Predstava Mačak u čizmama, Dječje kazalište Dubrava, 18 sati
Dječje kazalište Dubrava, Cerska 1, www.ns-dubrava.hr
Nova sezona nedjeljnih predstava u slobodnoj prodaji počinje operom za djecu Mačak u čizmama. Uz veselu priču i ples te duhovite duete i briljantne arije, pogledajte kako je lukavi mačak uspio nadmudriti lažnog čarobnjaka i ispraviti nanesenu nepravdu. Cijena ulaznice je 35 kuna.
Autor:
Hina /Online-Zagreb.hr
Svečanim euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali koje je predvodio predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), mađarski nadbiskup kardinal Peter Erdoe, obilježeno je 50 godina od smrti i 12. obljetnica beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca
Tim je misnim slavljem završeno i plenarno zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) koje se održavalo od 30. rujna, a koje je proteklih dana u Zagrebu okupilo kardinale, nadbiskupe, biskupe i predsjednike biskupskih konferencija iz cijele Europe.
Kardinal Erdoe propovijed je posvetio izazovima suvremene Europe u kojoj relativizam prijeti stečenim slobodama, oduzmajući im pozitivne sadržaje i pretvarajući ih, kako je rekao, u puku formalnost.
Za razumijevanje problema i izazova s kojima se danas suočavamo ključno je dvadeseto stoljeće, ustvrdio je nazvavši ga “stoljećem velikog razvoja i priznavanja ljudskih prava u Europi, ali i stoljećem koje je obilježila krvava povijest”.
Najužasniji ratovi, najstrašniji genocidi, najveće nepravde i diskriminacije obilježile su posljednje stoljeće, rekao je kardinal, primijetivši kako su u tim strašnim okolnostima kao spas poslani crkveni predstojnici koji su cijelim narodima pružili ohrabrujući nauk. U tom svjetlu istaknuo je primjer kardinala Stepinca, “neustrašivog ispovjednika koji je svoje svjedočanstvo vjere zapečatio vlastitim mučeništvom”.
O 12. obljetnici Stepinčeve beatifikacije i 50. obljetnice smrti, istaknuo je njegovu borbu za prava progonjenih i diskriminiranih tijekom rata, ali i njegovu odlučnost da, unatoč svemu, ostane vjeran Katoličkoj crkvi.
Uspio se oduprijeti svim pokušajima da ga se udalji od zajedništva sa Svetom stolicom, zbog toga je trpio u zatvoru i zbog toga je bio podvrgnut višegodišnjem progonstvu, i na kraju cinički otrovan, rekao je Erodoe, koji je Stepinčev primjer naveo kao uzor biskupima i svećenicima iz cijele Europe.
Kardinala Alojzija Stepinca blaženim je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine, podsjetio je u pozdravnoj riječi okupljenim vjernicima domaćin i potpredsjednik CCEE-a, kardinal Josip Bozanić.
Uz kardinala Bozanića, u koncelebraciji svečanog euharistijskog slavlja sudjelovali su i potpredsjednik CCEE-a nadbiskup Bordeauxa kardinal Jean-Pierre Ricard, predsjednici i delegati predsjednika biskupskih konferencija europskih zemalja sudionici plenarnog zasjedanja, apostolski nuncij pri Europskoj Uniji nadbiskup André Dupuy i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari.
Autor:
Jozo Renić
[email protected]
Malo vonja, ali nećemo se buniti – uglas kažu učiteljice škole u Jakuševcu, koja je tik uz farmu kokošiju i svinja.
Kokoši su čak znale pobjeći pa kljucati po školskom dvorištu i djeca bi ih lovila, sve do lani, kad je oko škole bila postavljena ograda. Valja sačuvati usjeve što ih djeca obrađuju i na njima se uče.
Da, riječ je o Waldorfskoj školi, jedinoj u Zagrebu, čijih se stotinjak polaznika od prvog do osmog razreda bavi vrtlarstvom, a baš na živim primjerima mogu naučiti nešto više i o domaćim životinjama. Učitelji s djecom rade tako da sadržaju svih predmeta pristupaju uz praktičan rad i čuvstveno doživljavanje kroz zvuk, okus, opip, miris…
No, kako sada stvari stoje, doći će kraj povremenim neugodnim mirisima što naviru s povjetarcem, zbog kojih ne poželite više navratiti u to naselje.
Školski okoliš mogao bi se bitno izmijeniti. Inspekcije su već prošle – svinje i krave moraju se maknuti, jer gradski propis je jasan: u krugu od 200 metara oko škole ne smiju se držati domaće životinje. Kad je o jakuševačkoj školi riječ, hvala Bogu, ne manjka živadi svuda uokolo, premda su se neki svojih “dokaza” već riješili. Ljudima nije lako, neki su se svinjogojstvom bavili desetljećima.
Stjepan Furić sa suprugom živi pokraj škole. Nekad je bio vozač autobusa, a sad je već dvadeset godina u mirovini.
