Za poticaje 100 milijuna kuna
Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]
Ove sam se godine najela jagoda kao nikad u životu! I to domaćih zagrebačkih iz Zagrebačke županije koje su ukusnije, kvalitetnije i jeftinije od bilo kojih drugih. Sad nestrpljivo očekujem Dane kupina i onda Dane jabuka – govori Zagrepčanka Julija Balak.
Jagode, maline, kupine, jabuke, med, zelje, sir, kobasice, vino – sve su to proizvodi koji su se posljednjih godina nametnuli zagrebačkom tržištu zahvaljujući poticajima i subvencijama domaće proizvodnje u Zagrebačkoj županiji.
No, uz vrlo razvijenu proizvodnju voća, povrća i cvijeća, u Zagrebačkoj županiji sve je značajnija i proizvodnja stoke. U posljednjih deset godina Županija je za potpore i subvencije u poljoprivredi izdvojila više od 100 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Lani je oko 10.000 županijskih poljoprivrednika dobilo državne subvencije. Trenutačno traje javni natječaji za dodjelu subvencija u poljoprivredi, ruralnom razvitku i šumarstvu vrijedan 13,5 milijuna kuna, kao i natječaj za dodjelu subvencija i donacija za razvoj i unapređenje lovstva u Zagrebačkoj županiji u iznosu od 1,1 milijun kuna.
Do subvencija i poticaja dolazi se prijavom na javne natječaje, a aktualna je, na primjer, subvencija za integriranu proizvodnju grožđa, voća i povrća. Može je dobiti poljoprivredno gospodarstvo koje ima zapisnik stručnog nadzora i potvrdnicu koju je izdala nadležna Udruga, a u tekućoj se godini bavi proizvodnjom na najmanje hektaru površine. Subvencija se dodjeljuje u iznosu od 500 kuna po hektaru, a zahtjevi za subvenciju podnose se do 31. listopada.
Subvencija se može dobiti i za uzgoj ženskog teleta za rasplod koje je upisano u registar domaćih životinja. Tele mora ostati na gospodarstvu za rasplod do utvrđene bređosti, a tek tad poljoprivrednik dobiva 1000 kuna po teletu.
No, valja imati na umu da nadležna tijela kontroliraju dodijeljene i utrošene subvencije i poticaje. Kontrola se obavlja na terenu, odnosno na licu mjesta i traži se uredno vođenje knjiga. Sve mora biti transparentno, kako ne bi ispalo da se umjesto teleta kupuje auto.
Dobra, prepoznatljiva i sve veća proizvodnja zahtijeva i dobar plasman roba. Zato je Zagrebačka županija prva u Hrvatskoj 1999. godine počela brendirati visokokvalitetne prehrambene proizvode. Trenutačno je na tržištu 10 robnih marki Zagrebačke županije – Samoborska salama, sir Dragec, vino Portugizac Plešivica, vino Kraljevina Zelina, kiselo zelje Laktec, Domaći kukuruzni žganci, jabuka Sunčana, sir Kriško, marka jela Sjećanja za stolom te jabučni ocat Kap zdravlja.
Ove godine posebno su zanimljive potpore turizmu. Gospođa Barbara sa seoskog domaćinstva u okolici Zaprešića kaže da je radosna jer su pronašli egzistenciju za svoju obitelj. Dva sina studiraju u Zagrebu, a nakon studija nastavit će se baviti kontinentalnim seoskim turizmom.
– Mi još učimo. Treba znati kako prezentirati neke originalne proizvode, kako ljudima približiti tradicionalan način pripreme hrane, kako očuvati naše gospodarske objekte, štalu, sjenik, kako originalni mlin učiniti zanimljivim i sl.
Zagrebačka županija izdvojila je 60.000 kuna za edukacija članova seoskih gospodarstava. Održane su dvije radionice osmišljavanja i realizacije turističkih proizvoda. Raspisan je i javni natječaj za subvencioniranje turističkih agencija, i to u vrijednosti od 300.000 kuna.
Centar mladih Ribnjak i udruga Total Rock World pozivaju 16. srpnja na ljetnu pozornicu u Ribnjaku na koncert “Zagrebački rockeri Zagrebu i Zagrepčanima”. Ljubitelji rock and rolla od 18 do 20 sati moći će uživati u nastupima novih, mladih rock bendova, a od 20 nastupaju legende rocka Walter Neugebauer & Cadillac, Srđan Jug i Boris Barba Babarović.
Bliža okolica Zagreba za koju će godinu po svemu sudeći bitno promijeniti izgled. Pred vratima su važne izmjene u prostoru od Zaprešića na zapadu, Velike Gorice na jugu pa do Dugog Sela i Sv. Ivana Zeline na istoku, što će promijeniti život u metropoli.
O čemu je riječ? Zagreb bi u sljedeće tri godine trebao dobiti novu južnu obilaznicu, autocestu koja bi trebala rasteretiti grad od tranzitnog prometa. Obilaznica je već nekoliko godina u zamislima, ali je ovih dana dobila konkretnu potvrdu u prostornim dokumentima. Cesta bi išla od Hrvatskog zagorja, od autoceste Macelj-Zagreb, u čvoru Gradina prešla bi autocestu Bregana-Zagreb, zatim preko karlovačke autoceste prema Mraclinu, južno od Velike Gorice, pa onda prema čvoru u blizini Ivanić Grada te prema Svetoj Heleni. Studiju za obilaznicu pripremio je IGH, a već sada postoje oko Zaprešića tri varijante trase koje još treba razmotriti. Dakako da će se još neko vrijeme pričekati da se vidi što će kazati brojni gradovi i općine čije se lokalne ceste trebaju priključiti na obilaznicu. Kod Velike Gorice sve je uglavnom definirano, jer se dovršava čvor kod Buzina, a lokalna obilaznica praktično je dovršena. No, najavljene su dvojbe oko Zaprešića i Vrbovca, gdje se ne mogu odlučiti hoće li jedan čvor biti kilometar lijevo ili desno.
ForaFest je festival i sajam animacije, zabave i kreativnog provođenje slobodnog vremena. Organizira se prvi puta i ponudit će trodnevnu zabavu prije svega namijenjenu djeci, ali i onima koji se usprkos godinama još osjećaju veoma mladi.
ForaFest će pokušati djeci i odraslima prikazati širok spektar mogućnosti za obogaćivanje osobnog i društvenog života, potaknuti ih na kreativno-zabavni angažman, inspirirati za iskorištavanje vlastitog potencijala i generiranje uspjeha, ali i omogućiti nabavu svih potrebnih sredstava, razmjenu znanja i iskustava…
