Početna Blog Stranica 3181

Za 20-ak udruga osoba s invaliditeom Grad daje osam milijuna kuna

Autor:
Katarina Butković
[email protected]

Grad pomaže udruge s osam milijuna kunaU Zagrebu djeluje dvadesetak udruga koje se bore za prava osoba s invaliditetom i ostvaruju vrlo dobru suradnju s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Formirane su prema vrstama oštećenja. Grad posredstvom različitih ureda godišnje sufinancira programe i projekte svih udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom s ukupno osam milijuna kuna. Jasno je odredio odnos prema potrebama djece i odraslih s raznim teškoćama u modelu u zajednici utremeljene rehabilitacije, što je alternativa institucionalnoj zaštiti.

U tom smislu potiču se integracija u društvenu sredinu posredstvom regionalnih službi podrške, život u biološkoj obitelji te stvaranje što normalnijih uvjeta života i odgovarajućeg sustava usluga u lokalnoj zajednici koji će zadovoljiti potrebe tih skupina u smislu obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i slobodnog vremena.

dodjela diploma iz kuhanja (Foto: Siniša Kosić /Medijska mredža) Institucije socijalne skrbi kojima je osnivač Grad Zagreb otvorene su prema korisnicima i obuhvaćaju sve resurse koje nudi lokalna zajednica. Te ustanove su referalni centri koji objedinjuju sva teoretska i praktična dostignuća na području edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti.

Roditeljima i djeci osobito je važan Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži Mali dom – Zagreb, koji je jedina ustanova u Hrvatskoj u kojoj je omogućen rad s djecom u dobi do četiri godine i koja je uvela sasvim nove metode rehabilitacije djece s višestrukim teškoćama u kombinaciji s oštećenjem vida.

U tijeku je ostvarenje programa restrukturiranja i sanacije URIHO-a na Kajzerici. Osim proizvodnih pogona i zaštitnih radionica, sagradit će se i dom za osobe s tjelesnim invaliditetom za 100 korisnika. Uz dom će biti i pet poslovnih prostora za udruge.

Širok spektar prava osoba s invaliditetom

Prema podacima Hrvatskog registra, u Hrvatskoj živi 511.080 osoba s invaliditetom, od čega su 305.418 muškarci i 205.662 žene, što pokazuje da osobe s invaliditetom čine 11,5 posto ukupnog stanovništva. Najviše osoba s invaliditetom, njih 277.005, u radno aktivnoj je dobi. Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama, a u 6,7 posto slučajeva i u dječjoj. Najviše tih osoba je u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Zagrebu žive 91.004 osobe s invaliditetom. U sustavu socijalne skrbi evidentirana je 90.531 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

Sustav socijalne skrbi nudi širok spektar prava osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem: doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu, status roditelja njegovatelja, skrb izvan vlastite obitelji osposobljavanjem za samostalan rad (prijevoz i smještaj), naknadu za zaposlenje i izvaninstitucionalne oblike skrbi kao što su pomoć i njega u kući, poludnevni, dnevni i povremeni boravak u vlastitim obiteljima, s rehabilitacijom u domu socijalne skrbi i skrb izvan vlastite obitelji osiguravanjem stalnog, tjednog ili privremenog smještaja.

Upisi u škole i tečajeve Narodnog sveučilišta Dubrava

Autor:
Narodno sveučilište Dubrava /Online-Zagreb.hr

Dramski studioAko razmišljate o tome kako što kvalitetnije ispuniti slobodno vrijeme, a živite na području Dubrave nije na odmet proučiti što nude škole i tečajevi Narodnog sveučilišta. No i za one iz drugih kvartova mogu se pronaći sadržaji koji se ne susreću često.

Engleski za pravnike, nova je ponuda Centra za učenje stranih jezika. Cijena nije mala – 3000 kuna za 70 sati, ali u Narodnom sveučilištu ističu kako nude kvalitetu, a svi programi, i cjelokupan rad Centra, temelje se na Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (dokumentu Vijeća Europe).

Ljubitelji kazališta svoju znatiželju i ambicije mogu zadovoljiti u novim radionicama, lutkarskoj te grupi za likovno oblikovanje predstava. U lutkarskoj radionici polaznici se upoznaju s teorijom lutkarstva i uče se praktičnim lutkarskim vještinama. Grupa za likovno opremanje predstave bavi se scenografijom, kostimografijom, rekvizitima, šminkom i kazališnim plakatom. Grupa je i likovna potpora produkcijama Dramskog studija Dječjeg kazališta Dubrava.