– Imamo još dva pajceka. Odavde sam, domaći – veli gospodin Furić, a po radnoj kuti što je nosi vidi se da je po cijeli dan u toru ili tjera kokice, pa se ne bi fotografirao u takvoj odjeći. – Zabranu smo već dobili da ne smijemo držati ništa. Nije problem u školi, ali došla je tu neka baba i kaže da smrdi. Onda je došla inspekcija – pripovijeda pomalo ljutito, ali iz očiju mu se vidi da ipak ne gubi optimizam niti je odveć zabrinut.
Brat mu Nikola u susjednoj kući svojom se farmom veže baš na školu. Ponosno pokazuje sve obilje svoga gospodarstva – točno 20 svinja!
– U školi nisu rekli da im smeta – kaže samouvjereno, tapšući divovsku gudu kakvu nećete vidjeti nadaleko, jer je skupila kojih 300 kilograma.
Dok razgledavamo skladišta s vrećama kukuruza i ječma, koje mu sin dovozi s njiva u Velikoj Mlaki i Mićevcu, iznosi planove kako će dio svinja rasprodati, a dio ostaviti za sebe.
U susjedstvu, na samo 50 metara od škole postoji farma sa stotinjak svinja.
Obitelj se bavi uzgojem i prodajom, a žena je zbog toga čak ostavila posao u firmi. Premda se ne želi izlagati javnosti niti se predstavljati, a pogotovo ne pokazati svoje krmače raspoređene u brižno podignutim gospodarskim objektima, kaže da sada Grad ne zna kako će s njima riješiti, obeštetiti ih ili poduzeti nešto drugo.
Za razliku od nje, gospođa iz susjedne kuće već se prije nekoliko godina pomirila s tim da više ne može držati životinje.
– Ne, ne daju više da se drže životinje. I mi smo ih prije imali, ali ih posljednjih par godina nemamo.
Sve smo to sredili – kao da se želi opravdati Slavica Rulek, mireći se s time da je i ovo grad, da se treba držati nekih pravila, pokazujući prema dijelu naselja koji više ne sliči starom Jakuševcu.
Iako je u pozadini ozelenjeno brdo nedavno saniranog odlagališta otpada, tu se vidi i golem niz novosagrađenih stambenih zgrada.
Suvremeni objekti s prekrasnom širokom prometnicom još vabe stanare, prkoseći i odlagalištu i smradu i svinjama…
Predstava Rampuš bajka, Centar za kulturu Trešnjevka, 11.30 sati
Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, www.cekate.hr
Predstava govori o djevojčici Meliti i čudnovatom Rampušu, dobrom duhu šume, te šumi prepunoj odbačenih i izgubljenih stvari. Nakon predstave, djeca se mogu pridružiti voditeljici Zinki Brekalo u izradi plakata na temu „djeca imaju pravo na igru“. Ideja za radionicu je proizašla iz jedne od točaka “Konvencije o pravima djeteta”, koja kaže da djeca i mladi imaju pravo na odmor, slobodno vrijeme, igru i sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima.
Prolazak Ilicom može donijeti neočekivane doživljaje. Tako je prolaznike ispred broja 25 ovih dana “zaskočila” žena na pločniku s rukama u zraku. Nije to bila razočarana radnica Magme, već Selma Banich koja je izvela performans Hrvatska narodna predaja, dio protestne akcije Tijela nezavisne scene /Platforma mladih koreografa 2010.
[youtube jzwyq5Wxq9k nolink]
Autor:
Jasminka Kovačević /Saša Zinaja
[email protected]
“Roditelj na prvom mjestu” naziv je i moto akcije koja je održana u sklopu Modnog dana Dječjeg sajma. Udruga Moderna Hrvatska ističući važnost roditeljstva program je realizirala uz pomoć poznatih mama i tata. A oni su u opuštenoj atmosferi i dobro raspoloženi zajedno s djecom pokazali tko im je na prvom mjestu.
Osmjesi nisu silazili s lica poznatih roditelja koji su za potrebe modne revije spremno odjenuli i majice s prikladnim sloganima: “Ja sam super mama”, “Mamin sin”, “Najveća tatina ljubav” “Mamina najveća ljubav“, “Želim brata”…
Akciju su podržali Leonarda Boban, Irina Čulinović, Dina Štern, Dario Šimić, Vlatka i Josip Šimić… Naravno, i mnogi drugi su istaknuli važnost roditeljstva pa se već naziru kandidati koji bi mogli sudjelovati na idućoj reviji.
Uz modnu reviju, posjetitelji dječjeg sajma mogli su uživati u pjesmi, plesu, nastupima mađioničara, akrobata i raznovrsnoj zabavi. Nastavak slijedi jer ni nedjelja neće biti dosadna. Dovoljno je baciti pogled na Program i odabrati termin koji vam najviše odgovara. Ulaz u Arenu Zagreb je besplatan, a priliku da razveselite klince i klinceze imate sve do večernjih sati.
FOTOGALERIJA: Roditelj na prvom mjestu
[nggallery id=206]
