstarijih je Podsusedski most, čija je prva varijanta sagrađena 1884. Obnovljen je 1979., a kompletno presvučen novim asfaltom preklani. Najnoviji je Domovinski most. To je zasad najveći most i u Zagrebu i u Hrvatskoj. Neobičan je po filigranskoj konstrukciji, odnosno središnjem dijelu, gdje je konstrukcija ovješena na dva pilona i kabele.

Novim je sjajem, potpuno obnovljen prije tri godine, osvanuo i Jankomirski most. Sagrađen je i još jedan uz njega, zrcalni postojećem. Pet mostova te je godine dobilo i svečanu rasvjetu, što je stajalo 150.000 kuna.

Prvi na listi prioriteta koji bi se trebali graditi i čije smo projekte već vidjeli su mostovi Jarun i Bundek. Procjene cijena njihove gradnje kreću se oko vrtoglavih sto milijuna eura.

U teškim vremenima traži se zlato

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

staretinarnica na Britancu (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Cecilija, Klaudija i Viktorija okupirale su štand gospođe Marije koja, kako kažu, ima najljepše i najvrednije šalice za kavu i tanjure za kolačiće. Odmah su pokupovale gotovo sve što su vidjele, jer idući mjesec nekoliko njihovih prijateljica ima rođendan.

– Svaka će dobiti isto, po šalicu i tanjur, da se ne ljute – rekla je Klaudija.

Otkriva da su svaki komplet platile po 100 kuna i da to nije puno za njemački porculan. Damir nas je mamio damskom kutijom u bronci iz 1850. godine koju je nabavio na sličnom sajmu u Njemačkoj. To je njegov najstariji, a time i najvredniji eksponat.

citra (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Malo dalje sami smo se zalijepili za staru citru, instrument koji je odisao davnim vremenima i nakratko nam se učinilo da čujemo njen zvuk pomiješan s glasovima kupaca. Na naše iznenađenje, citru iz 1820. godine vlasnik Mile prodavao je za samo 100 eura.

Hrvoja znaju gotovo svi Zagrepčani. On na svakom sajmu ili bilo kojoj manifestaciji na Trgu bana Jelačića ili u Bogovićevoj prodaje izvorni hrvatski nakit. Naravno, radi se o replikama izrađenima u špijateku – leguri kositra i bakra, uz srebrni ili zlatni premaz. Bilo je tu prstenja, privjesaka, ogrlica, narukvica itd. Svaki štand je imao svoje kupce.

Jedni su gledali stara zrcala, drugi razglednice, sitniji namještaj, nakit, stare gramofone itd. Edo, Dragica i Marko na svoja dva štanda nudili su sve to. Moglo bi se reći da imaju sajam u malom. Marko nam je pokazivao stare razglednice Beča, Graza i Lipika i iz 1848., 1895. i 1898. godine. Edo vrlo vrijednu zbirkom bosanskih kopči iz Žepča i ukrasa na pregačama koje su naša bake nazivale turskim parama. Radi se o sitnim, metalnim kružićima srebrne boje. Kopče datiraju iz 1834. godine. Tu su i posebno lijepe ikone od srebra iz 1839., zrcalo iz 1870. i još puno, puno toga. Dragica nam govori da je svake sezone nešto in, nešto što svi traže i kupuju. Ove godine se najviše kupuju zlatni predmeti.

Sajam na Britancu traje gotovo cijelo desetljeće. Tu su svi zadovoljni, a takva su mjesta rijetka. Jedan od prodavača kaže da najam štanda od 400 kuna nije preskup, a kupci kažu da ima umjetnina za svačiji džep. Pa, ako je tako, zašto nedjeljom ne otići na Britanac?

Cecilija, Klaudija i Viktorija okupirale su štand gospođe Marije koja, kako kažu, ima najljepše i najvrednije šalice za kavu i tanjure za kolačiće. Odmah su pokupovale gotovo sve što su vidjele, jer idući mjesec nekoliko njihovih prijateljica ima rođendan.
– Svaka će dobiti isto, po šalicu i tanjur, da se ne ljute – rekla je Klaudija.
Otkriva da su svaki komplet platile po 100 kuna i da to nije puno za njemački porculan. Damir nas je mamio damskom kutijom u bronci iz 1850. godine koju je nabavio na sličnom sajmu u Njemačkoj. To je njegov najstariji, a time i najvredniji eksponat.
Malo dalje sami smo se zalijepili za staru citru, instrument koji je odisao davnim vremenima i nakratko nam se učinilo da čujemo njen zvuk pomiješan s glasovima kupaca. Na naše iznenađenje, citru iz 1820. godine vlasnik Mile prodavao je za samo 100 eura.
Hrvoja znaju gotovo svi Zagrepčani. On na svakom sajmu ili bilo kojoj manifestaciji na Trgu bana Jelačića ili u Bogovićevoj prodaje izvorni hrvatski nakit. Naravno, radi se o replikama izrađenima u špijateku – leguri kositra i bakra, uz srebrni ili zlatni premaz. Bilo je tu prstenja, privjesaka, ogrlica, narukvica itd. Svaki štand je imao svoje kupce.
Jedni su gledali stara zrcala, drugi razglednice, sitniji namještaj, nakit, stare gramofone itd. Edo, Dragica i Marko na svoja dva štanda nudili su sve to. Moglo bi se reći da imaju sajam u malom. Marko nam je pokazivao stare razglednice Beča, Graza i Lipika i iz 1848., 1895. i 1898. godine. Edo vrlo vrijednu zbirkom bosanskih kopči iz Žepča i ukrasa na pregačama koje su naša bake nazivale turskim parama. Radi se o sitnim, metalnim kružićima srebrne boje. Kopče datiraju iz 1834. godine. Tu su i posebno lijepe ikone od srebra iz 1839., zrcalo iz 1870. i još puno, puno toga. Dragica nam govori da je svake sezone nešto in, nešto što svi traže i kupuju. Ove godine se najviše kupuju zlatni predmeti.
Sajam na Britancu traje gotovo cijelo desetljeće. Tu su svi zadovoljni, a takva su mjesta rijetka. Jedan od prodavača kaže da najam štranda od 400 kuna nije preskup, a kupci kažu da ima umjetnina za svačiji džep. Pa, ako je tako, zašto nedjeljom ne otići na Britanac?