Dramski studioJeste li čuli za Hip-hop akademiju u Dubravi ili za Centar za hrvatsku tradicijsku kulturu? U Narodnom sveučilištu Dubrava nesumnjivo su se trudili ponuditi sadržaje za različite generacije i široki spektar sklonosti. Evo ponude.

CENTAR ZA UČENJE JEZIKA
engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski, ruski, ukrajinski, mađarski, latinski, hrvatski, engleski za pravnike  – novo!

GLAZBENI CENTAR
glasovir, gitara, synthesizer, bubnjevi,  harmonika, rock-band gitare, dječji zbor Mala Dubrava

INFORMATIČKI CENTAR
– za djecu: abeceda informatike, osnove multimedije, grafike, interneta, programiranja, osnove računalstva, vektorska i rasterska grafika, izrada web stranica
– za odrasle: osnove primijenjenog računalstva, osnove interneta, poslovni programski paket – MS Office, izrada web stranica, vektorska grafika – CorelDraw, obrada fotografija – Photoshop

PLESNI CENTAR
ritmička igraonica, moderni ples, plesni ansambl Plesna scena, plesna škola društvenog plesa, plesna rekreacija, aerobic, korektivni pilates, pilates, yoga

WALDORFSKA IGRAONICA
za buđenje kreativnosti
priprema za osnovnu školu

HIP-HOP AKADEMIJA
break dance, hip-hop, crtanje grafita, beatbox i mc-ing

LIKOVNI CENTAR
crtanje i slikanje, izradba keramike, mala škola primijenjene umjetnosti, mala škola ilustracije i stripa, radionica primijenjene umjetnosti, tečaj digitalne fotografije, tečaj analogne fotografije

CENTAR ZA FILM I VIDEO
– škola crtanog filma Dubrava
– filmske radionice za osnovnoškolce (dokumentarni film, TV reportaža, igrani film)

CENTAR ZA HRVATSKU TRADICIJSKU KULTURU
hrvatski narodni vez i pletenje, šlinganje, zlatovez, čipkarstvo, tkanje i snovanje, izrada narodne nošnje, slamarska umjetnost, rekreativni folklor: Plešimo hrvatsko!

DJEČJE KAZALIŠTE DUBRAVA
dramski studio za djecu i mladež (upisi samo u Cerskoj 1, u prostorijama kazališta)

PROGRAMI ZA TREĆU ŽIVOTNU DOB
tečajevi stranih jezika, jutarnje razgibavanje, Hatha yoga, korektivni pilates, osnove primijenjenog računalstva, osnove interneta, izradba keramike, crtanje i slikanje, radionica primijenjene umjetnosti, hrvatski narodni vez

Barbierija pozivam u Markuševec na šindle!

Autor:
Zvonimir Milčec

Zvonimir Milčec (Bruno Konjević / CROPIX)Od svih medijskih kuhara i kulinarskih znalaca najviše preštimavam Veljka Barbierija. I to ne samo zato kaj nas vežu zajednički mladenački dani. Veljkić, kako smo ga tada zvali, i ja našli smo se posljednji put na otvorenju obnovljene Gradske kavane. Rekel sam mu da ga pratim i kontroliram, a pohvale na njegov račun zadržal sam za se, da se ne umisli. S “Izgubljenim jelovnicima” Veljkić je na HRT-u zbilja uspjel naći pravi recept u kojem se nađe, kak bi on reko, puno šuge, a ja bi to preveli na naški – safta.

U svoju kulinarsku koncepciju ufural je prirođenu istraživačku strast, pa na ekranu pred nas iznosi vrlo jestive esejističko-poetske buzare i brudete, nabodene na ražanj i sve vrste palica koje uglavnom idu na dalmatinski i mediteranski štih… No, zameril sam mu da se nikad nije sjetil da postoje purgerske i prigorske šibe na kojima od navek šište pečenice, koje znamo po šestinskoj pečenici, izvedenici iz puno starijih remetskih ili markuševečkih šindlbratna.