FESTIVAL: Park-in-Zagreb

PARK-IN-ZAGREB

8-9h / radionica „SHENG ZHEN QI GONG“/ park Ribnjak
16-19h / radionica „STAND UP COMEDY“/ park Ribnjak
17-18:30h / radionica „KINESKA KALIGRAFIJA“ / likovni klub
17-19h / radionica „ČUDESNA BIĆA IZ ČAROBNE ŠUME RIBNJAK“ / park Ribnjak
18-19h / radionica „CAPOEIRA“ / park Ribnjak
19-20:30h / radionica „TRBUŠNI PLES“ / park Ribnjak
19-22h / multimedijsko predstavljanje romana „Kriza“, Marko Mihalinec i Velimir Grgić / dvorana CMR

Više pročitajte na: http://www.parkinzagreb.com

Darujemo ulaznice za Mislibolesnika…

Mislibolesnik ili Hipokondrijakuš (Foto: Histrion)Na Histrionskom ljetu narednih dana moći ćete uživati u provjereno dobroj predstavi “Mislibolesnik ili Hipokondrijakuš”. Umišljeni bolesnik izvodi se u režiji Georgija Para, a govori o dva brata, grofovima koji su zapustili svoje imanje jer je jedan lijen, a drugi umišljeni bolesnik pa novac troši na lažne lijekove. Zaplet počinje kada se sa studija vrati njihov ambiciozni nećak.

Anonimna kajkavska drama napisana je 1803. godine za potrebe đačkog isusovačkog kazališta na Kaptolu. Iz istog razdoblja, s početka 19 stoljeća sačuvano je 30-tak  anonimnih djela na kajkavskom narječju. Drame su nastale prema stranim predlošcima, pretežno njemačkim, francuskim i talijanskim. Rukopis komedije čuva se u Zbirci rijetkosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Ukratko, zamislite Moliera i Gogolja na kajkavski način, a sve u režiji vrhunskog majstora Para i dobit ćete “Mislibolesnika iliti Hipokondrijakuša”. Glume: Ljubomir Kerekeš, Vid Balog, Jan Kerekeš, Slobodan Milovanović, Željko Duvnjak, Janko Popović Volarić, Adam Končić, Franjo Jurčec, Anđelko Petric / Damjan Simić, Ronald Žlabur / Anđelko Petric.

U predstavi besplatno možete uživati već prekosutra, 6. srpnja u 21 sat. Dovoljno je odgovoriti na nagradno pitanje: Kako se zove manifestacija u sklopu koje se daje predstava Mislibolesnik ili Hipokondrijakuš?

REGISTRIRAJ SE I OSVOJI!

Online-Zagreb.hr i Histrion daruju 1×2 ulaznice za predstavu “Mislibolesnik ili Hipokondrijakuš” 6. srpnja u 21 sat na Opatovini.

Kako biste osvojili 1×2 ulaznice potrebno je na adresu [email protected] poslati email s naslovom Mislibolesnik_online te točno odgovoriti na nagradno pitanje: Kako se zove manifestacija u sklopu koje se daje predstava Mislibolesnik ili Hipokondrijakuš? Nemojte zaboraviti upisati sljedeće podatke – ime i prezime, korisničko ime na Online-Zagreb.hr-u i broj mobitela.

Vaše prijave primamo do 5. srpnja u 16 sati, a nakon toga ćemo objaviti sretne dobitnike.

Sretno! :-)

Prijave za upis u srednje škole u drugom roku

upisi (Foto: Saša zinaja /Medijska mreža)Prijave za upis u drugi upisni krug u srednje škole primaju se danas od 8 do 16 sati. Objava rezultata s ljestvicama poretka kandidata bit će na oglasnim pločama i na mrežnim stranicama škole već sutra do 12 sati. Upisi učenika koji su udovoljili uvjetima bit će u srijedu od 8 do 16 sati. Te je rokove odredilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i škole ih se moraju pridržavati.

Svim neupisanim kandidatima nakon drugog upisnog roka škola odmah mora vratiti dokumente, osobno ili preporučenom poštom. Novu priliku za upis završeni osnovci imat će u jesenskom roku. Za njega će prijave biti 23. kolovoza, a škole će najkasnije do 21. kolovoza morati objaviti slobodna mjesta.

Ipak, većina đaka bit će upisana u ljetnom roku. U Excelovoj tablici je popis slobodnih slobodnih mjesta.

SLOBODNA MJESTA U DRUGOM UPISNOM KRUGU .xls