Toga sam se sjetil kad sam se prošle subote našel u Starom gnijezdu na Gračanskoj cesti na ulazu u Markuševac. To je jedino mjesto u gradu gdje se šindlbratni još peku na starinski način. Pred gostima u pećnici pucketa žar koji s udaljine liže krmiće nabodene na šibu. Kaj je najvažnije, šinlbratni, ona tri rumena krmića, na žaru se podaju usporeno i uspravno. Zato sam davno podsjetil na svog dedu Slaveka Sršeka iz Remeta, koji je šindle uvijek pekel uspravno, nikad pognuto! I to sve tam od 30-ih pa do 50-ih, kad je iste pečenice pekel na vinogradskim goricama pred svojim stalnim i slavnim gostom gradonačelnikom Vecom Holjevcem. I Veljka pozivam u Markuševac na tradicijske šindlbratne…

Stručni djelatnici: Nedostatak kapaciteta u vrtićima je rješiv

Autor:
Sanja Knjaz
[email protected]

djeca u vrtiću (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)Nakon prosvjeda roditelja zbog nedostatka mjesta u gradskim dječjim vrtićima i jaslicama te navodnih netransparentnih upisa reagirali su stručni djelatnici zaposleni u gradskim odgojnim institucijama, priopćenjem u kojem ističu da su smještajni kapaciteti izazov koji nije nerješiv.

“Naše je iskustvo da se promišljenim, planiranim djelovanjem taj problem može riješiti. U posljednjih pet godina proširenje smještajnih kapaciteta omogućilo je prihvat gotovo 7000 djece u programe predškolskog odgoja i obrazovanja.

Promišljajući o tim problemima predlažemo nekoliko načina njihova rješavanja. Svako dijete ima pravo na neki od programa (realno je da sva djeca nemaju potreba za redovnim 10-satnim programom pa treba ponuditi i kraće te poludnevne programe). Elektronska prijava roditelja pri upisu doprinijet će potpunoj transparentnosti upisa djece u vrtić.

Potrebno je potaknuti različite oblike sudjelovanja roditelja koji će doprinijeti njihovoj još većoj uključenosti u promišljanje i organizaciju programa. Cijena vrtića je dosad bila određena kao populacijska mjera, no mišljenja smo da bi sustav uplate roditelja u skladu s imovinskim cenzusom pridonio pravednijem sustavu upisa.

Predlažemo donošenje etičkog kodeksa koji će jasnije definirati prava, obaveze i etičke smjernice u komunikaciji prema djeci, roditeljima i međusobnoj komunikaciji i odnosima zaposlenika u vrtiću. Podržavamo daljnju izradu jasnih kriterija unutarnjeg i vanjskog vrednovanja rada vrtića koji će doprinijeti objektivnoj procjeni kvalitete rada,” zaključuju stručni djelatnici zaposleni u dječjim vrtićima i ustanovama civilnog društva.

Zagrebački holding dioničko društvo?

Autor:
Jozo Renić
[email protected]

MIvo Čović (Foto: Siniša Kosić /Medijska mreža)oguće je da već početkom iduće godine Zagrebački holding krene prema novom ustroju, a njegove 23 podružnice dobiju pravnu osobnost, veću autonomiju i vlastiti žiro-račun. Predsjednik Uprave Ivo Čović već je najavio korake u tom smjeru, jer, kako je nedavno rekao, zadaća je Uprave da ujednači obavljanje pojedinih poslovnih i korporativnih funkcija, kao što su na primjer financije ili upravljanje ljudskim resursima, uz niže troškove od sadašnjih. Istodobno će se podružnicama omogućiti da budu samostalnije i neće ih se kočiti dugotrajnom procedurom za najobičnije odluke koje su se dosad morale donositi na višim razinama.

Podrška za takav Holdingov preustroj vjerojatno neće izostati ni na političkoj razini u gradu, premda su trenutačno u prvom planu sastav Skupštine Holdinga, financije, dugovi Holdingu radi subvencija ZET-u, rebalans proračuna… No, baš radi boljeg budućeg funkcioniranja u pogledu financija i učinkovitijeg poslovanja, potpredsjednica Gradske skupštine Tatjana Holjevac drži da bi bilo bolje da je Holding dioničko društvo, dakle holding u pravom smislu te riječi, a ne samo po nazivu. Po njezinu mišljenju, nije primjereno da imamo d.o.o, kao kakve male firme, a pritom voditelji podružnica moraju odgovarati za svoj rad, iako nemaju gotovo nikakve ovlasti.

Beč je razdvojio društvene djelatnosti i komunalce

Zagrebački holding osnovan je 2006. godine, po uzoru na Bečki holding, ali samo djelomično, jer su Austrijanci svoje gradske tvrtke nešto drukčije posložili. Naime, osim tamošnjeg Holdinga za društvene djelatnosti, u posebnom koncernu su komunalije, energetika i promet, pa čak i gradska groblja, dok Zagreb u Holdingu ima podružnice, među kojima je i gradski prijevoznik, te trgovačka društva i ustanove.

Novim preustrojem Holdinga mogle bi se dogoditi i neke promjene glede profila pojedinih dijelova tvrtke. Sada su djelatnosti grupirane u tri područja – komunalne, na primjer Čistoća, ZGOS, Plinara itd., prometne, gdje su ZET i Zagrebparking, te tržišne djelatnosti, kamo su okrenuti AGM, Velesajam, Robni terminali itd. U budućnosti bi se mogli steći uvjeti da se još neki dio Holdinga usmjeri na tržišno poslovanje, pa bi čak i neke ustanove mogle proširiti djelatnost u svrhu stvaranja prihoda. Mogla bi na primjer Plinara zarađivati na poslovima u nekom drugom gradu i sl.

Zagrebački holding (Foto: Saša Zinaja /Medijska mreža)U Holdingu će se trebati poraditi i na promjeni percepcije o gradskoj tvrtki, koju javnost sada doživljava kao produženu ruku gradske vlasti, pogotovo izvršne, i to ne samo zbog toga što je gradonačelnik bio jedini član Skupštine trgovačkog društva.

Još među građanstvom vlada pogrešno mišljenje da su gradska uprava i Holding jedno te isto, odnosno spojene posude, iako je jedno gradska vlada, a drugo gradska tvrtka. Dosadašnja netransparentna sprega Holdinga s gradskom politikom, koje su svjesni i vlast i oporbenjaci, mogla bi postati prošlost kada se napravi novi ugovorni odnos s izvršnom vlašću, za što se predsjednik Uprave, kako kaže, zalaže otkako je došao na tu dužnost.

U Sisku holding po uzoru na Zagreb

Grad Sisak ide po uzoru na Zagreb u osnivanje svoga holdinga, koji bi pod istim krovom obuhvatio sva gradska trgovačka društva s više od 630 zaposlenika. Preustrojem komunalnih tvrtki želi se postići racionalnije poslovanje, ali i izbjeći Grad za njihovo poslovanje izdvaja velike subvencije, jer se svake godine milijunima kuna pomaže nekim poduzećima. Očekuje se poslovanje preko jednog računa, s jedinstvenom upravom, objedinjenom javnom nabavom i racionalnijim korištenjem kadrova.

Zbog navodno loših konotacija vezanih uz ime “Zagrebački holding” odustalo se od takvog naziva za Sisak.

Dragocjenih 36 godina bečkog iskustva

BečBečki holding utemeljen je 1974., i to u cijelosti u vlasništvu grada Beča. Danas se sastoji od pet segmenata: uprava za gradske nekretnine, za kulturu i gradsku scenu, za logistiku i promet, za medije i obrazovanje te za okoliš.

No, Bečki holding ima drukčiji odnos prema komunalnim uslugama nego što je to u Zagrebu, gdje je na primjer Plinara jedna od podružnica Zagrebačkog holdinga. U Beču postoji koncern Wiener Stadtwerke – Gradske komunalije, koje obuhvaćaju energetski dio, tj. tvrtke s toplanama i plinovodima, a posebno je tu javni prijevoz s oko 8000 zaposlenih, koji preveze 735 milijuna putnika. U koncernu su i gradska groblja.

KONCERT: Žanamari u Ljetu na Strossu

LJETO NA STROSSU

Koncert Žanamari, Strossmayerovo šetalište, 21 sat

Žanamari će se predstaviti u pratnji Petra Vidakovića na gitari, inače člana njezinog benda Syndrome.

Publiku na Strossu očekuje intimna glazbena večer s vrlo šarolikim repertoarom od Janice Joplin i Bon Jovia do Rihanne i Beyonce.

Dok se njezin aktualni singl „Ljubav“ ne skida s top ljestvica, novost kod Žanamari je užurbano pripremanje albuma i rad na novim pjesmama.